3. Postavi vremenska ograničenja
8. Odaberi zdravije aktivnosti
Kada bi djeca trebala početi koristiti društvene mreže – pitanje je koje muči brojne roditelje budući da njihovo korištenje predstavlja veliki rizik za mentalno zdravlje adolescenata.
Stav stručnjaka je jasan – redovito korištenje društvenih mreža može uvelike promijeniti razvoj dječjeg mozga, čak i djece koja su starija od 13 godina, što je starosni uvjet za otvaranje profila na većini platformi.
Iako je struka uglavnom složna oko toga da nitko mlađi od 13 ne bi trebao koristiti društvene mreže, neki smatraju da bi neometani pristup, bez kontrole ekrana ili roditeljskog nadzora, trebao biti odgođen barem do 16. godine.
Psiholozi tvrde da je teško odrediti točnu dob kada je redovito korištenje društvenih mreža sigurno za dijete jer se svaki pojedinac razvija različitom brzinom. A ako planiraš djetetu pokloniti pametni telefon i omogućiti mu puni pristup društvenim mrežama, većina stručnjaka poziva na oprez.
Zašto su društvene mreže opasne za dječji mozak?
Dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od mozga odrasle osobe, a posebno je osjetljiv tijekom adolescencije. Tako je, primjerice, manjak sna opasniji za adolescente nego za odrasle. Isti je slučaj i sa smetnjama koje sprječavaju djecu u obavljaju školskih zadataka ili uključivanje u stvarne društvene interakcije.
Društvene mreže često uzrokuju upravo takve poremećaje. Algoritmi su većinom postavljeni tako da se potiče maksimalno korištenje, a prema nekim studijama, polovica tinejdžera prijavljuje barem jedan znak kliničke ovisnosti o društvenim mrežama. To znači da im se teško oduprijeti korištenju mreža ili da će poduzeti ekstremne mjere kako bi si osigurali pristup.
Ne smijemo izostaviti ni cyberbullying, diskriminaciju, govor mržnje i objave koje promoviraju štetna ponašanja s kojima se tinejdžeri redovito susreću. Ali kao što smo već pisali, rješenje nije potpuna zabrana korištenja društvenih mreža.
Adolescenti mogu koristiti mreže za svoj društveni razvoj, aktivizam i prijateljstva sa svima onima koji se ne osjećaju dovoljno zastupljeno.
Ne podliježi pritisku drugih roditelja
Ako se pitaš je li tvoje dijete spremno imati profil na društvenim mrežama, pokušaj što duže čekati.
„Znanstveni dokazi sugeriraju da korištenje društvenih mreža donosi više rizika za mozak adolescenata, nego koristi za njihov društveni život“, rekao je Mitch Prinstein iz Američke udruge psihologa za CNBC.
Ne dopusti da odluke drugih roditelja utječu na tebe. Ako strahuješ da će tvoje dijete biti izopćeno jer nema Instagram ili TikTok, ne moraš brinuti jer je taj strah prenapuhan. Prepuštanje pritisku vršnjaka može dovesti do samoispunjavajućeg proročanstva, zahvaljujući kojem sve više roditelja dopušta djeci korištenje društvenih mreža jer to rade svi drugi roditelji.
Naime, ne postoje istraživanja koja pokazuju da djeca pate jer nisu na društvenim mrežama. Svi se boje da će jedini zabraniti djetetu korištenje društvenih mreža, što dovodi do toga da im svi to dopuštaju.
Često razgovaraj s djetetom
Kada djetetu dopustiš otvaranje profila na društvenim mrežama, otvoreno i iskreno razgovajte o odgovornom korištenju. Svakih par mjeseci pokreni isti razgovor.
Porazgovaraj s djetetom o razlici između društvenih mreža i stvarnosti, značenju lajkova i samostalnom provjeravanju činjenica. Osvijesti im da pasivno skrolanje nije dobro, kao i nezdravo uspoređivanje s drugima, a prepoznaj i kritiziraj govor mržnje i diskriminaciju.
Djeci je važno pojasniti i zašto društvene mreže uopće postoje. Iako je to super alat koji milijunima korisnika omogućuje povezivanje s drugima i pristup informacijama, pokrenula ga je tehnološka tvrtka koja prikuplja podatke zbog profita, a pritom koristi algoritme koji namjerno promoviraju određeni sadržaj. Na taj način adolescenti će se zapitati koriste li društvene mreže zbog sebe ili ih je na to netko natjerao.
Prati koliko vremena djeca provode online
Kada djeca otvore svoje profile, psiholozi savjetuju da im ograničiš korištenje na 30 minuta dnevno. Iako ti se to može činiti kao malo vremena, posebno za tinejdžera, struka kaže da je to pametno zbog opasnosti na društvenim mrežama na koje adolescenti nisu spremni. „Nije fer izlagati ih nečemu za što nisu dobro pripremljeni“, kazao je Prinstein.
Brojne aplikacije i pametni telefoni omogućuju ti postavljanje ograničenja vremena korištenja. Osim toga, u postavkama privatnosti možeš ograničiti koje značajke tvoje dijete može koristiti te pratiti koga prate ili s kim razgovaraju. Dio stručnjaka preporučuje nadziranje onoga što tvoje dijete gleda i objavljuje na društvenim mrežama, što mu se vjerojatno neće svidjeti, a zahtijeva nimalo jednostavan razgovor o privatnosti i povjerenju.
Upravo je zato važno razgovarati s djetetom prije dopuštanja korištenja društvenih mreža. Na taj način možeš im prenijeti da želiš poštivati njihovu privatnost, ali i postaviti zdrave granice za tu online aktivnost. Zahvaljujući tim razgovorima, roditelji mogu pomoći tinejdžerima da postanu osviješteni korisnici društvenih mreža.
A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.
Foto: Getty Images
Povezanost tehnologije i usamljenosti
