Koliko nas tehnologija zaista povezuje? Djeca i mladi žrtve su pandemije usamljenosti

#Pretjerano korištenje tehnologije #BoljiOnline
  • Autor Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska
  • Datum 31.07.2024.
Osjećaj usamljenosti među mladima

Vjerojatno često čuješ kako živimo u hiperpovezanom svijetu jer je svaka osoba udaljena samo nekoliko klikova od tebe. Međutim, čak i s velikim brojem kontakta koji su ti na raspolaganju, možeš se osjećati usamljeno

Porast usamljenosti, posebno kod djece i mladih, zabilježen je u zemljama Europske unije, uključujući Hrvatsku. Prema istraživanjima, u posljednjih 17 godina, vrijeme koje provodimo s prijateljima smanjilo se na 20 sati mjesečno, dok se u Velikoj Britaniji bilježi porast kronično usamljenih osoba – osoba koje se često ili vrlo često osjećaju usamljenima. 

Usamljenost djece i mladih do 2012. godine bila je relativno stabilna, ali od tada se bilježi njen rast. To se razdoblje podudara sa širenjem pametnih telefona među djecom i mladima.

Mnoga istraživanja ukazuju da su mladi danas sve više prisutni na društvenim mrežama, no istovremeno su sve usamljeniji.

Usamljenost vs. samoća

Prije same definicije usamljenosti i njenih posljedica, važno je razlikovati usamljenost od samoće.

Samoća je stanje koje ne mora nužno biti negativno. Osoba koja je fizički odvojena od ljudi ne mora osjećati usamljenost ako ima ispunjen unutarnji svijet. Samoću možeš odabrati iz raznih razloga: zbog kreativnosti, odmora, refleksije. Suvremeno doba prepuno je podražaja, buke, informacija pa je samoća ponekad prijeko potrebna.

Za razliku od samoće, temelj usamljenosti je subjektivno iskustvo i doživljaj slabe povezanosti s drugim ljudima, bez obzira na to što je osoba okružena većih brojem ljudi. Usamljenost je stanje u kojem pojedinac ne uspijeva ostvariti dovoljnu ili zadovoljavajuću razinu kontakata s drugim ljudima, unatoč želji da ih ostvari. Kod usamljenosti je značajno koliko je osoba zadovoljna odnosima i interakcijama s drugima.

Usamljenost je praćena osjećajima tuge, manjka energije, praznine, beznađa, anksioznosti, srdžbe, dok se kod mladih osoba manifestira i osjećajem nedovoljnog razumijevanja ili podrške, izoliranosti od vršnjaka i obitelji, neshvaćanja roditelja i slično.

Kao moguće uzroke porasta usamljenosti kod djece i mladih, ali i kod odraslih osoba, mnogi autori navode tehnološke promjene, urbanizaciju, ubrzani stil života, promjene u obiteljskoj strukturi i individualizaciju.

Povezanost tehnologije i usamljenosti

Tehnologija je značajno promijenila način funkcioniranja suvremenog čovjeka, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Danas ti ne trebaju drugi za puno toga jer to mjesto vješto i učinkovito zauzima tehnologija

Hranu možeš naručiti preko aplikacije, a uređaji te mogu zabavljati dok jedeš. S prijateljima razmjenjuješ poruke i družiš se uz virtualne kave. Međutim, virtualne zajednice i online svijet ne mogu pojedincu zadovoljiti potrebu za pripadanjem i zajedništvom koje ostvaruje kroz odnose i susret uživo.

Problematična upotreba interneta ima značajan utjecaj na socijalizaciju i razvijanje socijalnih vještina općenito te može dovesti do zanemarivanja druženja uživo. Upravo zato, ali i zbog drugih potencijalnih rizika, djeca i mladi moraju se voditi i kroz online svijet

Usamljeno dijete osjeća nedostatak bliskosti u odnosima, kako s drugima, tako i samo sa sobom pa je bitno da roditelji prepoznaju važnost direktne i empatijske komunikacije sa svojom djecom. Osim toga, usamljeno dijete može vrlo lako postati meta predatora u online okruženju i zbog toga je jako važno da su roditelji prisutni i zainteresirani za digitalnu prisutnost svoje djece.

Mogući znakovi usamljenosti kod djece

-    Dijete sve više vremena provodi samo
-    više vremena provodi na internetu u odnosu na druženje
-    ograničene interakcije s prijateljima
-    promjene u ponašanju (agresivno i impulzivno ponašanje; neprimjerene emocionalne reakcije; poteškoće s učenjem).

Što roditelji mogu učiniti?

-    Odvoji vrijeme za druženje s djetetom bez tehnologije ili društvenih mreža
-    prakticiraj zdrave društvene veze – zajedničko druženje, redoviti kontakt sa širom obitelji, prijateljima i susjedima
-    potiči zdravu povezanost s vršnjacima podržavajući pojedinačna prijateljstva, ali i sudjelovanje u grupnim aktivnostima, kao što su volontiranje i sport
-    obrati pozornost na to kako djeca i mladi provode vrijeme na internetu
-    odgodi dob u kojoj se djeca uključuju na društvene mreže i medijske platforme te ograniči vrijeme koje provode uz ekrane
-    redovito razgovaraj s djecom jer samo tako možeš uvidjeti muči li ih usamljenost ili izolacija te daj im priliku da iskažu svoje osjećaje
-    koristi tehnologiju s njima, npr. zajedničko igranje videoigara; istraživanje s ciljem razvijanja digitalne dobrobiti i kritičkog mišljenja
-    zadrži prisutnost i zainteresiranost za online svijet djece
-    izradi Obiteljski ugovor.

Ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Korištenje interneta kod roditelja i djece

Sve teme

Kako internet koriste roditelji hrvatskih školaraca? Rijetko postavljaju zabrane djeci i ne spominju online sigurnost

Centar za sigurniji internet u sklopu projekta „Safer Internet Centre Croatia: Making Internet a Good and Safe Place“ proveo je prvo sustavno, međunarodno komparativno istraživanje u svrhu produbljivanja spoznaje o korištenju interneta, online navikama roditelja i roditeljskoj medijaciji djetetovih ponašanja na internetu

Rezultati deShame 2 istraživanja pod nazivom „Kako internet koriste roditelji? Navike korištenje interneta i online aktivnosti roditelja učenika osnovnih i srednjih škola“ pokazali su da više od polovice roditelja koji su sudjelovali u istraživanju jako rijetko ili nikad ne razgovara s djetetom o online sigurnosti niti postavljaju pravila o dječjem korištenju interneta. Osim toga, svaki peti roditelj nema nikakav nadzor nad dječjim korištenjem mobitela/tableta prije spavanja, dok svaki treći roditelj svom djetetu nije nikad zabranio korištenje određenih online sadržaja.

Cilj istraživanja i ispitanici

Cilj ovog kvantitativnog istraživanja bio je dobiti uvid o korištenju interneta u općoj populaciji roditelja kroz:
• bolje razumijevanje o načinima korištenja sadržaja na internetu
• postupcima roditelja oko korištenja interneta djece osnovnih i srednjih škola
• percepciji roditelja o izloženosti djece štetnim sadržajima.

Uz to, istraživanje je obuhvatilo i područje partnerskih odnosa, točnije kako je korištenje interneta povezano s kvalitetom partnerskih odnosa roditelja.

Ciljana populacija u istraživanju su roditelji djece viših razreda osnovnih i srednjih škola. Istraživanje je provedeno u 20 županija i Gradu Zagrebu, obuhvatilo je roditelje djece iz 21 srednje škole i 21 osnovne škole. U istraživanju su sudjelovali roditelji učenika od 5. razreda osnovne škole do 4. razreda srednje škole, po dva razreda iz svake generacije. Konačan uzorak činilo je 759 učenika osnovnih škola i 956 učenika srednjih škola, čime je ukupno prikupljeno 1715 odgovora.

Zabrinjavajući podaci

Rezultati istraživanja pokazuju da roditelji svakodnevno sudjeluju u različitim online aktivnostima, a pritom se najčešće koriste uslugama korporacije Meta (Facebook, YouTube, Instagram, Messenger). Neke sadržaje poput instant poruka i YouTubea koriste više sati dnevno, a 10 % roditelja izjavljuje kako na internetu provodi više od 8 sati dnevno.

Kada je riječ o ponašanju roditelja u vezi s online aktivnostima djece, rezultati su pokazali da roditelji koriste različite strategije ograničavanja, nadzora i komunikacije kada je riječ o korištenju interneta. Kao što smo već spomenuli, više od polovice ispitanih roditelja jako rijetko ili nikad ne razgovara s djetetom o online sigurnosti niti postavlja pravila o korištenju interneta.

Posebno zabrinjava podatak da svaki peti roditelj koji je sudjelovao u istraživanju uopće ne nadzire dječje korištenje mobitela ili tableta prije spavanja, dok svaki treći roditelji svome djetetu nikad nije zabranio određeni online sadržaj.

Komunikacija između roditelja i djece o korištenju interneta

Posebno su važni rezultati koji upućuju zašto je komunikacija između roditelja i djece o online aktivnostima otežana, što može predstavljati osnovu za razvoj sustavnih programa podrške roditeljstvu. 

Danas 75,2 % roditelja razgovara sa svojom djecom o problemima u online svijetu tek kada im se dijete povjeri o situaciji koju je doživjelo. Oko 10 % roditelja navodi da im je o temama sigurnosti na internetu teško razgovarati jer dijete bolje poznaje tehnologiju od njih, dok više od 13 % roditelja smatra da bi takav razgovor mogao izazvati sukob s djecom. Jedan manji dio roditelja smatra kako se takvi razgovori trebaju obavljati u školi i da nemaju vremena razgovarati o takvim temama s djecom.

Više od 30 % roditelja koji su sudjelovali u istraživanju jako je zabrinuto oko toga kako njihova djeca koriste internet. Najviše ih brinu teme poput pretraživanja štetnog sadržaja, poput sadržaja za odrasle i sudjelovanja u cyberbullyingu.

Čak 30 % roditelja tvrdi da ne bi poduzeli ništa kada bi saznali da njihovo dijete ima problema u online svijetu, dok bi veći postotak roditelja prije potražio pomoć na internetu, nego porazgovarao s djecom oko problema u online svijetu.

Bez obzira jesi li roditelj ili dijete, ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Korištenje ekrana

Sve teme

Kako smanjiti screen time? Sedam savjeta uz koje ćeš ograničiti vrijeme pred ekranom

Tehnologija je danas velik i bitan dio svakodnevice pa se lako dogodi da vrijeme pred ekranom izmiče kontroli. Unatoč brojnim prednostima, tehnologija može imati i negativne utjecaje na tvoje mentalno i fizičko zdravlje. Osim problema s vidom i spavanjem, pretjerano korištenje uređaja može uzrokovati pretilost, depresiju i anksioznost

Iako postoje jasne smjernice o tome koliko bi vremena mladi i djeca trebali provoditi pred ekranom, to nije tako lako definirati za odrasle. Stručnjacima je teško složiti se oko konkretne brojke jer većina zaposlenih provodi radni dan uz ekrane. Problematičan je i sadržaj koji gledamo, posebno na društvenim mrežama. 

Ako ne znaš provodiš li previše vremena pred ekranom, možeš si postaviti sljedeća pitanja:
-    Kakve su tvoje prehrambene navike?
-    Spavaš li dobro?
-    Vježbaš li?
-    Koliko često izlaziš iz kuće i družiš se?

Ako te zabrinjava odgovor na bilo koje od ovih pitanja, možda trebaš preispitati koliko vremena provodiš pred ekranom. U nastavku teksta donosimo ti sedam savjeta uz koje ćeš smanjiti svoj screen time.

1. Prati svoje vrijeme i navike ispred ekrana 

Kada osvijestiš koliko vremena provodiš gledajući u ekran i što radiš u to vrijeme, bit će ti lakše odlučiti koje aktivnosti izbaciti.

Pomoću aplikacija prati svoje vrijeme pred ekranom pa izračunaj koliko od tog vremena trošiš na:
- aktivnosti vezane za posao 
- druge bitne zadatke poput financija, edukacije ili planiranja
- surfanje internetom i korištenje društvenih mreža
- zabavne ili slobodne aktivnosti (igranje videoigara i gledanje filmova).

Ako na „nebitne“ aktivnosti trošiš više vremena nego što je potrebno, pokušaj si postaviti ograničenja upotrebe na pametnom telefonu ili računalu, a možeš i izbrisati aplikacije koje te najviše ometaju.

2. Ograniči broj ekrana

Gledanje u više ekrana istovremeno može previše stimulirati mozak i povećati negativan utjecaj prekomjernog korištenja tehnologije. Iako je primamljivo skrolati po mobitelu dok gledaš televiziju ili radiš na računalu, pokušaj se ograničiti na samo jedan ekran kad god možeš.

Ako ti je korištenje nekoliko ekrana redovita navika, možeš obuzdati tu želju sklanjanjem uređaja u drugu prostoriju.

3. Učini tehnologiju manje privlačnom

Mobiteli i drugi uređaji snažna su distrakcija koja zaokuplja tvoj mozak i osigurava nalet dopamina.

Smanji svoje vrijeme pred ekranom tako što ćeš učiniti svoj mobitel „manje privlačnim“. Kako to učiniti? Smanji svjetlinu, koristi sive nijanse i isključi zvukove.

Možeš skrenuti misli s tehnologije tako što ćeš uključiti druga osjetila, poput dodira i njuha. Zapali mirisnu svijeću ili u svoj radni prostor stavi igračke poput Rubikove kocke ili stres loptice.

4. Zakaži pauze bez ekrana

Skrati svoj screen time uvođenjem redovitih pauza tijekom radnog dana i dužih pauza tijekom slobodnih dana. Možeš postaviti alarm svakih 30 minuta za pauzu od ekrana, a to uključuje sve ekrane, ne samo pauzu od računala da pogledaš mobitel.

Provodi slobodno vrijeme radeći nešto što uopće ne uključuje ekrane, poput čitanja, čišćenja, kuhanja, druženja s prijateljima ili obitelji van kuće, umjetničkog stvaranja ili vježbanja.

5. Koristi nešto drugo umjesto ekrana

Iako se većina posla danas obavlja na računalu ili nekom drugom uređaju, to ne znači da je za svaki zadatak potreban ekran.

Video sastanak možeš pretvoriti u telefonski poziv, a olovka i papir jednako su dobri za bilježenje i planiranje kao što je program ili aplikacija za obradu teksta na tvome uređaju. 

6. Postavi jasne granice na poslu

Jedan od razloga zašto sve više koristiš ekrane mogao bi biti obavljanje posla tijekom slobodnog vremena. Kako to izbjeći?
-    Odredi svoje fiksno radno vrijeme.
-    Upoznaj svoje klijente i kolege s tim radnim vremenom.
-    Isključi obavijesti vezane za posao nakon radnog vremena.

Postavljanje jasnih granica može ti pomoći u održavanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i izbjegavanju burnouta.

7. Ne koristi ekrane prije spavanja

Dobar san važan je za zdravlje i produktivnost, a korištenje ekrana prije spavanja može ti otežati padanje u san i narušiti kvalitetu sna.

Stručnjaci savjetuju da izbjegavaš skrolanje barem sat vremena prije spavanja. Možeš postaviti alarm da označiš kraj vremena provedenog pred ekranom, što će ti pomoći pri vježbanju ove navike ili osloboditi prostor u sobi uklanjanjem uređaja, televizora i punjača.

Međutim, nije dobro biti prestrog prema sebi kada je riječ o screen timeu. Čak i ako iskoristiš samo jedan ili dva od naših savjeta, ta će promjena pozitivno utjecati na tvoje zdravlje i dobrobit.

Foto: Getty Images