Serija "Adolescencija" suočava roditelje s teškim pitanjima: Kako odvratiti djecu od štetnog online sadržaja?

#Sigurnost na internetu #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 27.03.2025.
Serija Adolescencija

Nema sumnje da je Netflixova serija „Adolescencija“ oduševila, ali i zabrinula milijune gledatelja diljem svijeta. Ovu kriminalističku dramu o tinejdžeru optuženom za ubojstvo kolegice iz razreda opisuje se kao „prikaz modernog dječaštva u dubokoj krizi“.

Psiholozi i psihijatri složni su da je serija sjajan poticaj roditeljima da započnu prijeko potrebne razgovore sa svojom djecom. U ovom tekstu otkrivamo kako se roditelji mogu pozabaviti temama iz „Adolescencije“ u svome domu, poput toksične muškosti, usamljenosti i rodne podjele.

Kako razgovarati s tinejdžerima o seriji?

Iako se „Adolescencija“ ne bazira na istinitom događaju, njezini tvorci inspirirali su se vijestima o dječacima koji su diljem Ujedinjenog Kraljevstva napadali djevojčice noževima.

Zato psiholozi savjetuju roditeljima razgovor u kojem će bolje shvatiti stavove tinejdžera o temama kao što su muškost, društvene mreže, zlostavljanje i pornografija



„Prvo ispitaj koji su njihovi stavovi. Što čuju? Kakve ideje ili mišljenja dijele u ovom trenutku? Tinejdžeri su po prirodi vrlo znatiželjni i često su zainteresirani za različite perspektive. Dakle, pomoći tinejdžerima da sagledaju stvari s drugačijeg stajališta stvarno je korisno za njih“, izjavila je psihologinja Rachael Sharman za abc.net.au.

Ako tvoje dijete reagira na "Adolescenciju" dok je zajedno gledate, postavi pitanja poput: „Misliš li da je ovo realan prikaz srednje škole?“, „Koja su nepisana pravila u srednjoj školi o kojima odrasli ne znaju ništa?, „Razgovaraju li dječaci o djevojčicama bez poštovanja?“

Ako ne dobiješ odgovor na postavljeno pitanje, psiholozi savjetuju da podijeliš svoje mišljenje, što bi dijete moglo potaknuti na otvaranje.

Kako se roditelji mogu povezati s tinejdžerima?

Djeca danas žive u dva različita svijeta: u stvarnom i online svijetu. Zato je važno postaviti pitanje – jesu li roditelji svjesni što njihova djeca rade na internetu?

Korištenje tehnologije u kući, a posebno u spavaćoj sobi, gdje se koristi bez nadzora, može izazvati niz posljedica kojih roditelji nisu u potpunosti svjesni. Zato stručnjaci savjetuju da se uređaji s omogućenim internetom drže izvan spavaćih soba, posebno noću, te da se pristup društvenim mrežama odgodi dok djeca ne navrše barem 16 godina.

Osim toga, važno je pokazivati ponašanje koje želiš vidjeti od svoje djece. „Neka vide tatu kako pokazuje nježnost prema mami ili djeda prema baki. Neka vide kako se svađe rješavaju uz razgovor, a ne vrištanjem ili lupanjem vratima“, kazala je Sharman.

Stručnjak za roditeljstvo dr. Justin Coulson za abc.net.au tvrdi da postoje i druge praktične mjere koje roditelji mogu poduzeti kako bi osigurali povezanost s tinejdžerima. „Prati aktivnosti djece na internetu, redovito razgovaraj s njima i slušaj ih dvostruko više nego sad. Smanji vrijeme ispred ekrana i potiči odnose licem u lice, uključujući zajedničko obiteljsko vrijeme. Znaj gdje ti se djeca nalaze i omogući im kvalitetno vrijeme s odraslim osobama kojima je stalo do njih“, savjetuje psiholog.

Razgovorom do promjena

Nakon gledanja „Adolescencije“, mnogi su osvijestili kako se dječacima danas ne omogućuje da se razviju u muškarce neopterećene destruktivnim koncepcijama muškosti.

Međutim, teme koje je adresirala serija ne tiču se samo muškaraca i dječaka. Iste je rasprave potrebno imati s dječacima i djevojčicama. „To je pitanje poštovanja i ljubaznosti, a ne spola. Pitanje je ljudskosti i djecu jednostavno ne učimo o tome“, objasnio je Coulson.

Zbog porasta mizoginije i seksizma u školama, tinejdžerima i tinejdžericama treba pojasniti značenje „manosfere“ i kako se suprotstaviti utjecaju „toksične muškosti“ na internetu. 

Kome se obratiti za pomoć?

U posljednjoj epizodi „Adolescencije“, dječakovi roditelji se pitaju jesu li previdjeli znakove za uzbunu, kao što su buran temperament i online sadržaj koji je konzumirao.

Iako priča u seriji nije uobičajena, služi kao podsjetnik da postoje ranjiva razdoblja u razvoju djeteta i određene grupe na koje se može lakše utjecati. Prisutan je novi problem internetske „manosfere“ koja je nekim tinejdžerima privlačna, ali samo će ogromnu manjinu tinejdžera odvesti u najstrašnijem smjeru.

Ako te brine djetetovo ponašanje ili mentalno zdravlje, obrati se liječniku opće prakse jer ponekad mogu postojati biološki ili medicinski problemi koji se manifestiraju psihološki. Ono što se čini kao umor, ljutnja ili pretjerana emocionalnost, zapravo može biti medicinski problem.

A tek kad se to isključi, liječnik opće prakse može pomoći u razvijanju plana mentalnog zdravlja i uputiti te odgovarajućem psihologu.

Osim toga, stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Netflix/Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Netflixova serija Adolescencija

Sve teme

Tajni jezik tinejdžera: Serija "Adolescencija" razotkriva kako mladi koriste emotikone kao kodirane poruke

Upozorenje: spoileri!

Nakon što je nova Netflixova kriminalistička mini-serija „Adolescencija“ potresla milijune gledatelja diljem svijeta, stručnjaci upozoravaju roditelje da obrate pažnju na emotikone koje koriste njihova djeca.

Serija prati 13-godišnjeg Jamieja Millera, kojeg glumi briljantni Owen Cooper, nakon uhićenja zbog ubojstva kolegice iz razreda.

Život naizgled obične britanske obitelji razoren je nakon ubojstva kojem je, između ostalog, pridonijelo izlaganje dječaka štetnom sadržajem putem društvenih mreža. „Kako smo nju napravili?“, Jamiejev otac pita suprugu u jednom trenutku referirajući se na njihovu kćer, na što mu supruga odgovara: „Isto kao i njega“. Iako su roditelji odgojili sina i kćer na isti način, dječaka je online sadržaj koji je nekritički konzumirao, u kombinaciji s manjkom samopouzdanja, pretvorio u čudovište.

„Adolescencija“ vješto dočarava da roditelji više nemaju jedini utjecaj na djecu kod kuće, već je tu i online svijet u koji ulaze samo jednim potezom. Pritom često zaboravljaju sve moralne lekcije koje su im prenesene u stvarnom životu i prisvajaju ideologiju koja im je predstavljena na internetu ili koja je popularna među njihovim prijateljima, izbjegavajući kritičko promišljanje o iznesenom sadržaju.



Ideja za seriju proizašla je iz vijesti o dječacima uključenima u zločine protiv djevojčica na koje je Stephen Graham (kreator serije i glumac u ulozi oca) naišao.

“Bio je jedan slučaj u kojem je dječak nožem izbo djevojku. Ostao sam šokiran. Mislio sam: ‘Što se to događa?’ U kakvom to društvu živimo kada dječak nasmrt izbode djevojku? Što je pokrenulo cijeli događaj?’ A onda se to opet dogodilo. I opet. I opet. Zaista sam želio osvijestiti taj problem i postaviti pitanje: ‘Zašto se to danas događa? Što se to događa s nama? Kako smo dospjeli ovdje?'”, ispričao je Graham za Netflixov Tudum.

Kreativni tim iza serije oduvijek je planirao da će gledatelji znati tko je počinio ubojstvo djevojčice Katie još u prvoj epizodi. "Nadam se da će drama u kojoj se postavlja pitanje - 'zašto je to učinjeno?', a ne 'tko je to učinio?' natjerati gledatelje da postavljaju drugačija pitanja. Pitanja poput: 'Što se događa s našim tinejdžerima?' Stephen i ja propitkujemo što je muškost, razmišljamo o sebi kao o muškarcima, o tome kakvi smo očevi, partneri i prijatelji, i u određenom intenzitetu ispitujemo tko smo kao ljudi", izjavio je za Tudum sukreator i koscenarist Jack Thorne.

„Adolescencija“ služi kao upozorenje o sve nužnijem micanju tinejdžera s ekrana i ponovnom uključivanju u stvarni život. Podsjetnik je da su ljudski kontakt i obiteljsko vrijeme prijeko potrebni djeci, kao i podrška, razgovor, slušanje i otvaranje teških tema.

Znakovi upozorenja

Serija ne daje jednostavne i jednoznačne odgovore na utjecaj tehnologije na djecu jer ih u ovom trenutku nitko nema. Umjesto toga pokazuje kako roditelji, uglavnom nesvjesno, propuštaju neke znakove upozorenja.

U drugoj epizodi četverodijelne mini-serije roditeljima, točnije detektivu Lukeu Bacombeu, postaje jasno koliko ne razumije „online jezik“ s kojim se njegov sin svakodnevno susreće. Naime, Adam mu je objasnio zlonamjerno značenje iza emotikona koji na prvi pogled djeluju potpuno bezopasno. Od zrna graha do srca u različitim bojama, ovi simboli kriju neočekivane šifre koje su odraslima uglavnom nepoznate.

U tzv. „manosferi“, internetskim stranicama i online grupama za raspravu koje se fokusiraju na muške interese i borbu za prava muškaraca, emotikoni poput „100“, tablete i zrna graha mogu biti znak da je netko incel – dio online zajednice muškaraca i mladića koji vjeruju da su u neželjenom celibatu, za što krive žene. „Crvena pilula znači – vidim istinu. Govori mu da je incel, tata, i da će to uvijek biti. Zato ga naziva incelom jer to znači da će zauvijek biti djevac“, objasnio je Adam tati.

Od raznobojnih srca do tableta, evo što znače emotikoni koje djeca i mladi svakodnevno koriste te što možeš učiniti ako shvatiš da ih aktivno koriste.

Emotikoni povezani s incelima 💊 🧨 💯 

U zapletu „Adolescencije“ postaje jasno da je 13-godišnji ubojica Jamie Miller radikaliziran sadržajem s interneta koji promoviraju inceli. Takav sadržaj dio je tzv. „manosfere“ koja okuplja influencere i kreatore sadržaja, među kojima je najpopularniji Andrew Tate. 

Najekstremniji pripadnici „manosfere“ su samoproglašeni inceli, koji se definiraju nesposobnošću pronalaska partnerice, iako to žele. Budući da se primarno radi o online pokretu, inceli su prilagodili nekoliko emotikona kojima iznose predanost ideologiji, dok njihovi neistomišljenici istim emotikonima označuju incele, baš kao u seriji „Adolescencija“. 

Primjerice, emotikon crvene pilule koristi se kako bi netko pokazao da dijeli incel uvjerenja. Baš kao u filmskoj trilogiji „Matrix“ koji je popularizirao simboliku crvene pilule, pripadnici „manosfere“ opisuju usvajanje seksističkih stavova kao „uzimanje crvene pilule“ i odbacivanje matrice ustaljenih stavova. Oni koji su pod utjecajem crvene pilule, za sebe misle da jedini vide pravo stanje svijeta, odnosno shvaćaju pravu prirodu ponašanja žena i njihovih preferencija kada je riječ o muškarcima.

U „Adolescenciji“ sin detektiva objašnjava i kako emotikon dinamita predstavlja „crvenu pilulu koja je eksplodirala“, što također znači da je netko incel.

Uz to, Adam objašnjava ocu da emotikon „100“ označuje pravilo „80 naprema 20“, točnije da 80 % žena privlači samo 20 % muškaraca. „Moraš zavarati žene jer ih nikad nećeš osvojiti na normalan način“, rekao je srednjoškolac u seriji.

Dodao je da zrno graha u komentarima može sugerirati da je osoba incel, baš kao i zrno kave.

Srca različitih boja ❤️ 🧡 💛 💜 💙

Iako odrasli misle da emotikoni srca u porukama znače samo ljubav, kod mladih svaka boja srca ima svoje skriveno značenje. „Crveno znači ljubav, ljubičasto napaljenost, žuto – 'Zanimaš me, jesi zainteresiran/a?', ružičasto – 'Zanimaš me, ali ne za seks', narančasto – 'Bit ćeš dobro', sve to ima značenje – sve ima značenje“, objasnio je Adam iz „Adolescencije“.

Međutim, postoje i druga tumačenja na internetu. Crveno srce najčešće predstavlja ljubav i romantične osjećaje, dok se narančasto srce koristi za izražavanje privrženosti, entuzijazma ili prijateljske i obiteljske ljubavi.

S druge strane, plavo srce manje se koristi za romantiku, a više za pokazivanje prijateljske naklonjenosti ili da poručiš da ti je nešto slatko.

Crno srce ne mora nužno asocirati na smrt ili negativne emocije i češće se koristi kao alternativa crvenom srcu iz estetskih razloga.

Emotikoni koji se koriste za sexting 🍆 🍒 🍑 💦

Ono što serija „Adolescencija“ nije pokrila, a mladi definitivno koriste u komunikaciji su emotikoni koji imaju skriveno seksualno značenje.


Patlidžani, trešnje, breskve i kapljice znoja mogu imati seksualno značenje u određenim kontekstima. Obično se koriste za aludiranje na intimne dijelova tijela koji su oblikom slični pojedinom emotikonu. Osim toga, adolescenti mogu kombinirati navedene emotikone kako bi aludirali na neki seksualni čin.

Izrazi lica 👀 🙃 🤡 😰 😵‍💫

Iako smajlići i pokreti rukama mogu izgledati bezazleno, mnogi od njih imaju skrivena značenja među djecom i mladima. 

Primjerice „side-eye“ može značiti da tvoje dijete šalje ili prima golišave fotografije. Naopako lice koristi se za izražavanje ljutnje, dok emotikon klauna šalju kada ih se uhvati u pogrešci ili kada se osjećaju kao prevarant. Znojno lice znači da im je netko privlačan, dok se ošamućeno lice koristi za izražavanje pijanstva ili seksualnog uzbuđenja.

Što učiniti ako na djetetovom mobitelu pronađeš zabrinjavajuće emotikone?

Kao što je„Adolescencija“ pokazala, emotikoni su uglavnom bezopasan način online komunikacije, ali postoji i njihova mračna strana. Zato je važno da su roditelji i skrbnici svjesni kakve emotikone i akronime koriste njihova djeca te njihova tajna značenja.

Iako u većini slučajeva vjerojatno nema razloga za brigu, otvoreni razgovor s djecom o njihovoj online sigurnosti može ih uvjeriti da izbjegavaju emotikone i akronime s dvostrukim značenjem.

Online komunikacija neprestano se mijenja, što roditeljima i skrbnicima može biti izazovno pratiti. Zato stručnjaci tvrde da je zdrav i otvoren dijalog s djecom i u ovom slučaju najbolja obrana.

Imaš pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Osim toga, u bilo kojem trenutku se možeš anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Netflix/Getty Images

Tech neck

Sve teme

Kad tehnologija utječe na zdravlje i držanje: Što je "tech neck" i kako ga spriječiti?

Čitaš ovaj članak na mobitelu? Zastani i promisli o svome držanju. Je li ti glava pognuta dok gledaš u ekran? 

U prosjeku dnevno provedeš tri sata i 15 minuta na mobitelu i provjeravaš ga oko 58 puta. Osim toga, većina nas provede osam ili više sati za računalom tijekom radnom dana. Vrijeme koje provedeš koristeći tehnologiju jako je zamorno za tijelo, a posebno za tvoj vrat.

Saginjanje glave prema naprijed pod kutom od 45 stupnjeva zbog gledanja u mobitel ili tablet može drastično povećati izglede za tzv. „tech neck“. To je pojam koji se odnosi na bolove u vratu i ramenima koji nastaju zbog prekomjerne upotrebe mobitela, tableta ili laptopa

Mišići vrata i gornjeg dijela leđa popuštaju pod težinom tvoje glave kada dugo gledaš u mobitel. Bolovi nastaju zbog prenaprezanja vratnih mišića i ligamenata vratne kralježnice. Zbog toga, „tech neck“ postaje sve češći problem među radnicima i učenicima

Većina slučajeva akutne boli u vrati može se riješiti sa ili bez liječenja, ali kod gotovo 50 % ljudi i dalje će se ponavljati bolne epizode, što dovodi do umora i nelagode.

Kako nastaje „tech neck“?

Prosječna težina glave odraslog čovjeka je 5 do 6 kilograma, što vratni mišići mogu podnijeti. Kada naginješ glavu prema naprijed za 50 do 60 stupnjeva dok tipkaš na mobitel, opterećenje na mišiće vrata raste i oni tada moraju nositi težinu od 25 do 30 kilograma. A ako to ponavljaš nekoliko puta tijekom dana, dolazi do prekomjernog naprezanja vratnih mišića, što rezultira bolovima u vratu i ramenima, a posljedično može dovesti do glavobolje te boli u rukama i šakama.

Bolovi su u početku blagi i prati ih nelagoda i ukočenost vrata. Pogoršavaju se pri saginjanju glave prema naprijed dok koristiš mobitel ili tablet. 

„Tech neck“ može uzrokovati i druge probleme koji se ne odnose samo na vrat i ramena. Naime, dodatni pritisak na vratnu kralježnicu može uzrokovati bolove u srednjem i donjem dijelu leđa, kao i glavobolje. Može doći i do bolova i trnjenja u rukama, što je simptom iritacije živaca koji iz vratne kralježnice idu u ruke.


Tvoje držanje također može pridonijeti ovim problemima. Dok koristiš mobitel, vjerojatno ga približavaš tijelu zbog vizualne udobnosti i jasnijeg pregleda zaslona. Ako često gledaš u mobitel, ostaješ dugo u istom položaju, što zahtijeva više rada i truda tvoga tijela od dinamičnog kretanja. Tijelo teži vizualnoj udobnosti nauštrb pravilnog držanja, što znači da se prilagođava vidu i uzrokuje umor mišića i kostiju.

Iako nepravilno držanje ima manje utjecaja na djecu, ponavljanje istih pokreta može ostaviti posljedice na njihova tijela koja se još uvijek razvijaju. Već u 20-ima mogu patiti od umora mišića te naprezanja i istegnuća. Zato je ključno da se djeca i mladi istežu, mijenjaju položaje i što više kreću.

„Tech neck“ nije nova bolest, već su novi njezini uzroci. Dok su se nekoć bolovi u vratu povezivali s radom u nepovoljnom položaju, prekomjernim vježbanjem ili sportskim aktivnostima, danas se primarno povezuje s raširenom upotrebnom mobitela.

Kako smanjiti naprezanje vrata?

Pritisak uzrokovan „tech neckom“ možeš smanjiti stavljanjem jastuka u krilo, čime tvoje podlaktice dobivaju potporu. Osim toga, pokušaj držati mobitel u uspravnijem, nagnutom položaju jer tako poboljšavaš vizualnu udobnost.

Kako poboljšati držanje dok koristiš računalo?

-    Postavi zaslon 50 do 75 centimetara od očiju, što je otprilike duljina ruke.
-    Podigni zaslon na poželjnu visinu uz stalak za računalo ili laptop. Visina tvojih očiju trebala bi biti oko 1,5 do 4 centimetra viša od gornjih znakova na zaslonu kako bi centar ekrana bio 10 do 15 stupnjeva ispod tvojih očiju.
-    Sjedni tako da su ti glava, bokovi i kralježnica ravno jedno ispod drugoga.
-    Drži zapešća ravno, a laktove savijene pod kutom od oko 90 stupnjeva.
-    Drži koljena poravnata s kukovima, a stopala ravna na podu.


Kada gledaš ravno naprijed, mišići vrata, leđa i gornjeg dijela ramena imaju priliku opustiti se. Time se sprječava neravnomjeran pritisak na živce ovih mišićnih skupina.

Ključno je ostati u neutralnom i uspravnom položaju dok koristiš tehnologiju. Fokusiraj se na uspravno držanje glave, s ušima iznad ramena i ramenima iznad kukova. Također, važno je pronaći vremena za kretanje nakon osam sati provedenih za računalom. 

Ne zaboravi i na odmor, makar na samo minutu ili dvije. Svakih pola sata ustani od stola i promijeni položaj, a ako je moguće, kratko prošetaj.

Foto: Getty Images