Europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) krajem ožujka 2024. objavio je novo istraživanje o ponašanju djece školske dobi, s fokusom na obrasce zlostavljanja i vršnjačkog nasilja među adolescentima u 44 države.
Dok se stanje s fizičkim nasiljem nije pretjerano promijenilo u odnosu na 2018., stopa cyberbullyinga se povećala. Uzrok je sve veća digitalizacija komunikacije među mladima, s potencijalno golemim učinkom na njihove živote.
U nastavku donosimo najvažnije zaključke studije.
- U prosjeku 6 % tinejdžera zlostavlja vršnjake u školi. Ovo ponašanje češće je među dječacima (8 %) u odnosu na djevojčice (5 %).
- Oko 11 % adolescenata bilo je zlostavljano u školi, a ovdje nema značajne razlike između dječaka i djevojčica.
- Svaki osmi tinejdžer (oko 12 %) zlostavlja druge putem interneta. Dječaci (14 %) češće priznaju da su odgovorni za cyberbullying od djevojčica (9 %). Ova je statistika porasla u odnosu na 2018. kada je 11 % dječaka i 7 % djevojčica priznalo da zlostavlja druge na internetu.
- Čak svaki šesti adolescent (15 %) doživio je cyberbullying, pri čemu su stope zlostavljanja među dječacima (15 %) i djevojčicama (16 %) gotovo jednake. Ova brojka predstavlja povećanje u odnosu na 2018., odnosno skok s 12 % na 15 % za dječake te s 13 % na 16 % za djevojčice.
- Svaki je deseti tinejdžer sudjelovao u fizičkom obračunu, a ovdje postoji veća razlika između dječaka (14 %) i djevojčica (6 %).
Očita razlika između dječaka i djevojčica
Rezultati studije pokazuju izražene rodne razlike u nasilničkom ponašanju. Pa su tako dječaci skloniji tučnjavama, što traži hitna rješenja usmjerena na emocionalnu regulaciju i pozitivne društvene interakcije.
S druge strane, povećanje stope cyberbullyinga među djevojčicama zahtijeva specifična rješenja koja promiču digitalnu sigurnost, empatiju i inkluzivnost u školama.
Rastuća zabrinutost oko cyberbullyinga
Cyberbullying je samo jedan od niza izazova za adolescente, a proteže se van zidova škole u njihove domove koji su nekoć bili sigurna utočišta.
Budući da mladi provode sve više vremena online, nove brojke naglašavaju hitnu potrebu za reakcijom od strane učitelja, roditelja i političara, s ciljem poticanja digitalne pismenosti i sigurnosti.
Iako tehnologija nudi brojne prilike za edukaciju i povezivanje s drugima, postoje i izazovi poput cyberbullyinga koji utječu na mentalno i emocionalno zdravlje mladih. Zato je ključno adolescentima pružiti sigurno online okruženje u kojem će se razvijati i napredovati.
Nije tajna da cyberbullying može narušiti živote mladih osoba i njihovih obitelji, s posljedicama poput samoozljeđivanja i samoubojstva. A budući da mladi provode do šest sati na internetu, čak i malo smanjenje stope cyberbullyinga može poboljšati njihovo mentalno zdravlje.
Zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da su potrebni brzi i sveobuhvatni potezi koji uključuju sve razine društva, u kombinaciji s politikama i programima koji njeguju empatiju, poštovanje i otpornost među adolescentima.
Nešto s interneta te uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.
Foto: Getty Images