Ako redovito daješ djetetu mobitel ili tablet dok nešto radiš, rezultati nove studije o utjecaju ekrana na najmlađe mogli bi te uvjeriti da prestaneš s tom praksom. 

Naime, australski znanstvenici povezali su prekomjerno vrijeme pred ekranom u prvoj godini djetetova života sa smanjenim kognitivnim sposobnostima kasnije u životu. Prema istraživanju koje je objavljeno početkom 2023. u časopisu JAMA Pediatrics, djeca koja su koristila ekrane prosječno dva sata dnevno pokazala su kašnjenje u razvoju, prvenstveno u komunikacijskim vještinama i vještinama rješavanja problema.

Primjerice, jednogodišnjaci koji su provodili do dva sata pred ekranima imali su 61 posto veću vjerojatnost za kašnjenje u razvoju komunikacijskih vještina, nego ona djeca koja su provodila manje od jedan sat dnevno pred ekranom. Rizik je bio gotovo pet puta veći za one koji su provodili četiri ili više sati dnevno uz zaslone.


Dok provode vrijeme pred ekranima, djeca propuštaju presudne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, tvrde znanstvenici. Manje komuniciraju s bližnjima, ne usvajaju manje riječi od roditelja i ne slušaju razgovore, a upravo je razgovor ključan element pri izgradnji jezičnih vještina. Više je studija dokazalo povezanost komuniciranja kod kuće s usvajanjem jezičnih vještina i zdravog socijalno-emotivnog razvoja.

Osim toga, studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je i da je vrijeme pred ekranima povezano s kašnjenjima u razvoju socijalnih i motoričkih vještina, kao što su pokreti tijela, ruku i prstiju.

Što se događa u bebinu mozgu kada koristi ekrane?

Na kognitivne funkcije koje se razvijaju rano u djetinjstvu lako utječe okolina, posebno ekrani. Kada je beba izložena ekranu, pred njom je izazov procesuiranja informacija koje vidi na ekranu, što je inače namijenjeno naprednijim mozgovima starije djece i odraslih. Spomenuto procesuiranje informacija u tako ranoj dobi utječe na senzorne putove u mozgu, zbog čega kasnije dolazi do manjka tih istih senzornih putova.

Stručnjaci za zdravlje djece potiču fizičku aktivnost i interakcije licem u lice, umjesto provođenja vremena pred ekranima. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „sjedenje pred ekranima“ ne preporučuje se za dojenčad i trebalo bi ga ograničiti na maksimalno sat vremena dnevno za dvogodišnjake. Ista preporuka vrijedi za djecu u dobi od tri do pet godina. Za šestogodišnjake i stariju djecu bitno je poticati umjerenu upotrebu ekrana i usmjeravati ih na edukativan sadržaj.

Foto: Getty Images

Internet je vrlo vjerojatno sastavni dio tvog poslovnog, ali i privatnog života. Neka istraživanja pokazuju da u prosjeku provedemo 11 sati dnevno pred ekranima. Upravo zato stručnjaci su sve zabrinutiji zbog relativno novog koncepta ovisnosti o internetu i apeliraju da je se tretira kao i druge vrste ovisnosti.

Iako ovisnost o internetu još uvijek nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, to ne umanjuje njezinu ozbiljnost. Ovisnost ne uključuje samo unos kemijskih ili psihoaktivnih tvari u organizam, već se može razviti iz aktivnosti ili ponašanja koje postaju navika ili nužnost.

Kao i kod drugih vrsta ovisnosti, ne postoji jedan uzrok ovisnosti o internetu, već se oni razlikuju od osobe do osobe.

Ovisnost ili navika?

Ako tvoje navike nisu štetne po nikoga, onda nemaš razloga za brigu. Primjerice, višesatno igranje videoigara vikendom ne znači da patiš od ovisnosti o videoigrama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine službeno je priznala gaming disorder kao bolest i smjestila ga u područje bolesti ovisnosti. Ova se dijagnoza odnosi samo na prekomjerno igranje videoigara, a ne na korištenje interneta.


Kada je riječ o internetu, određivanje granice između navike i ovisnosti poprilično je izazovno.

Navika je ponašanje koje redovito ponavljaš, dio tvoje svakodnevne rutine. Može biti dobra, kao npr. usisavanje, ili loša poput grickanja noktiju kad si pod stresom.

S druge strane, ovisnost uključuje ponašanje ili konzumaciju supstanci jer se osjećaš nagrađeno za to. U tom slučaju može ti biti teško spoznati da je nešto štetno za tebe, ali ne možeš prestati.

Naprimjer, navika je skrolanje Instagramom uz jutarnju kavu, a ako se ne možeš zaustaviti nakon kave i zbog toga kasniš na posao ili s važnim zadacima, vjerojatno se radi o ovisnosti.

Simptomi ovisnosti o internetu

Izazovno je precizirati točne simptome ove ovisnosti, ali provedena su brojna istraživanja na tu temu koja su precizirala neke znakove.

Prema studiji iz 2012., patiš od ovisnosti o internetu ako provodiš veći dio dana online radeći nešto navezano uz posao (igranje videoigara ili pregledavanje interneta) i primjećuješ jedan od ovih simptoma:

-    nagle promjene raspoloženja
-    intenzivna briga o tome što se događa na internetu kada nisi online
-    nemogućnost kontroliranja vremena provedenog online
-    provođenje više vremena online da osjetiš određenu emociju ili raspoloženje
-    simptomi odvikavanja, kao što su razdražljivost, fizički bolovi i depresija, kada ne provedeš „dovoljno“ vremena na internetu
-    provođenje vremena na internetu unatoč sukobu s voljenima, na poslu ili u školi.

Što uzrokuje ovisnost o internetu?

Kao što smo već naveli, ne postoji jedinstveni uzrok ovisnosti o internetu. Uključeno je nekoliko faktora, poput genetike, mentalnog zdravlja i okolišnih čimbenika.

Dio stručnjaka smatra i da su neki pojedinci skloniji ovisnostima jer nemaju dovoljno dopaminskih receptora u mozgu ili nemaju pravilnu ravnotežu serotonina i dopamina.

Kako ograničiti vrijeme na internetu?

Ako te brine koliko vremena provodiš online, postoje neke stvari koje možeš poduzeti prije pronalaska profesionalne pomoći.

Postavi tajmer na mobitelu i računalu
Većina pametnih telefona ima ugrađene postavke s kojima možeš ograničiti svoje vrijeme na određenim aplikacijama. Primjerice, ako provodiš četiri sata dnevno na TikToku, postavi tajmer i zaustavi korištenje nakon određenog trenutka u danu.

Poveži se sa svojom okolinom
Ako si puno na internetu jer se osjećaš usamljeno ili isključeno, idealan je trenutak da se pridružiš nekoj volonterskoj grupi ili npr. književnom klubu u kvartu. Tako ćeš upoznati nove ljude i zaokupiti se nekoliko sati tjedno, što ti može pomoći da se ne osjećaš toliko izolirano.

Meditiraj
Višesatno surfanje ili gejmanje može umoriti tvoj mozak. Odmori se i resetiraj glavu uz meditaciju koja će ti oduzeti samo nekoliko minuta dnevno. Na raznim streaming servisima pronaći ćeš mnogo besplatnih vođenih meditacija.

Kako izgleda liječenje od ovisnosti o internetu?

Postoji više vrsta stručne pomoći koju možeš odabrati ili preporučiti voljenoj osobi.

Individualna terapija
Razgovor jedan na jedan s terapeutom podrazumijeva redovite sastanke na kojoj ćeš razgovarati o svojoj ovisnosti i procesu oporavka, ponavljajućim emocijama i navikama te ciljevima koje si postaviš na putu oporavka.

Grupna terapija
Odlaskom na grupnu terapiju povezat ćeš se i razgovarati s ljudima koji imaju iste probleme kao i ti.

Bolničko i izvanbolničko liječenje
Mnoge klinike za poremećaje ovisnosti nude programe za ovisnost o internetu. Primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivan u zagrebačkom Jankomiru postoji dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.

Unatoč dostupnim rješenjima, mali broj ovisnika odlučuje se na liječenje. Razlozi su razni, od nedostatka informiranosti i neprepoznavanja problema do straha od osuđivanja i općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja. Naime, ovisnost o internetu razlikuje se od drugih oblika ovisnosti jer je internet sastavni dio naše svakodnevice. Zato nije moguće inzistirati na potpunoj apstinenciji jer većina nas radi uredske poslove i ne može izbjeći računala.

Foto: Getty Images