Iza ove neobične fotografije stoji 31-godišnji građevinski radnik iz Chicaga, Pablo Xavier, koji je rekao za BuzzFeed.News da uvijek pokušava smisliti načine na koje će učiniti nešto smiješnim, a Papa nije bio iznimka. Xavier je za izradu fotografije koristio umjetničku tehnologiju MidJourney AI te ju je objavio na Facebook grupi "AI Art Universe", a potom i na Redditu. Šokirao se koliko je brzo fotografija postala viralna. 

Kad je nastala sveopća pomutnja, Twitter je uz nekoliko najuspješnijih tvitova stavio upozorenje da je fotografija generirana umjetnom inteligencijom i da je kreirana pomoću softverskog alata Midjourney. Ipak, unatoč upozorenjima, koja su uvele i ostale društvene mreže, ovaj je slučaj potvrdio sablasnu činjenicu: AI ima nevjerojatnu moć masovnog širenja dezinformacija i lažnih vijesti.

Zanimljivo je i koliko je ovaj trend uzeo maha, pa tako, ako upišete ovih dana pojam "popefrancis" u Instagram tražilicu, u rezultatima će se, osim stvarnih fotografija Pape, pojaviti mnogo "lažnih", odnosno onih koje je generirala umjetna inteligencija.

Spas je najprije u edukaciji

Ovaj primjer dokazuje da su više nego ikada naši sustavi prosuđivanja, na osnovi kojih donosimo određene zaključke i postupamo, ugroženi. Rješenje tog problema naš poznati astronom i pedagog Korado Korlević vidi u edukaciji.

- Treba shvatiti da je već došlo vrijeme u kojem je 'svaki dan 1. april'. Što prije to prihvatimo, bit će nam lakše razumjeti svijet u kojem živimo. To je ujedno razlog zbog kojeg postaje sve važnija funkcija škole, a to je naučiti učenike da razlikuju istinu od laži, da kritički razmišljaju. Nažalost, u tom području naš školski sustav stoji vrlo loše - govori Korlević i dodaje kako je u jednom istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma o kritičkom razmišljanju u podučavanju iz 2018. godine, između 140 zemalja, Hrvatska završila na poraznom 136. mjestu.

Ipak, nije samo hrvatski školski sustav zastario. Korlević smatra da su kurikularne promjene potrebne u cijelom svijetu.

- Danas su znanja toliko lako dostupna u pisanom i videoobliku da to graniči s nevjerojatnim. U školskom sustavu ne radi se dostatno na razvoju vještina, razlikovanju istine od laži, oslobađanju kreativnosti, odnosno stvaranju sustava u kojem djeca uistinu žele biti. Potrebno je odgojiti dobrog i sposobnog pojedinca koji razumije svijet oko sebe i spreman je na suradnju s drugima - kaže.

Postajemo li suvišni?

Edukacija je važna jer će sustavi umjetne inteligencije u dogledno vrijeme transformirati ne samo obrazovanje i školstvo kakvo poznajemo nego i tržište rada. AI već sad pomaže automatizirati procese, predvidjeti i oblikovati ishode i optimizirati vrijeme zaposlenika, a kako bi se u konačnici povećao profit. Mnogi se zato s dobrim razlogom pitaju hoće li u nekom trenutku postati jeftinije proizvesti digitalnog umjetnog radnika ili robota nego obrazovati i odgojiti čovjeka.

- Još dugo čovjek neće postati 'suvišan' na tržištu rada, ali sigurno će i dalje određenoj manjini, kojoj odgovara status quo, biti jeftinije 'kupovati mir' neaktivnog dijela stanovništva. Ta manjina, ili proizvođači, zapravo će u sve većoj mjeri većini, to jest potrošačima, 'prodavati snove', i to u obliku virtualne stvarnosti i videoigara. Dolazi virtualni 'eldorado' za potrošače - predviđa naš sugovornik.

Odlučili smo provjeriti slaže li se i ChatGPT s tim, pa smo ga pitali koje bi poslove ubuduće mogla zamijeniti umjetna inteligencija. Ovo je odgovor:

"Umjetna inteligencija već je preuzela i nastavlja preuzimati mnoge poslove u različitim sektorima. Neki od primjera poslova koji su već sada podložni automatizaciji uz pomoć umjetne inteligencije su:

1. Računovodstvo: Umjetna inteligencija se koristi za obradu financijskih podataka, a zatim generira financijske izvještaje i analize.

2. Marketing: Umjetna inteligencija koristi se za predviđanje trendova u potražnji i preferencijama potrošača te za personalizaciju marketinških kampanja.

3. Zdravstvo: Umjetna inteligencija koristi se za dijagnosticiranje bolesti, otkrivanje novih lijekova i predviđanje zdravstvenih problema.

4. Proizvodnja: Umjetna inteligencija koristi se za upravljanje automatiziranim proizvodnim procesima, upravljanje kvalitetom i planiranje proizvodnje.

5. Transport: Umjetna inteligencija koristi se za upravljanje i planiranje rute vozila, poboljšanje sigurnosti prometa i optimizaciju logistike.

U budućnosti, umjetna inteligencija će vjerojatno preuzimati još mnoge druge poslove u različitim sektorima, posebice one koji uključuju ponavljajuće zadatke, obradu velike količine podataka ili predviđanje. Međutim, to ne znači da će ljudi postati suvišni na radnom mjestu - naprotiv, postoje mnogi poslovi koji će zahtijevati ljudske kvalitete poput kreativnosti, empatije i interakcije s drugim ljudima."

Opasnost ipak postoji

Zadivljujuće je da u samo nekoliko sekundi možemo dobiti ovako smislen i pametan odgovor, ali ovaj ubrzani razvoj umjetne inteligencije skriva potencijalne opasnosti.

- Briga je opravdana, ali ne zbog 'inteligencije', od koje većina strahuje, nego eventualnog nastanka samosvijesti i svih posljedica koje to može nositi. Točnije, umjetna se inteligencija ili samosvjesnost neće razvijati zbog genijalnosti programera koji sad pišu kod nego zbog evolucije softvera koji će pisati sam stroj. Nisu ptice nastale zato što su žabe bile pametne, evolucija je dostatan mehanizam u trenutku kad prorade evolucijski algoritmi. Treba samo vremena  - tvrdi naš sugovornik. 

Iz tog su razloga Elon Musk i skupina stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI), znanstvenika i profesora nedavno pozvali čovječanstvo na šestomjesečnu pauzu u razvoju sustava moćnijih od nedavno pokrenutog GPT-4. U otvorenom pismu upozoravaju na moguće rizike za društvo i čovječanstvo. I dok je pitanje Muskovih stvarnih namjera s tim pismom otvoreno za raspravu, jedno je sigurno - naš se planet suočava s promjenama značajnih razmjera. 

- Sve je povezano, a u osnovi svega smo mi, ljudi. Prirodne promjene kroz koje prolaze svi planeti uglavnom su spore, mi smo to ubrzali do razine da izazivaju izumiranje biljnih i životinjskih vrsta na razini geoloških katastrofa. Svijet dinosaura prestao je udarom asteroida. Nama on ne treba, znamo to napraviti i sami - za kraj nam je rekao Korlević.

Primjerice, prošlih je godina čak nekoliko puta bila aktualna lažna vijest o smrti američkoga glumca Morgana Freemana, a kako navodi E! News, na listi lažno preminulih u proteklih su se nekoliko godina našli i James Earl Jones, Jim Carrey, Eddie Murphy, Celine Dion i mnogi drugi. Osim pisanim vijestima i objavama, dezinformacije se šire putem fotografija, pa su tako povodom nedavnog razornog potresa koji je zahvatio Tursku i Siriju počele nicati fotografije razrušenih zgrada i spašenih pasa koje uopće nisu bile snimljene ondje, prenosi BBC. Nažalost, primjera lažnih vijesti i dezinformacija ima napretek.

Upravo zbog svega ovoga postaje sve važnije usvajanje odgovornog ponašanja u online svijetu, što velikim dijelom uključuje i prestanak širenja lažnih vijesti i informacija. Međutim, snalaženje u golemim količinama online informacija koje se neprestano i iznova dijele izazovno je čak i za stručnjake.

Kako nastaju?

Lažne informacije u online svijetu nastaju na dva načina, prenosi BBC. S jedne strane mogu početi kao dezinformacije - sadržaj koji je namjerno izmišljen i dijeljen, a s druge mogu preuzeti formu misinformacija - lažnog sadržaja koji se dijeli bez svjesnosti o tome da je zapravo lažan. 

Postoji i termin lažnih vijesti, koji je zapravo vrlo sličan značenju dezinformacija, a radi se o člancima koji se temelje na lažnim informacijama i obmanjuju čitatelje jer im se prezentiraju kao istinite vijesti. U politici je pak prisutan spin, specifična tehnika prilagođavanja negativnih informacija za javnost. To uglavnom uključuje iskrivljenje istine u korist političara, ali bez iznošenja očitih laži.

Dezinformacije i lažne vijesti mogu nastati s ciljem promicanja neke osobe, stranke i gledišta ili za prikupljanje što većeg broja klikova i zarade, a misinformacije su rezultat pogrešno protumačenih pravih vijesti ili kakvog parodijskoga komentara, no često nastaju i kad netko pogrešno čuje ili zapamti određenu informaciju.

Ako se dezinformacije podudaraju s nečijim uvjerenjima, vjerojatnije je da će ta osoba zbog pristranosti prije povjerovati u njih te ih podijeliti dalje. A ponekad je dovoljno samo da je takav sadržaj šokantan i da ima snažan utjecaj na emocije kako bi postao viralan. 

Tko ih stvara i širi?

Studija Reuters instituta Sveučilišta u Oxfordu iz 2020. godine dokazala je da većinu dezinformacija na društvenim mrežama proizvode obični ljudi, a tek 20% dolazi od poznatih javnih osoba. Međutim, iako je većina dezinformacija na društvenim mrežama došla od običnih ljudi, najviše reakcija ostvaruju objave slavnih osoba jer imaju mnogo veću publiku, pa su pritom i opasnije.

Autori studije napominju da njihovo istraživanje nije moglo obuhvatiti analizu širenja dezinformacija u privatnim grupama i aplikacijama za razmjenu poruka, ali da tu komponentu nikako ne treba zanemariti. Iako je to zbog prava na privatnost teško istražiti, vjerojatno svatko od nas može potvrditi da se lažne informacije mogu jednako brzo rasplamsati i kroz privatne kanale. Razlog tomu je da većina ljudi vjeruje objavama članova svoje obitelji ili prijatelja, što lako može postati povod za daljnje dijeljenje sadržaja. Tako se vijest počinje širiti s jedne na drugu osobu od povjerenja, a veliku pomutnju može stvoriti i kad je preuzme neki portal koji ne provjerava činjenice ili blog koji vodi nestručna osoba. 

Ponekad ovom procesu širenja dezinformacija pomažu botovi, to jest lažni online računi programirani za širenje priče što je moguće većem broju ljudi, i trolovi - pravi računi koji iz nekog razloga vole uznemiravati i zastrašivati druge ljude na mreži.

BBC je čak uspio napraviti kategorizaciju tipova osoba koje kreiraju dezinformacije i lažne vijesti te što je to što ih motivira u tom činu:

Negativan utjecaj na zdravlje i psihu

Uz sve spomenuto širenje dezinformacija potencijalno može ugroziti i zdravlje ljudi - prisjetimo se kako su se u početku pandemije mogle pronaći informacije o tome da izbjeljivač ubija virus i slično. Za WHO je prije pola godine dr. William Van Gordon, izvanredni profesor kontemplativne psihologije na Sveučilištu u Derbyju, pojasnio da, osim što lažne vijesti mogu znatno utjecati na proces donošenja odluka, može doći i do stvaranja lažnih sjećanja, razvoja tjeskobe te katastrofičnog pogleda na stvari. Tu su u posebnoj opasnosti djeca. 

Prema Istraživanju o odgovornom korištenju tehnologije među djecom od 11 do 13 godina, koje je provela agencija Kvaka za A1 Hrvatska u studenom i prosincu prošle godine, 46% djece provodi više od četiri sata na internetu svaki dan, a vikendom se taj postotak penje na 74.

Osim što provode mnogo vremena na netu - kad imaju priliku susresti se s dezinformacijama - gotovo su se svi ispitanici izjasnili da prate influencere, a više od pola, točnije 58% djece, smatra da influencerski sadržaj može utjecati na ponašanja i stavove djece. Dakle, djeca ove dobi u posebnoj su opasnosti od širenja i vjerovanja u dezinformacije koje možda dijele influenceri koje prate. 

Roditelji i zaštita

Sve to posebno zabrinjava roditelje, koji su u strahu od toga da njihovo dijete ne nauči nešto pogrešno i da ne izgradi stavove na temelju dezinformacija. Primjerice, 36% ispitanika iz Istraživanja o odgovornom korištenju tehnologije smatra kako online sadržaj djecu može potaknuti da razviju diskriminirajuće stavove prema osobama drugog spola, nacionalnosti ili seksualne orijentacije. Osim toga, zabrinjavajuće je što 69% ispitanika smatra da sadržaj na koji nailaze na internetu može potaknuti djecu na rizična ponašanja.

Kako bi se spriječio negativan utjecaj dezinformacija na djecu, najbolja zaštita sigurno je edukacija - i to ne samo djece nego i roditelja, na kojima trenutno leži najveća odgovornost. Iako pitanje odgovornoga korištenja tehnologije još nije dio formalnog obrazovanja, pozitivno je što se posljednjih godina mogu primijetiti značajne težnje u kreiranju edukacijskih promjena vezanih za medijsko i tehnološko opismenjavanje.