Iskren odnos s djetetom prvi je korak u borbi protiv internetskog nasilja. Stručnjaci savjetuju da redovito razgovaraš o njihovom digitalnom životu, isto kao što pričate o offline životu.

Dio mladih koji su doživjeli cyberbullying nikad neće nikome priznati što im se dogodilo ili prijaviti nasilje zbog straha da ih se neće shvatiti ozbiljno.

Kako znati je li tvoje dijete žrtva cyberbullyinga? U nastavku ti donosimo praktični vodič za razgovor o cyberbullyingu s tinejdžerima.

Prije razgovora o cyberbullyingu

Prije samog razgovora s djetetom starijim od 13 godina korisno je poduzeti neke predradnje:

-    razmisli o tome kada i gdje je najbolje razgovarati s djetetom, primjerice u automobilu na povratku s treninga ili na nekom neutralnom mjestu na kojem se osjeća ugodno.
-    Zapiši što želiš reći kako bi tvoj um ostao fokusiran na glavnu temu, a razgovor bio relevantan za tinejdžera ili tinejdžerku.
-    Važno je pokazati otvorenost i podršku, a možeš voditi i nekoliko kraćih razgovora kojima ćeš tinejdžerima dati vrijeme za procesuiranje informacija.

Znakovi upozorenja

Poznavanje posljedica cyberbullyinga može ti pomoći da pružiš podršku djetetu koje je žrtva, ali i osvijestiš zabrinjavajuća ponašanja i znakove. Prepoznavanje ovih znakova važno je jer se tinejdžeri rijetko povjeravaju roditeljima i uglavnom ne traže njihovu pomoć.

Cyberbullying može ostaviti posljedice na mentalno i fizičko zdravlje djeteta, a ovo su ključni znakovi upozorenja:

-    agresivno ponašanje
-    izolacija
-    gubitak apetita
-    neodlučnost oko odlaska u školu
-    pretjerano korištenje interneta i igranje online igara
-    nagle promjene u ponašanju
-    samoozljeđivanje.

Kako razgovarati s tinejdžerima o cyberbullyingu?

Slijedi ove kratke savjete za razgovor s djetetom o online zlostavljanju.

- Razgovarajte na neutralnom mjestu
Razgovori licem u lice mogu izazvati nelagodu kod tinejdžera, zato započni razgovor u vožnji, za vrijeme večere ili u šetnji.

- Zadrži smirenost
Ako je tvoje dijete žrtva zlostavljanja ili možda maltretira vršnjake, važno je zadržati smirenost. Postavljaj pitanja i pobrini se da dobiješ sve informacije prije nego što učiniš nešto ishitreno.

- Redovito provjeravaj stanje
Ako se online zlostavljanje dogodilo, svakako ga prijavi i pozabavi se tim problemom. Zatim se pobrini da redovito pratiš stanje svoga djeteta uz kratke razgovore.

Što učiniti u slučaju cyberbullyinga?

Ako je tvoje dijete žrtva cyberbullyinga, važno je pažljivo slušati što imaju za reći i da znaju da ih shvaćaš ozbiljno.

Prije svega, važno je prijaviti i blokirati počinitelja na društvenim mrežama.

Tinejdžerima je online svijet podjednako bitan kao stvarni. Zato im je važno dati do znanja da ih nećeš kriviti ako ti priznaju da ih netko uznemirava putem interneta. Isto tako, žele čuti da zbog svoga priznanja neće ostati bez mobitela i drugih uređaja.

Uloga roditelja je pomoći tinejdžerima da se osjećaju osnaženo i podržano. Zato im pomozi da razviju vještine koje su im potrebne da ostanu sigurni na internetu, donose dobre odluke i razgovaraju s odraslima ako im se dogodi nešto čudno ili zabrinjavajuće. Uz vrijeme i praksu možeš im pomoći da se nauče sigurno kretati online svijetom, a razgovori mogu napraviti veliku razliku.

Ako se dogodio cyberbullying, prikupi dokaze i zajedno s djetetom procijeni stupanj ozbiljnosti prema posljedicama koje je ostavilo na dijete.

A ako je tvoje dijete online nasilnik, pomozi mu da shvati posljedice svojih djela i objasni kako može promijeniti svoje ponašanje. Također je važno pokazati da razumiješ zašto se ponašaju na takav način.

Kako zadržati otvoren odnos s djetetom?

Redoviti razgovori su ključni za kvalitetan odnos s djetetom. Uključi se u njihov digitalni život, zamoli ih da ti pokažu aplikacije koje koriste i igre koje igraju.

Pripazi na znakove internetskog nasilja i prati ponašanje tinejdžera. Stvori okruženje u kojem će se djeca osjećati sigurno razgovarati s tobom ili drugom odraslom osobom od povjerenja.

Uz tehnologiju koja se neprestano mijenja i povezuje ljude, sve je više podlijih načina na koje nasilnici mogu doprijeti do svojih žrtava. Djeca često skrivaju stvari od roditelja ili im razgovor o ponašanju na internetu izaziva nelagodu i strah, posebno ako misle da će zbog toga biti kažnjeni.

Zato je važno uvjeriti dijete da si uvijek tu za njega, bez obzira na sve. Daj mu do znanja da je u redu osjećati strah ili zabrinutost i da neće biti kažnjen ako ti prizna što se dogodilo, čak i ako su prekršena neka obiteljska pravila.

Tinejdžerima je važno dati do znanja da je uvijek bolje tražiti pomoć i podijeliti brige, nego dopustiti brigama da ih izjedaju.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnlinehttps://www.a1.hr/boljionline.

Foto: Getty Images

Opasni TikTok trend „Anđeo smrti“ stigao je u susjednu Sloveniju. Radi se o izazovu u kojem djeca istrčavaju na cestu i leže pred nadolazećim vozilom te se u zadnji trenutak izmaknu.

Kako piše slovenski portal 24Ur, izvodili su ga učenici u nekoliko škola, pri čemu je jedan dječak teško ozlijeđen. Uz to, jedan je dječak istrčao na cestu u Ljubljani i legao ispred motora.

"Jednog dana vozio sam se ovuda motorom i primijetio sam da je neki dječak istrčao na cestu i legao dok su ga dvojica 'prijatelja' poticala, smijala se i zviždala", ispričao je za 24Ur motorist Saša Omerović.

Dodao je kako je mislio da djeci treba pomoć, zbog čega se zaustavio. Međutim, kasnije je saznao da se radi o opasnom TikTok izazovu.

Vozačica koja je u Slovenj Gradecu naišla na opasan izazov javila je putem medija da djeca skaču pred automobil. Ravnateljica Druge osnovne škole Helena Gaberšak shvatila je ovaj incident ozbiljno i istražila koji su učenici bili uključeni.

"Prva reakcija djece - bilo im je smiješno. Nisu razumjeli zašto o tome govorimo, jer je to 'samo šala'. Kad smo razgovarali, shvatili su da su ugrožavali svoj život i život vozača automobila. Zaključili su da im lajkovi ne daju prave vrijednosti, već nešto sasvim drugo", rekla je ravnateljica Gaberšek za 24Ur.

Drugi opasni izazovi

Uz spomenutog „Anđela smrti“, diljem svijeta popularan je i „Leteći Superman“ u kojem dvije osobe spoje ruke i bacaju treću osobu u zrak, a ponekad je namjerno ne uhvate, što može rezultirati ozljedama.

Grupa učenika iz 9. razreda u Osnovnoj školi Žužemberk izvodila je ovaj izazov, pri čemu je jedan učenik slomio rame i zapešće. Uvidom se pokazalo kako mladi neprimjereno i uvredljivo komuniciraju putem Snapchata, a na TikToku nalaze „inspiraciju“ za opasne izazove.


Sigurno se sjećaš i „Blackout“ izazova u kojem se potiče djecu da se guše, sve dok se ne onesvijeste. Ovaj izazov može dovesti do trajnog oštećenja mozga ili smrti za manje od pet minuta. 

A u posljednje vrijeme TikTokom se širi tzv. „Paracetamol izazov“ zbog kojeg se djeca natječu tko će progutati više tableta.

Zašto tinejdžeri sudjeluju u opasnim izazovima?

Mnogi tinejdžeri vjeruju da se loše stvari događaju drugima, ali ne i njima. Ova kognitivna pristranost stvara osjećaj da su „posebni“ i „neuništivi“, pa zato ne percipiraju stvarnu opasnost čak i kada sudjeluju u izazovima koji uključuju gušenje, trovanje, skakanje s visine, itd.

Razvoj mozga još nije završen, pogotovo frontalnog korteksa koji je zaslužan za donošenje odluka i procjenu rizika. To znači da tinejdžeri češće djeluju impulzivno i vode se emocijama, a ne racionalnim promišljanjem posljedica.

Tinejdžerska dob je razdoblje kad je mišljenje vršnjaka ključno. Izazovi na TikToku, YouTubeu i drugim mrežama često im djeluju kao „ulaznica“ za pažnju, status ili uklapanje u grupu. U tom kontekstu, smrt se doživljava apstraktno, a ne kao stvarna posljedica.

Uz to, njihova je slika smrti donekle iskrivljena kroz videoigre, filmove, serije i društvene mreže. Smrt i nasilje postaju „normalizirani“, što umanjuje emocionalni odjek stvarne smrti i može stvoriti lažni dojam da je život "samo igra" ili privremeni izazov.

Važno je da roditelji shvate da djeca reagiraju na smrt na jedinstven način. Potrebna im je podrška, a posebno netko tko će saslušati njihova razmišljanja i ublažiti strahove. Svako dijete drugačije shvaća smrt. Prošla iskustva sa smrću, kao i dob, emocionalni razvoj i okolina najviše utječu na djetetovo poimanje smrti.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Internet se često naziva modernim „Divljim zapadom“ jer vrijedni resursi i mogućnosti žive uz kaos i anarhiju. A jedan kutak interneta sve više zabrinjava roditelje dječaka, tzv. manosfera.

Na prvi pogled, dječaci su tamo izloženi memovima inspiriranim aspektima manosfere kao što su sigma muškarci (intovertiran, ali samopozdan), looksmaxxing (maksimiziranje vlastite privlačnosti) i mewing (restrukturiranje lica koje poboljšava izgled čeljusti). Međutim, samo nekoliko klikova dalje krije se puno mračnija strana manosfere.

Dio influencera iz manosfere optužen je za radikaliziranje dječaka ekstremnom mizoginijom, što je dovelo do porasta nasilja nad ženama i djevojčicama.

Što je manosfera?

Manosferu čine web stranice, forumi, profili na društvenim mrežama i druge aktivnosti na internetu čiji je cilj promicanje muškosti uz širenje mizoginije. 

Sastoji se od četiri glavne zajednice:

- Inceli

Muškarac koji za sebe kaže da je u „prisilnom celibatu“ ne može pronaći partnericu iako smatra da ima pravo na seksualni odnos. Temeljno uvjerenje incela je da žene imaju previše moći u romantičnoj i seksualnoj sferi, zbog čega su muškarci osuđeni na usamljenost.

Incele se smatra najnasilnijom zajednicom u manosferi budući da su neki članovi odgovorni za smrtonosne napade na žene, ali i muškarce. Rasprave u incel zajednicama često podržavaju nasilje, uznemiravanje žena i seksualno uspješnih muškaraca te samoozljeđivanje i samoubojstvo.

- Muškarci koji idu svojim putem (Men Going Their Own Way – MGTOW)

Na prvi pogled, članovi zajednice MGTOW zagovaraju izbjegavanje ozbiljnih veza, brakova i ležernog dejtanja, kako bi zaštitili svoju neovisnost i fokusirali se na vlastite ciljeve i interese. 

Međutim, i među njima su raširene poznate teme antifeminizma i mizoginije. Prije osam godina, r/MGTOW postao je najveći i najaktivniji forum o manosferi na Redditu, prije nego što je 2021. zabranjen zbog promicanja nasilja, mržnje i uznemiravanja žena na internetu.

- Pokret za prava muškaraca

Članovi Pokreta za prava muškaraca zalažu se za prava i pravedno postupanje s muškarcima, osobito u područjima u kojima vjeruju da su zakinuti, npr. skrbništvo nad djecom i alimentacija, nagodbe vezane za razvod, obiteljsko zlostavljanje, kažnjavanje za zločine i mentalno zdravlje.

- Gurui zavođenja (pickup artists - PUA)

Muškarci iz ove zajednice dijele isti cilj, osvojiti žene uz pomoć isprobanih strategija. Zajednica je nastala iz vodiča s uputama koji sežu u 60-e, ali je doživjela novi procvat s bezbrojnim blogovima, temama na forumima i objavama na društvenim mrežama posvećenima „igri“ ili „znanosti o zavođenju“.

PUA industrija je veliki biznis zahvaljujući samoprozvanim „guruima“ koji naplaćuju tisuće i tisuće eura za svoje seminare, tečajeve i kampove za obuku.

Budući da gurui zavođenja pridaju veliku važnost postizanju seksualnog uspjeha sa ženama, inceli i članovi MGTOW zajednice često ih ismijavaju. No, ipak se smatraju dijelom manosfere jer prakticiraju seksizam, seksualnu objektivizaciju i mizoginiju.

Što je crvena pilula?

MGTOW, inceli i drugi članovi manosfere često za sebe kažu da su pripadnici Red Pill pokreta. Koncept crvene pilule i njezine suprotnosti, plave pilule, preuzet je iz filma „Matrix“. 

Članovi manosfere tvrde da odabirom crvene pilule prihvaćaš stvarnost onakvu kakva jest, koliko god ti se činila gruba ili nepravedna. S druge strane, odabir plave pilule znači ostati u neznanju, nesvjesni teške i "prave" prirode postojanja.

Crvena pilula u manosferi obično znači prihvaćanje ideje da je feminizam učinio društvo pristranim prema muškarcima. Pripadnici Red Pill pokreta okupljaju se na mjestima kao što je Reddit kako bi raspravljali o odbacivanju modernih rodnih uloga i dijelili toksične stavove o ženama.

Inceli smatraju da ne postoji ništa što neprivlačan muškarac ili muškarac slabijeg imovinskog stanja može učiniti kako bi poboljšao svoje izglede za osvajanje djevojke ili seksualne partnerice.

Što mogu učiniti roditelji dječaka?

Iako toksični stavovi manosfere nisu ograničeni samo na internet, u online zajednicama iznose se i slave najopasniji dijelovi te ideologije.

Manosfera je klasični primjer „vrha sante“ na internetu jer se dječaci na početku mogu susresti s relativno bezopasnim sadržajem, poput sigma muškaraca i lookmaxxinga. Međutim, brzo se mogu naći u dubinama manosfere gdje se dijele najkontroverzniji stavovi. A zahvaljujući načinu na koji funkcioniraju algoritmi na društvenim mrežama, to se može dogoditi vrlo brzo i lako.

U nastavku saznaj kako možeš zaštititi sina od štetnih aspekata manosfere.

1. Vodi otvorene razgovore
Dok dječaci odrastaju, prirodno je da budu znatiželjni o muškosti i svom mjestu u svijetu. Roditelji bi trebali njegovati okruženje u kojem se sinovi osjećaju ugodno razgovarati o svojim stavovima i mislima, kao i o onome s čime se susreću na internetu.

Dobro je pokrenuti i teme poput rodnih uloga, muško-ženskih odnosa i muškosti. Možda će takvi razgovori biti neugodni, ali zapamti, u protivnom će toksične online zajednice preuzeti tu zadaću umjesto tebe.

2. Potiči na promišljanje
Jedan od najvećih problema s kojima se svi korisnici interneta danas susreću, bilo djeca ili odrasli, jest odvajanje činjenica od lažnih vijesti i štetnih ideja.

Velik dio sadržaja u manosferi je pristran i postoji kako bi promicao ideologiju kreatora, zato potakni sina da preispita izvore sadržaja i što se njime želi postići.

3. Promiči pozitivne uzore
Uzori su važni u razvoju dječaka, ali nažalost, manosfera nije mjesto gdje će pronaći zdrave i pozitivne primjere. Influenceri iz manosfere često se oslanjaju na šokantna i radikalna mišljenja kako bi širili svoju ideologiju dok skupljaju preglede i lajkove.

Pomozi sinu u pronalasku uzora koji pokazuju zdravu muškost i poštuju žene, istovremeno ih potičući da uče iz različitih perspektiva, bez obzira na rod.

4. Prati online aktivnost djece
Web stranice, društvene mreže i forumi dopustili su širenje opasnih ideologija na način koji je bio nemoguć prije interneta. Zato je ponekad potrebna mala intervencija roditelja.

Alati za roditeljski nadzor omogućuju ti da nadzireš sadržaj koji tvoj sin konzumira te ograničiš pristup određenim aplikacijama i web stranicama ako je to potrebno.


Društvo je svjesno pritiska na djevojčice da izgledaju i ponašaju se na određeni način, ali dječaci imaju svoje izazove s kojima se moraju nositi.

Manosfera može biti utočište za dječake koji se osjećaju kao da nisu dorasli muškarcima s društvenih mreža ili za one koji smatraju da se ne uklapaju u moderno društvo.

Roditelji moraju biti svjesni toksičnih ideologija koje se dijele na forumima, web stranicama i profilima koji su dio manosfere. Osim toga, važna je proaktivnost u vođenju sinova kroz kompleksnost takvog sadržaja i njegovom „prevođenju“ na jezik koji dijete razumije, piše Qustodio.com.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images

Jedna od najozbiljnijih prijetnji u online svijetu je dijeljenje materijala koji prikazuju seksualno iskorištavanje djece na internetu (CSAM).

Predatori koji distribuiraju takav sadržaj stalno usavršavaju svoje metode kako bi izbjegli otkrivanje i zakonske posljedice. Posljednjih godina sve češće koriste legalne fotografije za pohranu i širenje štetnog materijala, što predstavlja veliki izazov za društvene mreže, piše csi.hr.

Što je „sadržaj od interesa za predatore“?

COITP, odnosno „sadržaj od interesa za predatore“, odnosi se na zbirke javno dostupnog sadržaja djece, poput objava na društvenim mrežama. 

U većini slučajeva, ovaj sadržaj nisu kreirali ili objavili predatori, već je pronađen na društvenim mrežama i organiziran u djeljive zbirke ili albume. Primjerice, te zbirke mogu uključivati fotografije djece na školskim priredbama, ljetovanjima, bazenima ili tijekom sportskih aktivnosti. Iako ovakav sadržaj može djelovati bezazleno, u rukama predatora može postati alat za daljnju zloupotrebu. Pojedinci sa seksualnim interesom prema djeci koriste takav materijal za povezivanje i pristup sadržaju koji prikazuje seksualno iskorištavanje djece.


COITP zbirke najčešće koriste veće mreže počinitelja koji djeluju ispod površine. Unutar tih mreža, počinitelji pomažu jedni drugima u otkrivanju novog sadržaja, a ponekad i organiziraju sadržaj u posebne zbirke. 

Predatori koriste ovakav sadržaj kao ulaz u daljnju zloupotrebu materijala. Osim toga, zahvaljujući napretku umjetne inteligencije, služe se online alatima za kreiranje i dijeljenje AI generiranog sadržaja koji nalikuje stvarnim fotografijama. Ova praksa može biti posebno zabrinjavajuća za djecu s online prisutnošću, poput djece slavnih vlogera ili poznatih osoba, čije su brojne fotografije i video isječci javno dostupni.

Budući da je COITP uglavnom legalan dok ne prijeđe u eksplicitni CSAM, moderatori na društvenim mrežama suočavaju se s velikim izazovom u prepoznavanju opasnosti. Umjesto fokusiranja na materijal, potrebno je sagledati širu sliku i analizirati ponašanje korisnika koji objavljuju sporni sadržaj, kao i zajednica koje ga distribuiraju.

Što roditelji mogu učiniti?

Ograniči dijeljenje fotografija djece
Budi na oprezu pri objavljivanju fotografija svoje djece na društvenim mrežama, posebno onih koji mogu otkriti lokaciju, rutine ili druge osobne informacije. Posebno su rizične fotografije djece bez odjeće, na bazenu ili plaži i zato u potpunosti izbjegavaj objavljivanje takvog sadržaja. 

Razmisli pet sekundi prije objave fotografije ili video isječka svog djeteta na internetu. Ovdje saznaj više detalja o kampanji „Razmisli 5 sekundi“ kojom A1 Hrvatska poziva na odgovorno ponašanje u online svijetu.


Educiraj djecu o sigurnosti na internetu
Razgovaraj s djecom o opasnostima online komunikacije s nepoznatim osobama. Uči ih da ne dijele osobne informacije i da budu oprezni prilikom preuzimanja aplikacija ili sudjelovanja u online izazovima. 

Koristi sigurnosne postavke i alate
Iskoristi dostupne alate za roditeljski nadzor i postavi sigurnosne postavke na uređajima i aplikacijama koje djeca koriste. Redovito ažuriraj te postavke i informiraj se o novim prijetnjama. 

Prati online aktivnosti djece
Uvijek pripazi s kim tvoja djeca komuniciraju online i koje platforme koriste. Potiči otvorenu komunikaciju kako bi ti se obratili u slučaju neugodnih iskustava na internetu. 

Zaštita djece na internetu zahtijeva zajednički napor roditelja, odgojno-obrazovnih stručnjaka, tehnoloških platformi i društva u cjelini. Za stvaranje sigurnog online okruženja za djecu potrebna je proaktivnost u prepoznavanju i sprječavanju potencijalnih prijetnji.

Imaš pitanja ili nedoumica o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se potpuno anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: A1/Getty Images

U online svijetu sve se odvija u trenutku. Jedan klik previše, komentar napisan u afektu ili prebrzo dijeljenje neprovjerene informacije mogu ostaviti trajne posljedice. Ali ponekad je dovoljno stati na trenutak i razmisliti prije sljedećeg poteza.

Kratki trenutak promišljanja može te poštedjeti mnogih nevolja, bilo da je riječ o zaštiti privatnosti, smanjenju stresa ili izbjegavanju nepromišljenih postupaka koji ostavljaju trag na internetu. U online svijetu gdje je sve brzo, jednostavno i naizgled otporno na posljedice, lako je zaboraviti da se iza ekrana kriju stvarni ljudi, s osjećajima, ranjivostima i lošim danima.

U mnogim situacijama koristan je kratki predah, udah i samo pet sekundi razmišljanja: je li ovo zaista potrebno? Što želim postići ovime? Kako će se osjećati osoba koja će to pročitati? 

Tih pet sekundi mogu napraviti veliku razliku, ne samo za tebe, već i za druge. Jer riječi ponekad bole više od udaraca, a internet ih zauvijek pamti.

Prednosti pauze za razmišljanje

„Pravilo pet sekundi“ popularizirala je spisateljica Mel Robbins. Ona tvrdi da brojanjem ručno prebacuješ brzine u glavi, čime prekidaš uobičajeni obrazac razmišljanja i preuzimaš kontrolu nad svojim postupcima. Brojanje ti usmjerava misli u novom smjeru i tjera na produktivnost. 

Ovaj način razmišljanja primjenjiv je u online svijetu, a pomaže u donošenju boljih odluka i smanjuje negativne emocije ili pogreške. Uz kratku pauzu možeš stvoriti zdraviji odnos prema internetu.

Smanjenje impulzivnih reakcija
Internet je pun podražaja – od lažnih ponuda i clickbait naslova do komentara koji izazivaju razne reakcije.

Brojanjem do pet ne reagiraš „na prvu“, već si daješ vremena da smiriš emocije i razmisliš o posljedicama svojih postupaka.

Kvalitetnije donošenje odluka
U online svijetu svakodnevno donosiš odluke, od toga što ćeš kupiti do reakcije na pročitani sadržaj. Brojanjem do pet možeš bolje analizirati situaciju i razmisliti je li proizvod u tvojoj košarici nešto što ti zbilja treba, isplati li se otvoriti privitak s nepoznate e-mail adrese ili hoće li tvoj komentar išta promijeniti.

Prevencija nesigurnosti i grešaka
Osjećaš li često pritisak da odmah reagiraš u online svijetu? Odgovor na e-mail, objava na društvenim mrežama ili prijava na neku aktivnost, naizgled sve traži trenutan odgovor. Međutim, rijetke situacije su tako hitne i zahtijevaju takvu reakciju.

Pet sekundi refleksije pomoći će ti u smanjenju nesigurnosti i donošenju boljih odluka.

Prevencija preopterećenja informacijama
Na internetu postoji ogromna količina informacija, što može izazvati osjećaj preopterećenosti. Ako promisliš na pet sekundi, smanjuješ stres povezan s preopterećenjem informacijama i omogućuješ si usmjeravanje na sadržaj koji ti je bitan.

Povećanje online sigurnosti
U online svijetu česte su opasnosti poput phishinga, lažnih ponuda i prijevara. A ako promisliš prije nego što otvoriš privitak, podijeliš osobne podatke ili klikneš na link, možeš smanjiti rizik od cyber prijetnji.

Kontrola privatnosti
Ako razmisliš prije nego što podijeliš osobne informacije na internetu, povećavaš svoju online privatnost i sigurnost.

Automatsko vs. racionalno donošenje odluka

Ova tehnika, poznata i kao kognitivna pauza, koristi se u brojnim psihološkim pristupima, od kognitivno-bihevioralne terapije do mindfulness prakse. Cilj je uvijek isti: smanjenje impulzivnosti i veća kontrola nad vlastitim ponašanjem.

Psihologija naglašava važnost kratke pauze prije djelovanja, a trajanje od pet sekundi nije odabrano nasumično. Istraživanja su pokazala da već nekoliko sekundi pauze može pomoći mozgu da prijeđe iz automatskog, emocionalnog načina reagiranja (tzv. sustav 1) u racionalniji i promišljeniji (sustav 2).

Dok sustav 1 omogućuje brze reakcije koje mogu biti korisne u hitnim situacijama, sustav 2 zahtijeva više vremena i resursa za analizu i donošenje promišljenih odluka.

Ova podjela, koju je popularizirao nobelovac Daniel Kahneman, objašnjava kako se impulzivne odluke uglavnom donose pod utjecajem trenutnih emocija, bez sagledavanja šire slike. To je posebno izraženo u online svijetu budući da su informacije brzo i lako dostupne. Vjerojatno često osjećaš pritisak da na internetu odmah reagiraš, bilo da je riječ o kupnji proizvoda na akciji, reakciji na komentar ili kliku na link. Ovo je ponašanje povezano sa sustavom 1 - brzim, automatskim i intiutivnim razmišljanjem.

A ako staneš i promisliš na pet sekundi, koristiš samosvijest koja usporava taj proces i aktiviraš sustav 2 koji je sporiji, racionalniji i logičniji. 

U tih pet sekundi uključuješ metakogniciju (razmišljanje o vlastitom razmišljanju) i daješ sebi prostora za bolju prosudbu. Tako stvaraš zdraviji odnos s internetom i onime što na njemu dijeliš. 

Ako stekneš naviku razmišljanja prije reakcije u online svijetu, refleksija postaje dio tvojih svakodnevnih online interakcija, a to znači manje grešaka i više razumijevanja, ali i sigurnije online okruženje.

Kako primijeniti "pravilo pet sekundi" u praksi?

Uvođenje pauze prije online akcije ne zahtijeva drastične promjene u tvojoj svakodnevici. Potrebno je samo malo vježbe i više samosvijesti, a možeš početi s ovim koracima:

1. Postavi podsjetnike
Svaki početak je težak pa je lako zaboraviti na tehniku pet sekundi. Što možeš učiniti? Postavi podsjetnik na početni ekran mobitela, zalijepi poruku na laptop ili koristi aplikaciju koja te podsjeća da zastaneš i udahneš prije reakcije.

2. Vizualiziraj pet sekundi
Zatvori oči i vizualiziraj kako brojiš do pet, duboko dišući. Taj kratki mentalni predah povezuje te s trenutkom i smanjuje automatske reakcije.

3. Postavljaj si pitanja
Pripremi tri jednostavna pitanja za introspekciju: Zašto to radim? Kako će to utjecati na druge? Jesam li siguran/na u ovo što dijelim? S vremenom ćeš ta pitanja početi automatski postavljati prije svake akcije u online svijetu.

4. Vježbaj na malim stvarima
Počni s jednostavnim situacijama: nemoj ostavljati komentare ispod članka, kupiti proizvod na sniženju ili podijeliti objavu. Kako jača navika promišljanja na pet sekundi, koristit ćeš je i pri donošenju ozbiljnijih odluka.

5. Analiziraj svoje pogreške 
Ako ipak impulzivno reagiraš, nemoj se kažnjavati. Iskoristi to kao priliku za učenje i upitaj se što se moglo učiniti drugačije. Tvoja će sljedeća odluka biti opreznija i svjesnija.

6. Uključi druge
Podijeli prednosti ove tehniku s prijateljima, obitelji ili kolegama. Ako više ljudi u tvojoj okolini prakticira svjesnu refleksiju, online komunikacija postaje zdravija i empatičnija.


Iako ti navika razmišljanja na pet sekundi može djelovati beznačajno, njezin učinak je velik. Takva pauza može promijeniti digitalnu svakodnevicu nabolje, od sigurnosti i privatnosti do međuljudskih odnosa. 

Pet sekundi razmišljanja nije slabost, već tvoja supermoć u online svijetu. Možda nećeš samostalno promijeniti internet, ali možeš promijeniti način na koji ga ti koristiš. Jedan oprezniji klik, jedan komentar manje, jedna promišljenija odluka više – sve to čini razliku.

Zato prije sljedeće velike odluke u online svijetu zastani, udahni i promisli. Pet sekundi pauze može ti pomoći da učiniš ono što sutra nećeš požaliti.

Važnost promišljanja o online ponašanju

A1 Grupa prepoznaje važnost odgovornog online ponašanja i zato će tijekom 2025. u svim zemljama članicama i u različitim oblicima provesti kampanju "Razmisli 5 sekundi".

A1 Bjelorusija stavlja fokus na starije osobe koje su često žrtve internetskih prijevara, dok se A1 Hrvatska i A1 Srbija obraćaju mladima i obiteljima koje nastoje potaknuti da na trenutak promisle o svojoj odgovornosti u online svijetu.

Foto: A1

Nema sumnje da je Netflixova serija „Adolescencija“ oduševila, ali i zabrinula milijune gledatelja diljem svijeta. Ovu kriminalističku dramu o tinejdžeru optuženom za ubojstvo kolegice iz razreda opisuje se kao „prikaz modernog dječaštva u dubokoj krizi“.

Psiholozi i psihijatri složni su da je serija sjajan poticaj roditeljima da započnu prijeko potrebne razgovore sa svojom djecom. U ovom tekstu otkrivamo kako se roditelji mogu pozabaviti temama iz „Adolescencije“ u svome domu, poput toksične muškosti, usamljenosti i rodne podjele.

Kako razgovarati s tinejdžerima o seriji?

Iako se „Adolescencija“ ne bazira na istinitom događaju, njezini tvorci inspirirali su se vijestima o dječacima koji su diljem Ujedinjenog Kraljevstva napadali djevojčice noževima.

Zato psiholozi savjetuju roditeljima razgovor u kojem će bolje shvatiti stavove tinejdžera o temama kao što su muškost, društvene mreže, zlostavljanje i pornografija. 



„Prvo ispitaj koji su njihovi stavovi. Što čuju? Kakve ideje ili mišljenja dijele u ovom trenutku? Tinejdžeri su po prirodi vrlo znatiželjni i često su zainteresirani za različite perspektive. Dakle, pomoći tinejdžerima da sagledaju stvari s drugačijeg stajališta stvarno je korisno za njih“, izjavila je psihologinja Rachael Sharman za abc.net.au.

Ako tvoje dijete reagira na "Adolescenciju" dok je zajedno gledate, postavi pitanja poput: „Misliš li da je ovo realan prikaz srednje škole?“, „Koja su nepisana pravila u srednjoj školi o kojima odrasli ne znaju ništa?, „Razgovaraju li dječaci o djevojčicama bez poštovanja?“

Ako ne dobiješ odgovor na postavljeno pitanje, psiholozi savjetuju da podijeliš svoje mišljenje, što bi dijete moglo potaknuti na otvaranje.

Kako se roditelji mogu povezati s tinejdžerima?

Djeca danas žive u dva različita svijeta: u stvarnom i online svijetu. Zato je važno postaviti pitanje – jesu li roditelji svjesni što njihova djeca rade na internetu?

Korištenje tehnologije u kući, a posebno u spavaćoj sobi, gdje se koristi bez nadzora, može izazvati niz posljedica kojih roditelji nisu u potpunosti svjesni. Zato stručnjaci savjetuju da se uređaji s omogućenim internetom drže izvan spavaćih soba, posebno noću, te da se pristup društvenim mrežama odgodi dok djeca ne navrše barem 16 godina.

Osim toga, važno je pokazivati ponašanje koje želiš vidjeti od svoje djece. „Neka vide tatu kako pokazuje nježnost prema mami ili djeda prema baki. Neka vide kako se svađe rješavaju uz razgovor, a ne vrištanjem ili lupanjem vratima“, kazala je Sharman.

Stručnjak za roditeljstvo dr. Justin Coulson za abc.net.au tvrdi da postoje i druge praktične mjere koje roditelji mogu poduzeti kako bi osigurali povezanost s tinejdžerima. „Prati aktivnosti djece na internetu, redovito razgovaraj s njima i slušaj ih dvostruko više nego sad. Smanji vrijeme ispred ekrana i potiči odnose licem u lice, uključujući zajedničko obiteljsko vrijeme. Znaj gdje ti se djeca nalaze i omogući im kvalitetno vrijeme s odraslim osobama kojima je stalo do njih“, savjetuje psiholog.

Razgovorom do promjena

Nakon gledanja „Adolescencije“, mnogi su osvijestili kako se dječacima danas ne omogućuje da se razviju u muškarce neopterećene destruktivnim koncepcijama muškosti.

Međutim, teme koje je adresirala serija ne tiču se samo muškaraca i dječaka. Iste je rasprave potrebno imati s dječacima i djevojčicama. „To je pitanje poštovanja i ljubaznosti, a ne spola. Pitanje je ljudskosti i djecu jednostavno ne učimo o tome“, objasnio je Coulson.

Zbog porasta mizoginije i seksizma u školama, tinejdžerima i tinejdžericama treba pojasniti značenje „manosfere“ i kako se suprotstaviti utjecaju „toksične muškosti“ na internetu. 

Kome se obratiti za pomoć?

U posljednjoj epizodi „Adolescencije“, dječakovi roditelji se pitaju jesu li previdjeli znakove za uzbunu, kao što su buran temperament i online sadržaj koji je konzumirao.

Iako priča u seriji nije uobičajena, služi kao podsjetnik da postoje ranjiva razdoblja u razvoju djeteta i određene grupe na koje se može lakše utjecati. Prisutan je novi problem internetske „manosfere“ koja je nekim tinejdžerima privlačna, ali samo će ogromnu manjinu tinejdžera odvesti u najstrašnijem smjeru.

Ako te brine djetetovo ponašanje ili mentalno zdravlje, obrati se liječniku opće prakse jer ponekad mogu postojati biološki ili medicinski problemi koji se manifestiraju psihološki. Ono što se čini kao umor, ljutnja ili pretjerana emocionalnost, zapravo može biti medicinski problem.

A tek kad se to isključi, liječnik opće prakse može pomoći u razvijanju plana mentalnog zdravlja i uputiti te odgovarajućem psihologu.

Osim toga, stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. A u bilo kojem trenutku možeš se anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Netflix/Getty Images

Serija ne daje jednostavne i jednoznačne odgovore na utjecaj tehnologije na djecu jer ih u ovom trenutku nitko nema. Umjesto toga pokazuje kako roditelji, uglavnom nesvjesno, propuštaju neke znakove upozorenja.

U drugoj epizodi četverodijelne mini-serije roditeljima, točnije detektivu Lukeu Bacombeu, postaje jasno koliko ne razumije „online jezik“ s kojim se njegov sin svakodnevno susreće. Naime, Adam mu je objasnio zlonamjerno značenje iza emotikona koji na prvi pogled djeluju potpuno bezopasno. Od zrna graha do srca u različitim bojama, ovi simboli kriju neočekivane šifre koje su odraslima uglavnom nepoznate.

U tzv. „manosferi“, internetskim stranicama i online grupama za raspravu koje se fokusiraju na muške interese i borbu za prava muškaraca, emotikoni poput „100“, tablete i zrna graha mogu biti znak da je netko incel – dio online zajednice muškaraca i mladića koji vjeruju da su u neželjenom celibatu, za što krive žene. „Crvena pilula znači – vidim istinu. Govori mu da je incel, tata, i da će to uvijek biti. Zato ga naziva incelom jer to znači da će zauvijek biti djevac“, objasnio je Adam tati.

Od raznobojnih srca do tableta, evo što znače emotikoni koje djeca i mladi svakodnevno koriste te što možeš učiniti ako shvatiš da ih aktivno koriste.

Emotikoni povezani s incelima 💊 🧨 💯 

U zapletu „Adolescencije“ postaje jasno da je 13-godišnji ubojica Jamie Miller radikaliziran sadržajem s interneta koji promoviraju inceli. Takav sadržaj dio je tzv. „manosfere“ koja okuplja influencere i kreatore sadržaja, među kojima je najpopularniji Andrew Tate. 

Najekstremniji pripadnici „manosfere“ su samoproglašeni inceli, koji se definiraju nesposobnošću pronalaska partnerice, iako to žele. Budući da se primarno radi o online pokretu, inceli su prilagodili nekoliko emotikona kojima iznose predanost ideologiji, dok njihovi neistomišljenici istim emotikonima označuju incele, baš kao u seriji „Adolescencija“. 

Primjerice, emotikon crvene pilule koristi se kako bi netko pokazao da dijeli incel uvjerenja. Baš kao u filmskoj trilogiji „Matrix“ koji je popularizirao simboliku crvene pilule, pripadnici „manosfere“ opisuju usvajanje seksističkih stavova kao „uzimanje crvene pilule“ i odbacivanje matrice ustaljenih stavova. Oni koji su pod utjecajem crvene pilule, za sebe misle da jedini vide pravo stanje svijeta, odnosno shvaćaju pravu prirodu ponašanja žena i njihovih preferencija kada je riječ o muškarcima.

U „Adolescenciji“ sin detektiva objašnjava i kako emotikon dinamita predstavlja „crvenu pilulu koja je eksplodirala“, što također znači da je netko incel.

Uz to, Adam objašnjava ocu da emotikon „100“ označuje pravilo „80 naprema 20“, točnije da 80 % žena privlači samo 20 % muškaraca. „Moraš zavarati žene jer ih nikad nećeš osvojiti na normalan način“, rekao je srednjoškolac u seriji.

Dodao je da zrno graha u komentarima može sugerirati da je osoba incel, baš kao i zrno kave.

Srca različitih boja ❤️ 🧡 💛 💜 💙

Iako odrasli misle da emotikoni srca u porukama znače samo ljubav, kod mladih svaka boja srca ima svoje skriveno značenje. „Crveno znači ljubav, ljubičasto napaljenost, žuto – 'Zanimaš me, jesi zainteresiran/a?', ružičasto – 'Zanimaš me, ali ne za seks', narančasto – 'Bit ćeš dobro', sve to ima značenje – sve ima značenje“, objasnio je Adam iz „Adolescencije“.

Međutim, postoje i druga tumačenja na internetu. Crveno srce najčešće predstavlja ljubav i romantične osjećaje, dok se narančasto srce koristi za izražavanje privrženosti, entuzijazma ili prijateljske i obiteljske ljubavi.

S druge strane, plavo srce manje se koristi za romantiku, a više za pokazivanje prijateljske naklonjenosti ili da poručiš da ti je nešto slatko.

Crno srce ne mora nužno asocirati na smrt ili negativne emocije i češće se koristi kao alternativa crvenom srcu iz estetskih razloga.

Emotikoni koji se koriste za sexting 🍆 🍒 🍑 💦

Ono što serija „Adolescencija“ nije pokrila, a mladi definitivno koriste u komunikaciji su emotikoni koji imaju skriveno seksualno značenje.


Patlidžani, trešnje, breskve i kapljice znoja mogu imati seksualno značenje u određenim kontekstima. Obično se koriste za aludiranje na intimne dijelova tijela koji su oblikom slični pojedinom emotikonu. Osim toga, adolescenti mogu kombinirati navedene emotikone kako bi aludirali na neki seksualni čin.

Izrazi lica 👀 🙃 🤡 😰 😵‍💫

Iako smajlići i pokreti rukama mogu izgledati bezazleno, mnogi od njih imaju skrivena značenja među djecom i mladima. 

Primjerice „side-eye“ može značiti da tvoje dijete šalje ili prima golišave fotografije. Naopako lice koristi se za izražavanje ljutnje, dok emotikon klauna šalju kada ih se uhvati u pogrešci ili kada se osjećaju kao prevarant. Znojno lice znači da im je netko privlačan, dok se ošamućeno lice koristi za izražavanje pijanstva ili seksualnog uzbuđenja.

Što učiniti ako na djetetovom mobitelu pronađeš zabrinjavajuće emotikone?

Kao što je„Adolescencija“ pokazala, emotikoni su uglavnom bezopasan način online komunikacije, ali postoji i njihova mračna strana. Zato je važno da su roditelji i skrbnici svjesni kakve emotikone i akronime koriste njihova djeca te njihova tajna značenja.

Iako u većini slučajeva vjerojatno nema razloga za brigu, otvoreni razgovor s djecom o njihovoj online sigurnosti može ih uvjeriti da izbjegavaju emotikone i akronime s dvostrukim značenjem.

Online komunikacija neprestano se mijenja, što roditeljima i skrbnicima može biti izazovno pratiti. Zato stručnjaci tvrde da je zdrav i otvoren dijalog s djecom i u ovom slučaju najbolja obrana.

Imaš pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Osim toga, u bilo kojem trenutku se možeš anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Netflix/Getty Images

Prijetnje u digitalnom svijetu još uvijek su velik problem u društvu, a potvrđuju to i podaci Centra za sigurniji internet (CSI). Tijekom 2024. godine, broj poziva na besplatnu i anonimnu help liniju CSI-ja porastao je za 110 posto. 

Rastući izazovi poput seksualne iznude, opasnih online izazova i digitalnog nasilja zahtijevaju brze i učinkovite odgovore. Zato su A1 Hrvatska i CSI obilježili #BoljiOnline dan na kojem je predstavljen alat Take It Down, namijenjen maloljetnim žrtvama online seksualne iznude.

„Postojanje eksplicitnog sadržaja na internetu može biti izrazito zastrašujuće i traumatizirajuće, osobito za mlade. Uz inovativan alat Take It Down, koji omogućava maloljetnicima da povrate kontrolu nad svojim digitalnim identitetom i smanje posljedice seksualne iznude, osnažujemo njihov položaj. Vjerujemo da je ovo važan iskorak u borbi protiv elektroničkog nasilja, pružajući žrtvama mogućnost uklanjanja neovlašteno podijeljenog sadržaja. Svaka žrtva zaslužuje podršku i zaštitu. Zato pozivamo sve koji su se našli u situaciji nedobrovoljnog dijeljenja intimnih fotografija da se obrate Centru za sigurniji internet putem anonimne help linije 0800 606 606 i zatraže pomoć, savjete i podršku te policiji“, istaknuo je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i CSI-ja.

Što je Take It Down?

Platforma Take It Down, koju je razvio američki Centar za nestalu iz zlostavljanu djecu (National Center for Missing & Exploited Children - NCMEC), maloljetnicima omogućava uklanjanje neovlašteno podijeljenih intimnih sadržaja sa širokog spektra online platformi. CSI i A1 Hrvatska osigurali su prilagodbu i prijevod ovog alata omogućivši njegovu primjenu na hrvatskom jeziku i dostupnost lokalnim korisnicima. Ovim iskorakom Hrvatska postaje dio globalne inicijative usmjerene na jačanje zaštite privatnosti djece i mladih u digitalnom okruženju.

„Ponosni smo što smo sudjelovali u prijevodu i prilagodbi ovog alata na hrvatski jezik, čime smo omogućili njegovu dostupnost i našim građanima. Osim što pruža izravnu pomoć žrtvama, Take It Down donosi novu dimenziju u zaštiti djece i mladih na internetu, a naša suradnja s američkim Nacionalnim centrom za nestalu i zlostavljanu djecu dodatno nas inspirira u nastojanjima da sustavno unaprijedimo mehanizme zaštite najranjivijih u digitalnom prostoru“, poručio je Ramljak. 

U sklopu obilježavanja #BoljiOnline dana proslavljen je i prvi rođendan savjetovališta Centra za sigurniji internet u Zagrebu pri čemu su predstavljeni rezultati djelovanja savjetovališta i aktivnosti u okviru projekta #BoljiOnline u protekloj godini. Tako je u 2024. posjećeno 115 škola diljem Hrvatske te je organizirano 77 događanja posvećenih sigurnosti na internetu. 

Siguran online prostor kao prioritet

„U A1 Hrvatska vjerujemo da digitalni svijet može i mora biti sigurno mjesto za sve korisnike, a posebno za djecu i mlade. Kao telekom koji omogućava pristup internetu, svjesni smo ne samo njegovih prednosti, već i izazova koje donosi. Zato već više od deset godina surađujemo s Centrom za sigurniji internet kako bismo podizali svijest o odgovornom korištenju digitalnih tehnologija i razvijali alate koji pružaju konkretnu podršku korisnicima. Platforma #BoljiOnline jedan je od načina na koji ostvarujemo taj cilj – kroz edukaciju, prevenciju i inovativna rješenja koja doprinose sigurnijem digitalnom okruženju. Protekla godina donijela je značajne pomake, od otvaranja CSI savjetovališta u Zagrebu, organiziranja CyberGuard konferencije, do pokretanja chatbota #BOB, digitalnog asistenta koji pomaže korisnicima u sigurnijem korištenju interneta. Sigurnost na internetu zajednička je odgovornost, a mi u A1 Hrvatska ostajemo predani pružanju rješenja koja pomažu korisnicima da zaštite svoju privatnost i budu sigurniji online. Nastavit ćemo s ulaganjima i suradnjama koje digitalni svijet čine boljim i sigurnijim za sve“, izjavio je Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija.

Dostupnost novih digitalnih rješenja poput platforme Take It Down i chatbota BOB-a, zajedno s kontinuiranom edukacijom u sklopu projekta #BoljiOnline, još je jedan dokaz predanosti A1 Hrvatska i CSI-ja stvaranju sigurnijeg internetskog okruženja. 

Za više informacija o ovakvim temama, posjeti #BoljiOnline, a za savjete i podršku kontaktiraj CSI help liniju na besplatan broj 0800 606 606. A ako želiš vratiti kontrolu nad svojim digitalnim identitetom i smanjiti posljedice seksualne iznude, posjeti stranicu Take It Down na hrvatskom.

Foto: A1 Hrvatska

„Ne tražimo slavu, ne tražimo fame
Nećemo u spotlight, nećemo taj flame
Snimim to iz prve, samo jedan take
Glavni lik iz sjene, ali nikad nije fake
Ja sam NPC“, stihovi su pjesme „NPC“ koju je prošlog tjedna na Dori izvela laurakojapjeva, odnosno Laura Sučec.

Zahvaljujući zaraznoj melodiji pjesma je u kratkom roku postala hit, ali mnogi su se zapitali što uopće znači ta kratica. 

Iako izraz "NPC" sam po sebi nije uvredljiv, mladi ga koriste u svakodnevnoj komunikaciji, i to kao pogrdan izraz. Što točno znači, koga se njime želi označiti i kako je nastao, saznaj u nastavku.

Što je NPC?

NPC je kratica izraza „non-player character“ koji se koristi u svijetu videoigara. Radi se o svakom liku u videoigri s kojim igrač ne može upravljati, već ga vodi računalni program, od prolaznika ili ukućana do većih uloga u priči.

Iako NPC-evi izgledaju poput glavnih likova, ponašaju se i govore prema unaprijed programiranoj špranci. U većini slučajeva njihova je svrha samo ispuniti prostor u igri te ga učiniti „življim“ i realističnijim.

Ova je kratica ušla u vokabular mladih uglavnom putem TikToka. Kada čitaš komentare na toj platformi, često ćeš naići na taj izraz koji se koristi kao polu-pogrdan naziv za drugu osobu.

Kada se koristi?

Mlađe generacije koriste ovaj izraz kao dehumanizirajući uvredu za nekoga tko nema svoje ja, točnije za povodljivu osobu koja mijenja mišljenja ovisno o tome s kim u tom trenutku komunicira.

Osim toga, koristi se i kao opis za nekoga tko je potpuno nebitan, poput statista u filmu. Njime se može okarakterizirati osoba koja nije sposobna za kritičko mišljenje, već potpada pod tuđi utjecaj i utapa se u bezličnu masu. Takve osobe pokazuju vrlo malo osobnosti, zbog čega je drugi doživljavaju kao slučajnog prolaznika u svom životu.

Posljednjih godina uglavnom se koristi u političkim raspravama na internetu, kada se nečije mišljenje podudara s popularnim narativom i ponavlja nešto što je već rečeno. NPC je netko tko do svoga stava nije došao pomnim promišljanjem, već ga je „upio“ iz svoje okolice i nastoji prikriti sve što bi se unutar određenog društvenog kruga moglo smatrati kontroverznim.

Odakle potječe izraz NPC?

Iako mladi danas primarno koriste izraz NPC u svakodnevnom govoru i online komunikaciji, on nije nastao na TikToku, već je tamo samo postao viralan. Kreatori sadržaja na TikToku namjerno se kreću neprirodnim pokretima, ponavljaju iste rečenice i pokušavaju hodati u mjestu, baš kao NPC-evi u videoigrama.

Počeci korištenja izraza NPC kao uvrede sežu u zlatno doba foruma 4chan, točnije teme koju je jedan anonimni korisnik otvorio u srpnju 2016. pod imenom „Jesi li NPC?“ U njoj je autor iznio svoju teoriju o fiksnom broju duša na Zemlji koje stalno prolaze kroz ciklični proces reinkarnacije. Uz to, rast ljudske populacije oteo se kontroli i zato među nama postoje bezdušna tijela koja upijaju prevladavajuća mišljenja i društvene trendove kako bi stvorili privid da su ljudi, baš kao NPC-evi u videoigrama.

Foto: Getty Images

Deepfake je umjetno generirani sadržaj u kojem se osoba s originalne snimke ili fotografije mijenja s nekom drugom osobom zbog širenja lažnih informacija ili obmane. Može nastati transformiranjem izvornog sadržaja u kojem se jedna osoba mijenja drugom ili stvaranjem novog i originalnog sadržaja u kojem je osoba prikazana kako radi ili govori nešto što uopće nije napravila ili izgovorila.

Riječ „deep“ dolazi od izraza „deep learning“ (duboko učenje), odnosno metode učenja računala na ogromnim količinama podataka kako bi izvodilo zadatke slične ljudskima. Riječ „fake“ ukazuje na to da je sadržaj računalno generiran i da ga je teško razlikovati od medijskog sadržaja koji su stvorili stvarni ljudi.

U samo nekoliko minuta, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, napadači mogu stvoriti lažni video, fotografiju ili audio snimku. Ovakav računalno generirani sadržaj sa sobom nosi opasne posljedice i etičke dileme, posebno jer se koristi u svrhu osvetničke pornografije koja može uništiti nečiji ugled i život pomoću dezinformacija. Posebno su ugrožene slavne osobe jer su na internetu dostupne tisuće i tisuće njihovih fotografija i video isječaka.

Danas se deepfake koristi u zabavne svrhe ili čak za znanstvena istraživanja, ali ponekad se koriste za oponašanje ljudi poput političara ili svjetskih vođa kako bi se namjerno zavaralo ciljanu publiku. Vjerojatno i na svome mobitelu imaš aplikacije koje koriste deepfake tehnologiju. Među najpoznatijima je FaceApp koja ti omogućuje da na svojoj ili tuđoj fotografiji promijeniš izgled, dob i li spol. Osim toga, na Instagramu i Snapchatu također ćeš pronaći filtere sa zamjenom lica.

Nažalost, ove primjere zasjenili su deepfakeovi čiji je cilj zavarati ljude, a smatraju se digitalnim krivotvorinama. U svibnju 2023. Svjetski ekonomski forum iznio je podatak da je između 2019. i 2020. godine broj objavljenog deepfake sadržaja porastao za 900 posto, dok je danas taj rast znatno veći. 

Kako prepoznati deepfake?

U samim počecima deepfakea moglo se lako prepoznati da se radi o manipulaciji. Fotografije su imale velik broj grešaka, dok su video zapisi bili mutni, a prikazane osobe imale su neprirodne pokrete.

Međutim, deepfake je napredovao i materijali su sve realističniji, zbog čega je teže prepoznati radi li se u umjetnoj inteligenciji ili stvarnom sadržaju. Stručnjake najviše brine činjenica što video materijali mogu biti manipulirani u realnom vremenu, primjerice tijekom video poziva.

Ono što može pomoći u prepoznavanju deepfakea je promatranje lica prikazane osobe. Posebnu pozornost usmjeri na pomicanje usana i usklađenost sa zvukom, oštrinu ili mutnoću crta lica i sličnosti boje kože lice s ostatkom tijela. Stručnjaci za cyber sigurnost tvrde da trenutačni programi za kreiranje deepfakeova nisu dovoljno dobri za stvaranje potpuno prirodnog izgleda zubi pa obrati pažnju i na njih. Mimika osoba u deepfake videu je pretjerana ili potpuno izostaje. Primjerice, osoba u videu uopće ne trepće ili trepće previše puta u sekundi. Osim toga, česta je pikselizacija tijekom pokreta rukom i na usnama tijekom govora.

Pregledaj ima li neprirodnih detalja na spornom materijalu. Ako su na fotografiji ili video zapisu ljudi, obrati pozornost na detalje poput prstiju, ušiju ili zubi i njihova položaja. Naime, umjetna inteligencija često griješi pa nije neobično da prikaže veći broj prstiju ili da nekome slučajno ukloni uši.

Također, sjene i odrazi često su tamo gdje ne bi trebali biti, objekti u pozadini često su bizarni i neprirodni, dok je tekst čudan i neprirodan.

Zbog realističnosti deepfakeova, čak i dobro informiranim odraslim osobama može biti teško prepoznati radi li se o obmanjujućem sadržaju. Upravo je zato važno podizati svijest o ovoj temi.

Osim sve potrebnije medijske pismenosti unutar školskog sustava, djecu je potrebno educirati od malih nogu. Dok su roditelji ranije učili djecu o izradi sigurne lozinke, danas moraju proširiti opseg tema o kojima moraju razgovarati, a jedna od njih definitivno je deepfake.

Zakonska regulacija

Deepfake tehnologija općenito je legalna, osim kada krši postojeće zakone poput dječje pornografije, govora mržnje ili klevete. Primjerice u Hrvatskoj kazneno djelo predstavljaju djela povezana s tzv. deepfake pornografijom, odnosno s korištenjem moderne tehnologije u svrhu manipulacije eksplicitnim sadržajem tako da se na fotografiji ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj s ciljem kršenja nečije privatnosti. Za ova kaznena djela propisana je zatvorska kazna do jedne godine, odnosno do tri godine ako je snimka postala dostupna većem broju ljudi.

Donedavno tehnologija nije bila toliko razvijena pa je bilo lakše raspoznati deepfake od stvarnog sadržaja. Trenutačno je sve teže raspoznati stvarne videozapise od deepfakeova, zbog čega raste svijest o potencijalnim opasnostima i posljedicama takve tehnologije, što će se sigurno prenijeti i na zakonodavce diljem svijeta.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Osim toga, u bilo kojem trenutku se možeš anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images