Pametni telefoni postali su neizostavan dodatak svakodnevici, ali pretjerana fiksacija sadržajem koji nam pruža, poput društvenih mreža, igrica i streaming servisa, može biti riskantna.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2018. uvrstila gaming disorder u klasifikaciju mentalnih bolesti, no ne i ovisnost o internetu i mobitelima. Međutim, postoje kriteriji koje stručnjaci koriste za opisivanje ponašanja, osjećaja i misli koji ukazuju na nedostatak kontrole nad korištenjem mobitela. Primjerice, ako ti mobitel negativno utječe na obveze i odnose, a nedostupnost uređaja ti izaziva strah, tjeskobu ili razdražljivost. Jasan pokazatelj da je nečije ponašanje postalo problematično je kada se ignoriraju potencijalne negativne posljedice i komentari voljenih osoba o korištenju mobitela. 

Ako ti je teško skinuti pogled s mobitela, donosimo ti 10 prijedloga koji će ti pomoći u stvaranju novih i zdravijih navika.

1. Osvijesti zašto želiš promjenu

Možda si stalno na mobitelu jer ti se vrijeme provedeno uz uređaj čini puno zabavnije i korisnije od drugih aktivnosti. Prepoznavanje važnosti manje upotrebe mobitela ključan je dio intrinzične motivacije za promjenu. 

Razmisli što ti je važno i zašto. Na taj način vjerojatno ćeš prepoznati da su društvene, zdravstvene i mentalne posljedice pretjeranog korištenja mobitela znatno bitnije od kratkoročnog užitka koji proizlazi iz, primjerice, višesatnog skrolanja TikTokom ili gledanja video isječaka na YouTubeu.

2. Bilježi koliko dugo koristiš mobitel

Bilježi koliko vremena provodiš na mobitelu ili koristi podatke o korištenju ekrana na samom uređaju.

Otkrij što ti predstavlja najveći problem. Jesu li to aplikacije za dopisivanje, društvene mreže ili skrolanje po portalima. Trebaš prepoznati svoje slabosti jer se tek onda možeš pozabaviti tim ponašanjem.

3. Postavi vremenska ograničenja

Koristi mjerač vremena koji će te obavijestiti kada premašiš vremensku granicu u kojoj ti je dopušteno koristiti određenu aplikaciju, društvenu mrežu ili web stranicu.

U tom trenutku moraš svjesno prekršiti svoju granicu ako želiš nastaviti koristiti mobitel. Neki alati za praćenje vremena pred ekranom mogu se postaviti tako da prekinu tvoju interakciju s aplikacijama i pitaju te želiš li zaista nastaviti svoju aktivnost ili provoditi vrijeme drugačije.

4. Osvijesti svoje okidače

Uz svako ponašanje koje pokušavaš promijeniti, postoji nešto što te potiče da se tako ponašaš i drugi aspekt koji takvo ponašanje čini nagrađujućim. Primjerice, možda stalno visiš na mobitelu jer ti je dosadno ili imaš problema s mentalnim zdravljem, a osvještavanje problema može ti pomoći da smanjiš vrijeme pred ekranom.

5. Isključi notifikacije

Isključivanje nepotrebnih obavijesti može ti pomoći u ograničavanju iskušenja koja te navode da na mobitelu provedeš minute ili sate.

6. Odredi zone bez mobitela

Uvijek možeš proglasiti vrijeme ručka ili večere kao razdoblje u kojem nitko od ukućana ne smije koristiti mobitel. Osim toga, možeš primijeniti zabrane korištenja mobitela u određenim sobama ili u određenom dijelu dana.

7. Odbaci strah od propuštanja

Ako te često uhvati strah od propuštanja (FOMO), vrijeme je da preispitaš svoje zabrinutosti. Što točno propuštaš ako odmah ne saznaš što rade tvoji prijatelji? Brineš se da se nećeš sjećati tuđih rođendana ako nemaš profil na društvenim mrežama?

Ako želiš razbiti takve strahove, osvijesti druge načine na koje se povezuješ s ljudima do kojih ti je zaista stalo. Osim toga, možeš pratiti samo osobe koje osobno poznaješ i obrisati ostale profile, a rođendane svojih prijatelja možeš upisati u digitalni ili tiskani kalendar.

8. Odaberi zdravije aktivnosti

Promjena ponašanja često se najbolje postiže zamjenom s drugim ponašanjem. Tako možeš razmisliti o tri stvari s kojima možeš zamijeniti besciljno skrolanje, poput čitanja knjige, vježbanja ili čišćenja.

9. Ne koristi mobitel kao budilicu

Velika je vjerojatnost da koristiš svoj mobitel kao budilicu, ali držanje uređaja u sobi noću može lako dovesti do dopisivanja ili skrolanja po društvenim mrežama.

Stručnjaci zato savjetuju da se prebaciš na klasičnu budilicu i ostaviš mobitel u drugoj prostoriji. Sve što zahtijeva više energije ili truda, pružit će ti više mogućnosti da promisliš o korištenju mobitela.

10. Izbriši nepotrebne aplikacije

Ukloni aplikacije koje možeš koristiti na laptopu ili računalu jer na taj način također izbjegavaš iskušenja i distrakcije.

A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Kada bi djeca trebala početi koristiti društvene mreže – pitanje je koje muči brojne roditelje budući da njihovo korištenje predstavlja veliki rizik za mentalno zdravlje adolescenata.

Stav stručnjaka je jasan – redovito korištenje društvenih mreža može uvelike promijeniti razvoj dječjeg mozga, čak i djece koja su starija od 13 godina, što je starosni uvjet za otvaranje profila na većini platformi.

Iako je struka uglavnom složna oko toga da nitko mlađi od 13 ne bi trebao koristiti društvene mreže, neki smatraju da bi neometani pristup, bez kontrole ekrana ili roditeljskog nadzora, trebao biti odgođen barem do 16. godine.

Psiholozi tvrde da je teško odrediti točnu dob kada je redovito korištenje društvenih mreža sigurno za dijete jer se svaki pojedinac razvija različitom brzinom. A ako planiraš djetetu pokloniti pametni telefon i omogućiti mu puni pristup društvenim mrežama, većina stručnjaka poziva na oprez. 

Zašto su društvene mreže opasne za dječji mozak?

Dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od mozga odrasle osobe, a posebno je osjetljiv tijekom adolescencije. Tako je, primjerice, manjak sna opasniji za adolescente nego za odrasle. Isti je slučaj i sa smetnjama koje sprječavaju djecu u obavljaju školskih zadataka ili uključivanje u stvarne društvene interakcije.

Društvene mreže često uzrokuju upravo takve poremećaje. Algoritmi su većinom postavljeni tako da se potiče maksimalno korištenje, a prema nekim studijama, polovica tinejdžera prijavljuje barem jedan znak kliničke ovisnosti o društvenim mrežama. To znači da im se teško oduprijeti korištenju mreža ili da će poduzeti ekstremne mjere kako bi si osigurali pristup.

Ne smijemo izostaviti ni cyberbullying, diskriminaciju, govor mržnje i objave koje promoviraju štetna ponašanja s kojima se tinejdžeri redovito susreću. Ali kao što smo već pisali, rješenje nije potpuna zabrana korištenja društvenih mreža. 

Adolescenti mogu koristiti mreže za svoj društveni razvoj, aktivizam i prijateljstva sa svima onima koji se ne osjećaju dovoljno zastupljeno.

Ne podliježi pritisku drugih roditelja

Ako se pitaš je li tvoje dijete spremno imati profil na društvenim mrežama, pokušaj što duže čekati.

„Znanstveni dokazi sugeriraju da korištenje društvenih mreža donosi više rizika za mozak adolescenata, nego koristi za njihov društveni život“, rekao je Mitch Prinstein iz Američke udruge psihologa za CNBC.

Ne dopusti da odluke drugih roditelja utječu na tebe. Ako strahuješ da će tvoje dijete biti izopćeno jer nema Instagram ili TikTok, ne moraš brinuti jer je taj strah prenapuhan. Prepuštanje pritisku vršnjaka može dovesti do samoispunjavajućeg proročanstva, zahvaljujući kojem sve više roditelja dopušta djeci korištenje društvenih mreža jer to rade svi drugi roditelji.

Naime, ne postoje istraživanja koja pokazuju da djeca pate jer nisu na društvenim mrežama. Svi se boje da će jedini zabraniti djetetu korištenje društvenih mreža, što dovodi do toga da im svi to dopuštaju.

Često razgovaraj s djetetom

Kada djetetu dopustiš otvaranje profila na društvenim mrežama, otvoreno i iskreno razgovajte o odgovornom korištenju. Svakih par mjeseci pokreni isti razgovor.

Porazgovaraj s djetetom o razlici između društvenih mreža i stvarnosti, značenju lajkova i samostalnom provjeravanju činjenica. Osvijesti im da pasivno skrolanje nije dobro, kao i nezdravo uspoređivanje s drugima, a prepoznaj i kritiziraj govor mržnje i diskriminaciju.

Djeci je važno pojasniti i zašto društvene mreže uopće postoje. Iako je to super alat koji milijunima korisnika omogućuje povezivanje s drugima i pristup informacijama, pokrenula ga je tehnološka tvrtka koja prikuplja podatke zbog profita, a pritom koristi algoritme koji namjerno promoviraju određeni sadržaj. Na taj način adolescenti će se zapitati koriste li društvene mreže zbog sebe ili ih je na to netko natjerao.

Prati koliko vremena djeca provode online

Kada djeca otvore svoje profile, psiholozi savjetuju da im ograničiš korištenje na 30 minuta dnevno. Iako ti se to može činiti kao malo vremena, posebno za tinejdžera, struka kaže da je to pametno zbog opasnosti na društvenim mrežama na koje adolescenti nisu spremni. „Nije fer izlagati ih nečemu za što nisu dobro pripremljeni“, kazao je Prinstein.

Brojne aplikacije i pametni telefoni omogućuju ti postavljanje ograničenja vremena korištenja. Osim toga, u postavkama privatnosti možeš ograničiti koje značajke tvoje dijete može koristiti te pratiti koga prate ili s kim razgovaraju. Dio stručnjaka preporučuje nadziranje onoga što tvoje dijete gleda i objavljuje na društvenim mrežama, što mu se vjerojatno neće svidjeti, a zahtijeva nimalo jednostavan razgovor o privatnosti i povjerenju.

Upravo je zato važno razgovarati s djetetom prije dopuštanja korištenja društvenih mreža. Na taj način možeš im prenijeti da želiš poštivati njihovu privatnost, ali i postaviti zdrave granice za tu online aktivnost. Zahvaljujući tim razgovorima, roditelji mogu pomoći tinejdžerima da postanu osviješteni korisnici društvenih mreža.

A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images