U prostorijama A1 centra na adresi Gajeva 2/b u Zagrebu nedavno je otvoreno Savjetovalište Centra za sigurniji internet (CSI) za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se susrela s mračnom stranom online svijeta. Osim savjetovanja, stručnjaci pružaju podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu.

Radi se o prvom savjetovalištu takve vrste u Zagrebu, a potreba za njegovim otvaranjem javila se nakon što je CSI prošle godine zaprimio 300 posto više poziva građana koji su trebali pomoć i podršku zbog cyber nasilja u odnosu na 2022. godinu. Savjetovanje uživo dostupno je i u Osijeku, na adresi bana Josipa Jelačića 83, Višnjavac. 

Osim pomoći građanima koji su se susreli s mračnom stranom interneta, Savjetovalište pruža podršku i institucijama koje su usmjerene na pomoć djeci i mladima. Učiteljima i roditeljima također je potrebno vodstvo kako bi sigurno navigirali digitalnim svijetom i u njega pažljivo uveli najmlađe. 

Što sve možeš očekivati u Savjetovalištu u Zagrebu?

Ako zatražiš termin za savjetovanje putem maila info@csi.hr ili linka, u Savjetovalištu u Gajevoj dočekat će te tim stručnjaka, odnosno psiholozi, socijalni radnici i drugi stručnjaci. 

„Savjetovanje je orijentirano na rješavanje jednog ili više specifičnih problema koji ometaju funkcioniranje osobe – u našem slučaju to je obično u području sigurnosti na internetu, tj. elektroničkog nasilja. Naši kolege u Savjetovalištu nude prijedloge kako se s nositi s problemom i s njim bolje upravljati. Osobe koje nam dođu u Savjetovalište potičemo na poduzimanje konkretnih poteza, promjenu specifičnih ponašanja i pomažemo im da pronađu vlastita rješenja na trenutačne probleme. Kada smo to u mogućnosti ili obvezi, i sami reagiramo prema institucijama – npr. ako imamo saznanja o tome da je netko dijete žrtva nasilja“, objasnila je Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet.


„Naš tim čine mladi educirani ljudi koji su otvoreni za razgovor i spremni pomoći koliko god to mogu. Bitan nam je odnos povjerenja, ali i rad u skladu s pravilima struke, a želja nam je učiniti online svijet sigurnijim mjestom za sve nas – posebno djecu i mlade. Istraživanja pokazuju da djeca često iskazuju izostanak povjerenja u postupanja odraslih u slučaju da su žrtve nasilja, a naša uloga tu je educirati odrasle koji s njima rade kako bi im pružili svu potrebnu podršku i zaštitu. Ako ti neugodu predstavlja dolazak uživo – možeš nam se javiti i telefonski na 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Tražiti pomoć je odgovorno. Nama je drago da smo kotačić u sustavu koji je tu za zaštitu djece“, dodaje Čičić.

Potrebno ti je savjetovanje?

Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku potrebno je dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. Na obje adrese predviđeni su termini u trajanju od sat vremena.

U slučaju hitnosti stručnjaci su također dostupni na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606.


Zanima te savjetovanje, ali nisi iz Zagreba ili Osijeka gdje je dostupno savjetovanje uživo?

„Kroz aktivnosti Centra za sigurniji internet trudimo se biti dostupni na cijelom području Hrvatske pa tako održavamo različita predavanja od Iloka do Dubrovnika i na svakoj od tih aktivnosti smo otvoreni za razgovor. Ako ne možeš sudjelovati na našim aktivnostima, predlažemo ti da se javiš telefonski na 0800 606 606, svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Naši kolege će ti osigurati termin u kojem ćemo se posvetiti pitanju koje te muči, poslušati te, ali i pružiti prijedloge za postupanje. U cilju nam je doći do svakoga tko je zainteresiran za savjetovanje pa u suradnji s našim partnerom A1 Hrvatska radimo na uspostavljanju mobilnog tima koji bi uslugu savjetovanja pružao mobilno, na terenu, tamo gdje se za to pokaže potreba“, objasnila je Tea Čičić.

Ako želiš podržati uspostavljanje mobilnog tima stručnjaka iz CSI-ja kako bi pomoć došla do svakog djeteta u Hrvatskoj, možeš donirati željeni iznos OVDJE.


Nije sramota tražiti pomoć ako se suočavaš s bilo kojim oblikom zlostavljanja u online svijetu. Obrati se stručnjacima iz Centra za sigurniji internet na kanalu koji ti najviše odgovara, s njima podijeli što te tišti i vrati osjećaj sigurnosti na internetu.

Foto: Gordan Svilar

Prema istraživanju koje je krajem 2022. provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska, među djecom u dobi od 11 do 13 godina čak 63 % ispitanih smatra da je najveći problem kod korištenja interneta cyberbullying. 

Djeca su pritom najviše izdvojila objavljivanje fotografija bez znanja i pristanka druge osobe, a 54 % osnovnoškolaca istaknulo je i neprikladan, vulgaran i zastrašujući sadržaj na društvenim mrežama.

Prema anketi provedenoj na digitalnim kanalima 24sata u suradnji s A1 Hrvatska, svako četvrto dijete iz Hrvatske bilo je žrtva cyberbullyinga, dok više od trećine djece poznaje žrtvu takvog oblika nasilja. Pritom tinejdžeri uglavnom šute o pretrpljenom nasilju.

Budući da se cyberbullying događa na internetu i na osobnim uređajima, puno ga je teže otkriti nego fizičko zlostavljanje. Zato te u nastavku želimo upoznati s najčešćim vrstama online zlostavljanja s kojima se djeca i mladi danas najviše susreću. 

1. Izoliranje iz društva

Socijalna ekskluzija je namjerno izostavljanje osobe iz društva. Zlostavljano dijete može biti isključeno iz grupe ili aktivnosti o kojoj svi pričaju, kao i iz grupnog razgovora na društvenim mrežama.

2. Outing ili doxxing

Outing (doxxing) je otkrivanje osjetljivih ili osobnih podataka o nekom s ciljem da se žrtva povrijedi ili ponizi. Može uključivati objavljivanje nečijih privatnih fotografija bez dopuštenja ili javno dijeljenje privatnih poruka. Radi se o kršenju prava pojedinca da određene dijelove svog života zadrži za sebe i zaštiti od neželjene pažnje.

3. Prijevara

Prijevara je slična outingu, ali razlikuje se po tome što se nasilnik sprijateljuje sa svojom metom i daje joj lažni osjećaj sigurnosti. Nakon što stekne povjerenje svoje žrtve, nasilnik će je iskoristiti i podijeliti njezine tajne i privatne informacije s drugima.

4. Cyberstalking

Cyber uhođenje je korištenje tehnologije za plašenje ili zastrašivanje druge osobe. Neki primjeri cyberstalkinga uključuju: prijetnje putem poruka, društvenih mreža ili e-maila, korištenje intimnih fotki ili informacija za traženje seksualnih usluga (sextortion), praćenje online kretanja i radnji te objavljivanje uznemirujućih ili prijetećih poruka na društvenim mrežama.

5. Flaming ili roasting

Flaming je jedan od najčešćih oblika cyberbullyinga. Događa se u javnim online prostorima, poput društvenih mreža ili komentara na portalima, kada se korisnici svađaju oko nečega. Uključuje oštre riječi i uvrede s namjerom da se druga osoba degradira i osjeća loše u svojoj koži. Ukratko, flaming je korištenje zlonamjernih riječi kako bi se narušilo nečije samopouzdanje i nanijela bol.

6. Uznemiravanje

Uznemiravanje je oblik online zlostavljanja koji uključuje ponovljeni ili kontinuirani neželjeni kontakt. Zlostavljači pritom uglavnom vrijeđaju žrtve, a nerijetke su i prijetnje s ozljeđivanjem ili objavljivanjem privatnih fotografija na internetu.

7. Trolanje

Trolling je namjerno vrijeđanje i provociranje odgovora na forumima i društvenim mrežama. Glavni cilj trola je razbjesniti osobu s kojom se svađa kako bi mu odgovorila istom mjerom. Trolovi traže ranjive ljude koje će poniziti jer im takvo što donosi osjećaj superiornosti.

8. Catfishing

Catfishing je iskorištavanje žrtvinih emocija u kojem zlostavljač stvara lažni online identitet i pretvara se da je netko drugi. Tzv. catfish može stupiti kontakt sa žrtvom koristeći lažni identitet i započeti online romansu. S vremenom žrtva stekne povjerenje u zlostavljača i često dijeli informacije o sebi koje catfish može iskoristiti kako bi osramotio žrtvu ili oštetio njezin ugled.

Kako pomoći žrtvama cyberbullyinga?

Educiraj svoje dijete o različitim oblicima cyberbullyinga kako bi na vrijeme zatražilo pomoć i podršku ako se s njima susretne. 

Iako online zlostavljanje uključuje korištenje društvenih mreža, pametnih telefona, poruka i aplikacija kao alata i oružja, nije problem u alatima. Cyberbullying se događa zbog izbora zlostavljača.

Ograničavanje pristupa tehnologiji nije rješenje. Umjesto toga, usmjeri svoje napore na educiranje djeteta o rizicima cyberbullyinga. Razgovaraj o odgovornom korištenju interneta i kako prijaviti online zlostavljanje ako im se dogodi. Otvoreni dijalog s djecom o cyberybullingu zapravo je najučinkovitiji način rješavanja problema.

Ako tvoje dijete treba pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Svoj termin za savjetovanje uživo možeš zatražiti mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images