Europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) krajem ožujka 2024. objavio je novo istraživanje o ponašanju djece školske dobi, s fokusom na obrasce zlostavljanja i vršnjačkog nasilja među adolescentima u 44 države.

Dok se stanje s fizičkim nasiljem nije pretjerano promijenilo u odnosu na 2018., stopa cyberbullyinga se povećala. Uzrok je sve veća digitalizacija komunikacije među mladima, s potencijalno golemim učinkom na njihove živote.

U nastavku donosimo najvažnije zaključke studije.

-    U prosjeku 6 % tinejdžera zlostavlja vršnjake u školi. Ovo ponašanje češće je među dječacima (8 %) u odnosu na djevojčice (5 %).
-    Oko 11 % adolescenata bilo je zlostavljano u školi, a ovdje nema značajne razlike između dječaka i djevojčica.
-    Svaki osmi tinejdžer (oko 12 %) zlostavlja druge putem interneta. Dječaci (14 %) češće priznaju da su odgovorni za cyberbullying od djevojčica (9 %). Ova je statistika porasla u odnosu na 2018. kada je 11 % dječaka  i 7 % djevojčica priznalo da zlostavlja druge na internetu.
-    Čak svaki šesti adolescent (15 %) doživio je cyberbullying, pri čemu su stope zlostavljanja među dječacima (15 %) i djevojčicama (16 %) gotovo jednake. Ova brojka predstavlja povećanje u odnosu na 2018., odnosno skok s 12 % na 15 % za dječake te s 13 % na 16 % za djevojčice.
-    Svaki je deseti tinejdžer sudjelovao u fizičkom obračunu, a ovdje postoji veća razlika između dječaka (14 %) i djevojčica (6 %).

Očita razlika između dječaka i djevojčica

Rezultati studije pokazuju izražene rodne razlike u nasilničkom ponašanju. Pa su tako dječaci skloniji tučnjavama, što traži hitna rješenja usmjerena na emocionalnu regulaciju i pozitivne društvene interakcije. 

S druge strane, povećanje stope cyberbullyinga među djevojčicama zahtijeva specifična rješenja koja promiču digitalnu sigurnost, empatiju i inkluzivnost u školama.

Rastuća zabrinutost oko cyberbullyinga

Cyberbullying je samo jedan od niza izazova za adolescente, a proteže se van zidova škole u njihove domove koji su nekoć bili sigurna utočišta.  

Budući da mladi provode sve više vremena online, nove brojke naglašavaju hitnu potrebu za reakcijom od strane učitelja, roditelja i političara, s ciljem poticanja digitalne pismenosti i sigurnosti.

Iako tehnologija nudi brojne prilike za edukaciju i povezivanje s drugima, postoje i izazovi poput cyberbullyinga koji utječu na mentalno i emocionalno zdravlje mladih. Zato je ključno adolescentima pružiti sigurno online okruženje u kojem će se razvijati i napredovati.

Nije tajna da cyberbullying može narušiti živote mladih osoba i njihovih obitelji, s posljedicama poput samoozljeđivanja i samoubojstva. A budući da mladi provode do šest sati na internetu, čak i malo smanjenje stope cyberbullyinga može poboljšati njihovo mentalno zdravlje.

Zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da su potrebni brzi i sveobuhvatni potezi koji uključuju sve razine društva, u kombinaciji s politikama i programima koji njeguju empatiju, poštovanje i otpornost među adolescentima.

Nešto s interneta te uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. 

Foto: Getty Images

Tehnologija je danas velik i bitan dio svakodnevice pa se lako dogodi da vrijeme pred ekranom izmiče kontroli. Unatoč brojnim prednostima, tehnologija može imati i negativne utjecaje na tvoje mentalno i fizičko zdravlje. Osim problema s vidom i spavanjem, pretjerano korištenje uređaja može uzrokovati pretilost, depresiju i anksioznost. 

Iako postoje jasne smjernice o tome koliko bi vremena mladi i djeca trebali provoditi pred ekranom, to nije tako lako definirati za odrasle. Stručnjacima je teško složiti se oko konkretne brojke jer većina zaposlenih provodi radni dan uz ekrane. Problematičan je i sadržaj koji gledamo, posebno na društvenim mrežama. 

Ako ne znaš provodiš li previše vremena pred ekranom, možeš si postaviti sljedeća pitanja:
-    Kakve su tvoje prehrambene navike?
-    Spavaš li dobro?
-    Vježbaš li?
-    Koliko često izlaziš iz kuće i družiš se?

Ako te zabrinjava odgovor na bilo koje od ovih pitanja, možda trebaš preispitati koliko vremena provodiš pred ekranom. U nastavku teksta donosimo ti sedam savjeta uz koje ćeš smanjiti svoj screen time.

1. Prati svoje vrijeme i navike ispred ekrana 

Kada osvijestiš koliko vremena provodiš gledajući u ekran i što radiš u to vrijeme, bit će ti lakše odlučiti koje aktivnosti izbaciti.

Pomoću aplikacija prati svoje vrijeme pred ekranom pa izračunaj koliko od tog vremena trošiš na:
- aktivnosti vezane za posao 
- druge bitne zadatke poput financija, edukacije ili planiranja
- surfanje internetom i korištenje društvenih mreža
- zabavne ili slobodne aktivnosti (igranje videoigara i gledanje filmova).

Ako na „nebitne“ aktivnosti trošiš više vremena nego što je potrebno, pokušaj si postaviti ograničenja upotrebe na pametnom telefonu ili računalu, a možeš i izbrisati aplikacije koje te najviše ometaju.

2. Ograniči broj ekrana

Gledanje u više ekrana istovremeno može previše stimulirati mozak i povećati negativan utjecaj prekomjernog korištenja tehnologije. Iako je primamljivo skrolati po mobitelu dok gledaš televiziju ili radiš na računalu, pokušaj se ograničiti na samo jedan ekran kad god možeš.

Ako ti je korištenje nekoliko ekrana redovita navika, možeš obuzdati tu želju sklanjanjem uređaja u drugu prostoriju.

3. Učini tehnologiju manje privlačnom

Mobiteli i drugi uređaji snažna su distrakcija koja zaokuplja tvoj mozak i osigurava nalet dopamina.

Smanji svoje vrijeme pred ekranom tako što ćeš učiniti svoj mobitel „manje privlačnim“. Kako to učiniti? Smanji svjetlinu, koristi sive nijanse i isključi zvukove.

Možeš skrenuti misli s tehnologije tako što ćeš uključiti druga osjetila, poput dodira i njuha. Zapali mirisnu svijeću ili u svoj radni prostor stavi igračke poput Rubikove kocke ili stres loptice.

4. Zakaži pauze bez ekrana

Skrati svoj screen time uvođenjem redovitih pauza tijekom radnog dana i dužih pauza tijekom slobodnih dana. Možeš postaviti alarm svakih 30 minuta za pauzu od ekrana, a to uključuje sve ekrane, ne samo pauzu od računala da pogledaš mobitel.

Provodi slobodno vrijeme radeći nešto što uopće ne uključuje ekrane, poput čitanja, čišćenja, kuhanja, druženja s prijateljima ili obitelji van kuće, umjetničkog stvaranja ili vježbanja.

5. Koristi nešto drugo umjesto ekrana

Iako se većina posla danas obavlja na računalu ili nekom drugom uređaju, to ne znači da je za svaki zadatak potreban ekran.

Video sastanak možeš pretvoriti u telefonski poziv, a olovka i papir jednako su dobri za bilježenje i planiranje kao što je program ili aplikacija za obradu teksta na tvome uređaju. 

6. Postavi jasne granice na poslu

Jedan od razloga zašto sve više koristiš ekrane mogao bi biti obavljanje posla tijekom slobodnog vremena. Kako to izbjeći?
-    Odredi svoje fiksno radno vrijeme.
-    Upoznaj svoje klijente i kolege s tim radnim vremenom.
-    Isključi obavijesti vezane za posao nakon radnog vremena.

Postavljanje jasnih granica može ti pomoći u održavanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i izbjegavanju burnouta.

7. Ne koristi ekrane prije spavanja

Dobar san važan je za zdravlje i produktivnost, a korištenje ekrana prije spavanja može ti otežati padanje u san i narušiti kvalitetu sna.

Stručnjaci savjetuju da izbjegavaš skrolanje barem sat vremena prije spavanja. Možeš postaviti alarm da označiš kraj vremena provedenog pred ekranom, što će ti pomoći pri vježbanju ove navike ili osloboditi prostor u sobi uklanjanjem uređaja, televizora i punjača.

Međutim, nije dobro biti prestrog prema sebi kada je riječ o screen timeu. Čak i ako iskoristiš samo jedan ili dva od naših savjeta, ta će promjena pozitivno utjecati na tvoje zdravlje i dobrobit.

Foto: Getty Images