Nije tajna da današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o korištenju tehnologije. Najmlađi se na internetu suočavaju sa situacijama s kojima se stariji nisu imali prilike susresti, što predstavlja jedan od većih izazova u roditeljstvu.
Kako razgovarati s djecom o tehnologiji i pripremiti ih za suživot s ekranima, zašto zabrane nisu rješenje, kako osvijestiti influencere o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu te kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga, u podcastu Ane Radišić otkrio je Tomislav Ramljak, voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pod čijim je vodstvom nastao i program Centar za sigurniji internet.
U svojem radu nastoji senzibilizirati, informirati i educirati javnost o sigurnosti i odgovornom ponašanju na internetu. U poslu koji nema radno vrijeme i nerijetko zahtijeva putovanje s jednog kraja države na drugi, Ramljak i njegovi kolege preventivnim i edukativnim aktivnostima jačaju digitalne kompetencije u području sigurnosti i zaštite u online svijetu kako djece i mladih, tako i roditelja.
Djeca uče iz primjera
Najmlađi danas uz pametne telefone, računala, televizore i gejming konzole uče, povezuju se i razvijaju maštu. Kada se tehnologija koristi odgovorno, ima potencijal potaknuti kreativnost i širiti vidike, no surova stvarnost nosi mnoge ozbiljne rizike, a ne postoji univerzalni odgovor kako im doskočiti.
„Djeca ne uzimaju sama ekrane, roditelji im ih stavljaju u ruke jer je tako jednostavnije. Telefoni i ekrani su digitalne dadilje koji roditeljima omogućuju 5 minuta mira jer je dijete tada zaokupljeno. Međutim, nismo ni svjesni utjecaja koji tehnologija ima na našu djecu. Neka recentna istraživanja pokazuju povećan broj ADHD-a, slabiju motoriku, smanjenu koncentraciju“, izjavio je Tomislav Ramljak u podcastu Ane Radišić.
Ukazao je na dvostruka mjerila poput roditeljske zabrane korištenja ekrana, dok oni istovremeno vise na pametnim telefonima zbog posla ili drugih obveza.
„Djeca uče iz primjera, a roditelji ili skrbnici su im primjer i trebaju savladati tu odgovornost. Puno je jednostavnije dati im mobitel u ruke, nego prošetati, odigrati društvenu igru ili porazgovarati“, dodao je voditelj Centra za sigurniji internet.
Ramljak se osvrnuo na zabrane korištenja mobitela u školama i tvrdi kako je takvo što dvosjekli mač jer bi se energija trebala ulagati u učenje odgovornog korištenja tehnologije i razvoj kritičkog razmišljanja.
Digitalna džungla
„Odrasli se trebaju zainteresirati za digitalni svijet djece jer djeca danas provode puno više vremena tamo nego u stvarnom. Internet njima nije samo zabava, njima je internet sve – prijateljstva, ljubavne veze, školska zadaća“, tvrdi Ramljak i poziva roditelje da provjere koje aplikacije njihova djeca koriste.
Online svijet nazvao je „digitalnom džunglom“ koju su kreirali odrasli i pustili djecu unutra. „U toj džungli postoje predatori koji vrbuju našu djecu“, upozorio je.
Usporedio je statistike iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zabilježeno 40-ak slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju, dok se prošle godine ta brojka popela na čak 422 slučaja.
Međutim, to je samo santa leda i broj poznatih kaznenih djela, dok se ne zna koliko je djece žrtava budući da predatori na internetu obično ne vrebaju jednu osobu, već više njih.
Uloga roditelja u prevenciji cyberbullyinga
Kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga? Ramljakov odgovor je jasan – svaki roditelj koji ima izgrađen odnos sa svojim djetetom to će lako prepoznati.
„Promjena ponašanja uvijek je najbolji pokazatelj. Dijete se zatvara, povlači u sobu, odbija ići u školu ili jesti, gubi interes za hobijima. Nesvjesno traže pomoć i to se vidi. Roditelji moraju upoznati svoje dijete, razgovarati i poslušati ga. Važnije je pitati kako se osjeća, nego kako je bilo u školi. Pitanje je kvalitete zajedničkog vremena, a ne kvantitete. Moramo se fokusirati na dijete i dati mu priliku da ga zaista saslušamo i uvažavamo, bez pametovanja i zvocanja, kako bismo ga pustili da nas uči o sebi i digitalnom svijetu“, smatra voditelj Centra za sigurniji internet.
Po njemu, izgrađen odnos s djecom je najbolja prevencija, a ne zabrana ekrana koja dovodi do izoliranja u društvu. Taj se odnos ne smije temeljiti na strahu jer se dijete onda zatvara u sebe. Iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.
Odgovornost influencera
Živimo u vremenu kada će se dijete prije povezati s influencerom, nego s roditeljem. Nerijetko će osjetiti potrebu povjeriti mu se, a kreatori sadržaja pritom ne znaju kako im odgovoriti, što može biti opasno.
Upravo je to jedan od razloga zašto je Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska pokrenuo Školu odgovornog influensanja. Cilj ove online Škole jest osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te prepoznati važnost kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja.
„Ako su im već djeca publika, moraju biti svjesni svojih riječi. Bitno je da znaju koliku moć imaju nad najmlađima“, smatra Ramljak.
Sretna djeca za sretniju budućnost
Društvo je odgovorno za trajno ulaganje u djecu i njihovu dobrobit, dok se u praksi uglavnom reagira nakon velikih tragedija. Veliki se naglasak mora staviti na roditelje kojima je potrebno osvijestiti probleme u online svijetu, ali i pozvati ih da budu dio rješenja.
Misliš da je nešto s interneta neprikladno, opasno ili uznemirujuće? Stručnjaci iz Centra dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.
Više informacija o odgovornom korištenju tehnologije pronađi na web stranici Bolji online.
Foto: Podcast Ana Radišić