Danas su igračke i druženja uživo često zamijenjena provođenjem vremena na društvenim mrežama, igranjem videoigara te virtualnim druženjima, odnosno modernim tehnologijama kojima su djeca često okružena još od najranije dobi. 

Društvene mreže i aplikacije sve više plijene pažnju djece, a potencijalnih opasnosti na platformama sve je više. Poseban rizik za postati žrtva cyberbullyinga imaju ona djeca čiji roditelji ne vrše nadzor nad korištenjem društvenih mreža svoje djece. Iz tog razloga, važno je da roditelji budu upućeni u to koje društvene mreže njihova djeca koriste te koje su moguće opasnosti na internetu.

Iako popularnost pojedinih aplikacija varira iz dana u dan, u nastavku otkrij neke od mogućih opasnosti.

TikTok

TikTok je jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu, s oko 1,5 milijardi aktivnih korisnika mjesečno. Predviđa se da će dosegnuti dvije milijarde mjesečno aktivnih korisnika do kraja 2024. godine. 

Ova je aplikacija puno više od plesa i usklađenih koreografija. Neprimjeren jezik i sadržaji poput nasilja, vulgarnosti i seksualnih tema, ali i zarazni trendovi i izazovi koji djecu mogu dovesti u fizičku opasnost, samo su neke od njegovih negativnih strana i mogućih opasnosti.

Donja dobna granica za kreiranje računa na ovoj društvenoj mreži je 13 godina. Ipak, kako navode i iz samog TikToka, sadržaje mogu gledati i mlađi od 13 godina. Unutar TikToka za mlađe korisnike, korisnicima je onemogućeno dijeljenje osobnih podataka, a postavljena su i opsežna ograničenja na sadržaj i interakciju s korisnikom. 

U ovom ekosustavu korisnici ne mogu dijeliti svoje videozapise, komentirati tuđe videozapise, razmjenjivati poruke s korisnicima ili održavati profil ili pratitelje. Međutim, mogu uživati u odabranom sadržaju i eksperimentirati s TikTokovim jedinstvenim, fantastičnim i izražajnim značajkama. 

Za primanje izravnih poruka moraš imati više od 16 godina, a više od 18 ako želiš snimiti video uživo, slati darove kreatoru sadržaja ili koristiti značajke unovčavanja.

Snapchat

Veliku popularnost među aplikacijama ima i Snapchat, i to s oko 750 milijuna aktivnih korisnika mjesečno. Poznat je po tzv. nestajućim porukama, točnije brisanju razmijenjenih poruka, fotografija i videozapisa. No, činjenica je da sve što je jednom došlo na društvene mreže ostavlja svoj digitalni otisak. 

Djeca često misle da je ono što pošalju na Snapchatu potpuno sigurno jer se poslane poruke automatski brišu, no primatelji mogu screenshotati zaslon mobitela i tako zadržati primljeni sadržaj.

Iako roditelji možda u dogovoru s djetetom prate upotrebu aplikacije, oni nemaju uvid u to što je poslano ili objavljeno putem aplikacije.

Snapchat ima funkcionalnost „Snap Map” koji može otkriti točnu lokaciju korisnika ako mu je uključena navedena opcija. Iako je ova aplikacija sve popularnija kod tinejdžera, koriste je i druge generacije među kojima se mogu naći i potencijalni predatori koji mogu doći u kontakt s djecom i iskoristiti ih na različite načine. 

Instagram 

Instagram koristi više od dvije milijarde korisnika mjesečno, koji također mogu biti izloženi različitim neprimjerenim sadržajima i elektroničkom nasilju. Svakodnevnim gledanjem savršeno uređenih fotografija, filtriranih trenutaka i idealiziranih životnih stilova korisnici mogu doživjeti pad samopouzdanja, nezadovoljstvo vlastitim životom, brojne nesigurnosti te imati nerealna očekivanja o životu. 

Na Instagramu su česte i lažne nagradne igre, a kreatori tih igara ponekad mogu tražiti ljude da im pošalju svoje osobne podatke kako bi im poslali nagradu, zbog čega može posljedično doći do krađe identiteta i drugih iskorištavanja. Kao i na većini društvenih mreža, opasnost i na ovoj aplikaciji predstavljaju predatori.

X (bivši Twitter)

Negativni komentari, verbalni napadi i pornografija prevladavaju na X-u. Danas se ne smatra „modernim“ pa ga mnogi roditelji ne smatraju opasnim. Za njega čak nije potrebna niti prijava pa mnogi maloljetnici sadržaju pristupaju anonimno.

Telegram

Osim Snapchata, nestajuće poruke nudi i Telegram, koji broji oko 700 milijuna korisnika mjesečno. Zbog toga zlonamjerni pojedinci mogu koristiti privatnu komunikaciju kako bi provodili nezakonite aktivnosti.

Kako roditelji mogu pomoći djeci?

Iako su osmišljene za komunikaciju, ove su aplikacije postale žarište elektroničkog nasilja. Mnogi ih, neovisno o svojoj dobi i spolu, koriste za uznemiravanje drugih putem izravnih poruka ili javnih objava koje žrtve mogu dovesti do tjeskobe i depresije, a koje, nažalost, mogu imati i tragičan završetak.

Također, mogu izazvati i ovisnost koja se negativno odražava na društveni i emocionalni razvoj korisnika, razne aspekte, odluke i kvalitetu života. Prevencija i ovoga puta leži u edukaciji i otvorenom razgovoru.

Uistinu je važno da roditelji ozbiljno shvate potencijalne rizike na društvenim mrežama, da se adekvatno educiraju te prenesu to znanje svojoj djeci. Nadzor i razgovor s djecom o sigurnom korištenju interneta od ključne su važnosti za zaštitu djece od elektroničkog nasilja i izlaganja neprimjerenim sadržajima.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Roditelji i skrbnici pomažu djeci razviti digitalnu inteligenciju, odnosno društvene, emocionalne i praktične vještine za uspješno snalaženje u online svijetu.

Nikad nije prerano za usaditi dobre navike, a kako tvoje dijete raste, korisno je stalno podsjećati na osnovne principe digitalne inteligencije – poštovanje, empatiju, kritičko razmišljanje, odgovornost i otpornost.

Kako izgraditi zdrave digitalne navike kod djece?

Potiči komunikaciju punu poštovanja

Potakni dijete da se isto ponaša online i offline, uz prihvaćanje različitih gledišta, kultura i pozadina. Ako nešto nije prihvatljivo reći ili učiniti uživo, onda nije prihvatljivo ni na internetu.

Podsjeti ga da ne odgovara na negativne poruke, a ako ih primi, bitno je da o tome razgovara s tobom ili nekom drugom odraslom osobom. Osim toga, bitno je naglasiti djetetove kvalitete i koliko su one vidljive i na internetu. 

Potiči empatiju

Pomozi djetetu da se stavi u tuđe cipele, odnosno poveže s različitim mišljenjima i razumije što je uzrok drugačijeg ponašanja osoba.

Možeš reći da je netko od prijatelja djelovao tužno kad ste ga vidjeli i postaviti sljedeća pitanja: „Što misliš da nije u redu?“, „Što možeš učiniti da pomogneš?“, „Rastužuje li te kad vidiš takvu reakciju?“

Potiči kritičko razmišljanje

Potakni dijete da kritički promišlja o onome što vidi na internetu. Nauči ga da postavlja pitanja kako bi sam prepoznao sadržaj ili poruke u kojima ih se zavarava ili iskorištava.

Upoznaj ih s lažnim vijestima koje se brzo šire društvenim mrežama. Bitno je da provjeravaju što je napisano u vijestima i samostalno pretražuju teme kako bi došli do različitih mišljenja i donijeli svoje.

Istakni im važnost opreza pri sklapanju online prijateljstava jer se ljudi možda namjerno drugačije predstavljaju. Upozori dijete na opasnosti susreta s online prijateljima uživo. Predloži da se sastanu samo ako je s njima odrasla osoba tijekom dana na javnom mjestu.


Potiči sigurno i odgovorno ponašanje

Radi na postizanju zdrave ravnoteže u online i offline aktivnostima djeteta i postavi granice za korištenje tehnologije u svom domu. 

Osim toga, podsjeti najmlađe na važnost čuvanja osobnih podataka koji se mogu koristiti za njihovu identifikaciju ili lociranje. Objasni zašto bi trebali biti sumnjičavi prema spam porukama i e-mailovima te izbjegavati klikanje na skočne oglase na raznim web stranicama.

Pomozi im pri postavljanju najjačih postavki privatnosti na svim uređajima i društvenim mrežama. Redovito provjeravaj te postavke jer ih ažuriranja ponekad mogu vratiti na zadane. 

Pobrini se da tvoje dijete koristi jake lozinke na uređajima i računima, a objasni važnost čuvanja lozinki i opasnosti krađe identiteta.

Pomozi da izgrade otpornost

Zadrži smirenost ako tvoje dijete doživi negativno iskustvo na internetu. Neke su studije čak pokazale da većina djece kasnije vidi pozitivne posljedice na svom ponašanju nakon što su doživjeli takvo što.

Saznaj kako se dijete osjeća, pruži mu podršku i podigni samopouzdanje. Objasni da su teška razdoblja sastavni dio života, ali uvijek postoji podrška i pomoć.

Podsjeti dijete da uvijek dobro provjeri koga prihvaća kao prijatelja na društvenim mrežama te da zna kako nekoga blokirati ili prijaviti sadržaj na stranicama koje prati.

Na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas. A OVDJE možeš donirati i podržati rad mobilnog tima Centra za sigurniji internet kako bi psihološka pomoć došla do svakog kutka Hrvatske, do svakog djeteta i mlade osobe koja se susrela s mračnom stranom online svijeta.

Foto: Getty Images