Novi podaci iz 44 države: Svaki šesti tinejdžer u Europi žrtva je cyberbullyinga

#Cyberbullying #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 12.06.2024.
Cyberbullying kod tinejdžera

Europski ogranak Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) krajem ožujka 2024. objavio je novo istraživanje o ponašanju djece školske dobi, s fokusom na obrasce zlostavljanja i vršnjačkog nasilja među adolescentima u 44 države.

Dok se stanje s fizičkim nasiljem nije pretjerano promijenilo u odnosu na 2018., stopa cyberbullyinga se povećala. Uzrok je sve veća digitalizacija komunikacije među mladima, s potencijalno golemim učinkom na njihove živote.

U nastavku donosimo najvažnije zaključke studije.

-    U prosjeku 6 % tinejdžera zlostavlja vršnjake u školi. Ovo ponašanje češće je među dječacima (8 %) u odnosu na djevojčice (5 %).
-    Oko 11 % adolescenata bilo je zlostavljano u školi, a ovdje nema značajne razlike između dječaka i djevojčica.
-    Svaki osmi tinejdžer (oko 12 %) zlostavlja druge putem interneta. Dječaci (14 %) češće priznaju da su odgovorni za cyberbullying od djevojčica (9 %). Ova je statistika porasla u odnosu na 2018. kada je 11 % dječaka  i 7 % djevojčica priznalo da zlostavlja druge na internetu.
-    Čak svaki šesti adolescent (15 %) doživio je cyberbullying, pri čemu su stope zlostavljanja među dječacima (15 %) i djevojčicama (16 %) gotovo jednake. Ova brojka predstavlja povećanje u odnosu na 2018., odnosno skok s 12 % na 15 % za dječake te s 13 % na 16 % za djevojčice.
-    Svaki je deseti tinejdžer sudjelovao u fizičkom obračunu, a ovdje postoji veća razlika između dječaka (14 %) i djevojčica (6 %).

Očita razlika između dječaka i djevojčica

Rezultati studije pokazuju izražene rodne razlike u nasilničkom ponašanju. Pa su tako dječaci skloniji tučnjavama, što traži hitna rješenja usmjerena na emocionalnu regulaciju i pozitivne društvene interakcije. 

S druge strane, povećanje stope cyberbullyinga među djevojčicama zahtijeva specifična rješenja koja promiču digitalnu sigurnost, empatiju i inkluzivnost u školama.

Rastuća zabrinutost oko cyberbullyinga

Cyberbullying je samo jedan od niza izazova za adolescente, a proteže se van zidova škole u njihove domove koji su nekoć bili sigurna utočišta.  

Budući da mladi provode sve više vremena online, nove brojke naglašavaju hitnu potrebu za reakcijom od strane učitelja, roditelja i političara, s ciljem poticanja digitalne pismenosti i sigurnosti.

Iako tehnologija nudi brojne prilike za edukaciju i povezivanje s drugima, postoje i izazovi poput cyberbullyinga koji utječu na mentalno i emocionalno zdravlje mladih. Zato je ključno adolescentima pružiti sigurno online okruženje u kojem će se razvijati i napredovati.

Nije tajna da cyberbullying može narušiti živote mladih osoba i njihovih obitelji, s posljedicama poput samoozljeđivanja i samoubojstva. A budući da mladi provode do šest sati na internetu, čak i malo smanjenje stope cyberbullyinga može poboljšati njihovo mentalno zdravlje.

Zaključak Svjetske zdravstvene organizacije je da su potrebni brzi i sveobuhvatni potezi koji uključuju sve razine društva, u kombinaciji s politikama i programima koji njeguju empatiju, poštovanje i otpornost među adolescentima.

Nešto s interneta te uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Fitness influencerica

Sve teme

Utjecaj društvenih mreža na sliku o tijelu: Kako "savršene" fotke narušavaju samopouzdanje?

Korištenje društvenih mreža tijekom prethodnih 10 godina raslo je eksponencijalno. Najaktivniji korisnici su adolescenti, pri čemu 85 % 14-godišnjaka navodi da svakodnevno koristi društvene mreže.

Adolescencija je specifično razvojno razdoblje karakterizirano izraženim razvojnim promjenama, poput povećanja davanja važnosti vršnjacima, potrebe za društvenim prihvaćanjem te eksperimentiranjem i formiranjem identiteta, u čemu važnu ulogu mogu igrati upravo društvene mreže.

Neki od negativnih utjecaja društvenih mreža su:
-    promicanje nerealnih standarda ljepote. Gledanje “savršenih” fotografija koje su postignute raznim filterima i aplikacijama za uređivanje fotografija može dovesti do manjeg zadovoljstva tijelom i smanjenog samopouzdanja.

-    usporedbe i nadmetanja. Mladi često uspoređuju svoje tijelo s drugima i žele izgledati identično, ne uzimajući obzir da ljudi objavljuju svoje najbolje fotografije, što često nije realističan prikaz njihova svakodnevnog izgleda.

-    nasilje na internetu. Maltretiranje drugih na internetu zbog fizičkog izgleda, težine i oblika tijela.

-    pogoršavanje poremećaja u prehrani.

Prednosti body positivity trenda

Rezultati mnogih istraživanja pokazuju da je češće korištenje društvenih mreža povezano s manjim zadovoljstvom tijelom, i to kroz internalizaciju idealnog izgleda i usporedbe među adolescentima. Jednostavnije rečeno, učestalo korištenje društvenih mreža dovodi do lošije slike o vlastitom tijelu, a istovremeno se povećava angažiranost na društvenim mrežama.

S obzirom na potencijalne štetne učinke društvenih mreža na zadovoljstvo tijelom, znanstvenici predlažu da tvrtke koje su vlasnice društvenih mreža izmijene svoje politike i prakse kako bi obeshrabrili navedena ponašanja. Tako je društvena platforma Instagram 2019. godine u nekim zemljama uklonila mogućnost provjere broja lajkova na objavama, a sada je ta opcija dostupna svim korisnicima. Iako nijedno empirijsko istraživanje nije ispitalo učinak uklanjanja vidljivosti ove značajke, žene koje su sudjelovale u studijama navele su da će uklanjanje lajkova vjerojatno potaknuti manje usporedbi na društvenim mrežama i poboljšati njihovo mentalno zdravlje.

S druge strane, body positivity trend pokazao nam je kako društvene mreže mogu pozitivno utjecati na zadovoljstvo tijelom kod mladih. Radi se o pokretu čiji je cilj promicati prihvaćanje svih tijela – s fokusom na zdravlje, a ne na fizički izgled.

Izloženost sadržaju koji prikazuje nefiltrirane fotografije te prirodan izgled tijela različitih oblika, a ne samo onih koji predstavljaju trenutačni nedostižni standard ljepote, utječe na poboljšanje zadovoljstva tijelom te smanjenje uspoređivanja s drugima.

Društvene mreže mogu biti i korisne i opasne, a kako bi se spriječili štetni utjecaji na samopouzdanje i sliku o tijelu, važno je da kritički gledaš na sadržaj s kojim se tamo susrećeš. Odgovornost za širenje pozitivnog sadržaja na društvenim mrežama na svima je nama, zato se fokusiraj na onaj sadržaj koji u tebi potiče pozitivne osjećaje, a ne usporedbe.

Ako te muči slika o vlastitom tijelu zbog "savršenog" sadržaja na društvenim mrežama, možeš se obratiti i stručnjacima iz Centra za sigurniji internet na besplatni i anonimni telefon za savjetovanje – 0800 606 606. Možeš zatražiti i savjetovanje uživo u Zagrebu i Osijeku.

Foto: Getty Images

Razvijanje digitalne inteligencije kod djece

Sve teme

Kratki vodič za roditelje: Saznaj kako poticati zdrave digitalne navike kod djece

Roditelji i skrbnici pomažu djeci razviti digitalnu inteligenciju, odnosno društvene, emocionalne i praktične vještine za uspješno snalaženje u online svijetu.

Nikad nije prerano za usaditi dobre navike, a kako tvoje dijete raste, korisno je stalno podsjećati na osnovne principe digitalne inteligencijepoštovanje, empatiju, kritičko razmišljanje, odgovornost i otpornost.

Kako izgraditi zdrave digitalne navike kod djece?

Potiči komunikaciju punu poštovanja

Potakni dijete da se isto ponaša online i offline, uz prihvaćanje različitih gledišta, kultura i pozadina. Ako nešto nije prihvatljivo reći ili učiniti uživo, onda nije prihvatljivo ni na internetu.

Podsjeti ga da ne odgovara na negativne poruke, a ako ih primi, bitno je da o tome razgovara s tobom ili nekom drugom odraslom osobom. Osim toga, bitno je naglasiti djetetove kvalitete i koliko su one vidljive i na internetu. 

Potiči empatiju

Pomozi djetetu da se stavi u tuđe cipele, odnosno poveže s različitim mišljenjima i razumije što je uzrok drugačijeg ponašanja osoba.

Možeš reći da je netko od prijatelja djelovao tužno kad ste ga vidjeli i postaviti sljedeća pitanja: „Što misliš da nije u redu?“, „Što možeš učiniti da pomogneš?“, „Rastužuje li te kad vidiš takvu reakciju?“

Potiči kritičko razmišljanje

Potakni dijete da kritički promišlja o onome što vidi na internetu. Nauči ga da postavlja pitanja kako bi sam prepoznao sadržaj ili poruke u kojima ih se zavarava ili iskorištava.

Upoznaj ih s lažnim vijestima koje se brzo šire društvenim mrežama. Bitno je da provjeravaju što je napisano u vijestima i samostalno pretražuju teme kako bi došli do različitih mišljenja i donijeli svoje.

Istakni im važnost opreza pri sklapanju online prijateljstava jer se ljudi možda namjerno drugačije predstavljaju. Upozori dijete na opasnosti susreta s online prijateljima uživo. Predloži da se sastanu samo ako je s njima odrasla osoba tijekom dana na javnom mjestu.


Potiči sigurno i odgovorno ponašanje

Radi na postizanju zdrave ravnoteže u online i offline aktivnostima djeteta i postavi granice za korištenje tehnologije u svom domu. 

Osim toga, podsjeti najmlađe na važnost čuvanja osobnih podataka koji se mogu koristiti za njihovu identifikaciju ili lociranje. Objasni zašto bi trebali biti sumnjičavi prema spam porukama i e-mailovima te izbjegavati klikanje na skočne oglase na raznim web stranicama.

Pomozi im pri postavljanju najjačih postavki privatnosti na svim uređajima i društvenim mrežama. Redovito provjeravaj te postavke jer ih ažuriranja ponekad mogu vratiti na zadane. 

Pobrini se da tvoje dijete koristi jake lozinke na uređajima i računima, a objasni važnost čuvanja lozinki i opasnosti krađe identiteta.

Pomozi da izgrade otpornost

Zadrži smirenost ako tvoje dijete doživi negativno iskustvo na internetu. Neke su studije čak pokazale da većina djece kasnije vidi pozitivne posljedice na svom ponašanju nakon što su doživjeli takvo što.

Saznaj kako se dijete osjeća, pruži mu podršku i podigni samopouzdanje. Objasni da su teška razdoblja sastavni dio života, ali uvijek postoji podrška i pomoć.

Podsjeti dijete da uvijek dobro provjeri koga prihvaća kao prijatelja na društvenim mrežama te da zna kako nekoga blokirati ili prijaviti sadržaj na stranicama koje prati.

Na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas. A OVDJE možeš donirati i podržati rad mobilnog tima Centra za sigurniji internet kako bi psihološka pomoć došla do svakog kutka Hrvatske, do svakog djeteta i mlade osobe koja se susrela s mračnom stranom online svijeta.

Foto: Getty Images