Više od 200 milijuna ljudi ovisno je o društvenim mrežama: Kako provesti digitalni detoks i uživati u njemu?

#Pretjerano korištenje tehnologije #BoljiOnline

Autor A1 Hrvatska
Datum 19.02.2025.

Prakticiraš li digitalni detoks? Praksa kojom se svjesno smanjuje ili potpuno prekida korištenje digitalnih uređaja i tehnologija sve je popularnija diljem svijeta, što ne čudi s obzirom na porast broja ovisnika o društvenim mrežama.

Naime, najnovije istraživanje procjenjuje da je čak 210 milijuna ljudi diljem svijeta ovisno o društvenim mrežama, što može rezultirati promjenama raspoloženja, poremećajima sna, zanemarivanjem obaveza, željom za validacijom i nedostatkom hobija.

Ovisnici o društvenim mrežama provode većinu svoga dana buljeći u ekran te kompulzivno provjeravaju lajkove ili brojeve pregleda na društvenim mrežama.

„Mnoge aplikacije koriste saznanja iz psiholoških istraživanja kako bi maksimalno povećala angažman korisnika i aktivirala dijelove mozga koji te tjeraju da nešto radiš iznova i iznova, sve dok ti određeno ponašanje ne postane navika“, izjavila je Erin Calipari, direktorica Vanderbilt Centra za istraživanje ovisnosti za Yahoo.

Kako se odviknuti od mobitela?

Prema psiholozima, prvi korak u odvikavanju od društvenih mreža je postavljanje konkretnog cilja. Primjerice, možeš odlučiti da više nećeš koristiti svoj pametni telefon nakon posla ili postaviti limit za korištenje tijekom vikenda. Pomoći će ti i određivanje osobe koja će pratiti tvoje aktivnosti i pozvati te na odgovornost.

Možeš ograničiti vrijeme korištenja određenih aplikacija ili postaviti notifikacije na „Do not disturb“ i tako izbjeći bespotrebne obavijesti bez potpunog isključenja.

Osim toga, stručnjaci savjetuju odupiranje određenom sadržaju. Za većinu nas mobiteli ne predstavljaju problem, već aplikacije. Ako ne koristiš društvene mreže, ne stižu ti brojne notifikacije koje te najviše privlače ekranima. Umjesto korištenja nekoliko aplikacija u isto vrijeme, preporučuje se korištenje jedne po jedne.

Ako ništa drugo ne pali, mobitel tretiraj kao fiksni telefon. Drži ga u određenim prostorijama svoga doma i koristi u određeno vrijeme, umjesto da si cijeli dan u iskušenju.

Prema psiholozima, držanje mobitela u drugoj prostoriji tijekom noći jednostavan je način da pretvoriš svoju spavaću sobu u zonu bez tehnologije. Fizičko odvajanje od mobitela najefikasnija je metoda detoksiciranja od društvenih mreža, budući da je mnogima skrolanje navika netom prije spavanja i nakon buđenja.

Odgoda odgodivih zadataka

Ovisnost o pametnim telefonima danas je toliko uobičajena da mnogi ne shvaćaju da su zapravo ovisni. Zato se preporučuje upuštanje u svakodnevnu aktivnost koja ne zahtijeva mobitel. Iako uvijek treba voditi računa o sigurnosti, postoje izlasci i aktivnosti koje se mogu obaviti bez tehnologije. Možda će ti netko poslati poruku dok si u teretani, ali uvijek možeš odgovoriti kada završiš, umjesto da prekidaš vježbanje.

Uz to, problematičan je automatizam obavljanja zadataka s osjećajem hitnosti. Činjenica je da korištenje mobiela za naručivanje namirnica, odgovaranje na e-mailove, rezerviranje ulaznica za koncerte od velike pomoći u užurbanoj svakodnevici. Ali svaki put kada ti stigne notifikacija postavi si pitanje: „Može li ovo pričekati?“

Kod digitalnog detoksa bitna je ustrajnost. U početku bi ti manje korištenje tehnologije moglo predstavljati problem jer razbijaš određene navike, ali stručnjaci uvjeravaju da s vremenom i vježbom sve postaje podnošljivije i ugodnije.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti

Sve teme

A1 i CSI.hr predstavili AI chatbot #BOB: Isprobaj i ti anonimnog savjetnika za online sigurnost

Kako bi dodatno unaprijedio digitalnu sigurnost i omogućio brži pristup provjerenim informacijama, A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet u suradnji s tvrtkom Delta Reality predstavili su chatbot #BOB – AI asistenta osmišljenog za pružanje savjeta o sigurnosti na internetu. Ovaj inovativni alat predstavljen je na događaju „Uloga modernih alata u sigurnosti djece“ povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta.

#BOB (#BoljiOnline Bot) temeljen je na LLM (large language model) modelu umjetne inteligencije, a njegova ključna prednost je dostupnost i anonimnost. Naime, korisnici mogu dobiti odgovore na svoja pitanja bez straha od osude ili stigmatizacije, potpuno anonimno i iz udobnosti svoga doma. LLM (Large Language Model) je veliki jezični model temeljen na dubokom učenju i transformerskoj arhitekturi, treniran na ogromnim količinama podataka kako bi razumio i generirao ljudski jezik na prirodan način. Sadržaj na temelju kojeg #BOB pruža odgovore sastavili su stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, osiguravajući time relevantnost i pouzdanost informacija. Namijenjen je djeci, roditeljima i stručnjacima, a možeš ga isprobati na web stranicama #BoljiOnline i csi.hr. Na naslovnoj stranici #BoljiOnline, pronađi ikonicu chatbota u donjem desnom kutu i obrati mu se sa svojim pitanjem.

Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, istaknula je značaj digitalnih rješenja u edukaciji o sigurnosti na internetu: „Našom platformom #BoljiOnline kontinuirano pružamo podršku edukaciji djece i roditelja o sigurnosti u digitalnom okruženju. Uvođenjem chatbota #BOB-a podižemo tu inicijativu na višu razinu pružajući brz, anoniman i dostupan način dobivanja odgovora na važna pitanja vezana uz internetsku sigurnost.“

„Cilj nam je pružiti alat koji će mladima, roditeljima i stručnjacima omogućiti brži i jednostavniji pristup ključnim informacijama o sigurnosti na internetu. Chatbot #BOB osmišljen je tako da na jednostavan i jasan način pruži smjernice kako postupiti u situacijama kao što su elektroničko nasilje, krađa identiteta ili prijetnje na internetu. Nadamo se da će ga korisnici prepoznati kao pouzdanog asistenta u digitalnom prostoru,“ izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

Panel i dodjela nagrada LAJK

U sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održana je i panel rasprava na temu „Uloga modernih alata u sigurnosti djece“, koja je okupila stručnjake iz različitih područja digitalne sigurnosti. Panel je moderirala Ana Budimir, a svoja opažanja i zaključke okupljenima su podijelili Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji Internet, Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, Predrag Šuka, voditelj stručnog prijediplomskog studija multimedijske produkcije, Algebra, Ivan Šabić, zamjenik ravnatelja CARNET-a i Mario Keča, ravnatelj Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog.

Tijekom rasprave istaknuta je potreba za modernim tehnološkim alatima poput chatbota #BOB-a, ali i kontinuirane edukacije djece, roditelja i nastavnika o digitalnim prijetnjama i načinima zaštite u online okruženju.

Također, dodijeljene su nagrade LAJK za onima koji svojim radom i zalaganjem promiču sigurnost i odgovorno ponašanje u online svijetu.

Ovogodišnji dobitnici su:

• LAJK za odgovorno izvještavanje: Tatjana Jurić, novinarka bravo! radija
• LAJK za digitalno odgovornog roditelja: Matija Cvek, pjevač
• LAJK za odgovornost: Splitsko-dalmatinska županija
• LAJK za promicanje odgovornosti na internetu: Monika Žilavi, kreatorica digitalnog sadržaja
• LAJK za doprinos sigurnosti djece i mladih na internetu: Zlatan Morić, voditelj Studija kibernetičke sigurnosti Sveučilišta Algebra.

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta sudjelovale su i brojne škole, organizacije i institucije koje su provodile pripremljene radionice Centra za sigurniji internet. Usvojeno znanje imali su priliku provjeriti u online kvizu koji je sudionicima bio dostupan 11. veljače, dok se posebno natjecanje odvilo između istoka, sjevera i juga Hrvatske. Tri tima osnovnih škola iz Osijeka, Zagreba i Splita odmjerili su snage u poznavanju područja sigurnosti na internetu u realnom vremenu, a najuspješniji bio je tim iz Osijeka.

Kako bismo se u digitalnom svijetu kretali sigurnije i s više povjerenja, važno je imati pravovremene i pouzdane informacije. Zato te pozivamo da se za sva pitanja vezana uz internetsku sigurnost obratiš chatbotu #BOB-u.

Centar za sigurniji internet iznio podatke za 2024. godinu

Centar za sigurniji internet je u prošloj godini putem besplatne i anonimne helpline linije dobio čak 993 upita. To je 500 upita više nego u godini prije, odnosno porast od 110 % kod upita za pomoć i dodatno usmjeravanje.

Primjeri zbog kojih djeca, mladi, stručnjaci i roditelji traže pomoć tima Centra za sigurniji internet uključuju situacije u kojima su dijeljene snimke ili fotografije koje su žrtve ranije objavile, a koje su potom iskorištene za izrugivanje ili stvaranje lažnih profila s istim fotografijama.

Osobne informacije i govor mržnje su dijeljeni i na platformama poput TikToka i Instagrama. Jedan od primjera uključuje i WhatsApp grupe s porukom „dodaj svakoga kog znaš“ u kojoj učenici razmjenjuju uvredljive poruke ili pjesme usmjerene protiv svojih vršnjaka i pozivaju velik broj vršnjaka da se priključe toj grupi.

“U skladu sa zabrinjavajućim trendom, zabilježeno je više slučajeva nesporazumnog dijeljenja seksualno eksplicitnog sadržaja koji uključuju maloljetnike, a u zadnjem tromjesječju 2024. posebno je odjeknuo opasni online izazov “Superman Challenge” koji je doveo do ozljeda poput prijeloma ruku kod nekoliko maloljetnika u Hrvatskoj koji su se upustili u izazov. S ciljem podizanja svijesti o ovom problemu održano je više predavanja za stručnjake kao i za roditelje”, govore iz Centra.

Zabrinjava i sve veća prisutnost phishing prevara, kao i prisutnost hakiranih računa. Poseban izazov predstavljaju prijetnje i ucjene, osobito kod mlađih korisnika platformi poput Robloxa, gdje su prisutni strahovi od hakiranja profila te izloženost djece neprimjerenom sadržaju, kao i mogući kontakt s odraslim nepoznatim osobama koji može rezultirati ugrožavanjem dječje sigurnosti. Uz to, roditelji se javljaju sa situacijama u kojima njihova djeca sama dijele seksualno eksplicitne fotografije putem društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje.

"U tim slučajevima roditelji traže savjetovanje za dijete i podršku kako bi naučili strategije za prevenciju sličnih situacija u budućnosti. Ovi slučajevi ukazuju na potrebu za širim društvenim dijalogom o digitalnoj pismenosti, odgovornom ponašanju i podršci roditeljima u ovim izazovnim situacijama”, kažu stručnjaci iz Centra za sigurniji internet.

Foto: A1

Sve teme

Kineski RedNote nova je zvijezda među aplikacijama: Upoznaj nimalo bezazlenu alternativu TikToku

Nedavno je u SAD-u na doslovce nekoliko sati ugašen TikTok, zbog odluke Vrhovnog suda prema kojem kineska tvrtka ByteDance, vlasnik te društvene mreže, mora prodati popularnu aplikaciju zbog zabrinutosti za privatnost korisnika i nacionalnu sigurnost.

Uvjet za nastavak poslovanja u SAD-u bio je da matična tvrtka u kineskom vlasništvu pristane prodati TikTok američkom vlasniku, što ByteDance zasad odbija.

Istoga dana novoizabrani američki predsjednik Donald Trump umiješao se u cijelu priču i obećao kako će obustaviti zabranu i produljiti rok za dogovor s tvrtkom ByteDance za dodatnih 90 dana. Korisnici su tako ostali bez TikToka na samo nekoliko sati, ali u danima koji su prethodili njegovom privremenom gašenju, sve je veću popularnost stekla druga kineska aplikacija – RedNote.

Radi se o platformi za društveno umrežavanje i e-trgovinu koja je osnovana 2013. i trenutačno broji više od 300 milijuna korisnika. Poznata je i kao kineski odgovor na Instagram koji nije dizajniran za engleske govornike, a uspoređuje se s TikTokom zbog fokusa na kratke video isječke.

Zanimljivost RedNotea je što se algoritam vodi interesima korisnika, a ne osobama koje prate, čime se smanjuje utjecaj influencera. No, stručnjaci upozoravaju da bi i RedNote mogao postati meta američkih regulatora.

Iako se RedNote predstavlja kao prostor za kreativnost, samopromociju i viralni sadržaj, postoje brojne zamjerke oko njezine politike privatnosti i smjernica zajednice. Naime, odobravanjem pristaješ na usklađenost sadržaja sa strogim kineskim zakonima i zakonima o cenzuri. Kako piše Forbes, svaka objava, komentar i lajk postoje u sustavu koji daje prednost „osnovnim socijalističkim vrijednostima“ umjesto slobode govora.

Korisnici u početku ne primjećuju što im algoritam servira, ali s vremenom je jasno da se potiče autocenzura i potiskuje neslaganje s režimom o politički osjetljivim pitanjima, poput kritike kineskih zakona o cyber sigurnosti ili zalaganje za ljudska prava.

Zabrinutost za privatnost korisnika

Kritičari RedNotea zamjeraju mu korištenje strogih smjernica za odgovor na tzv. „osjetljive incidente“, točnije kontroverzne političke ili društvene teme. Aplikacija cenzurira rasprave koje smatra osjetljivima za režim, što znači da algoritam preferira sadržaj usklađen s državnom politikom, dok se drugačiji stavovi potiskuju i ignoriraju.

U politikama privatnosti, na koje svaki korisnik pristaje prije početka korištenja aplikacije, eksplicitno se navodi da platforma prikuplja cijeli niz osobnih informacija, poput lokacije, interakcije i navika. Mladi ljudi, često željni povezivanja i izražavanja, možda u potpunosti ne shvaćaju na što pristaju.

Osim toga, RedNote prati informacije o uređaju preko kojeg mu se pristupa. Iako se radi o praksi koju primjenjuju gotovo sve aplikacije, u politikama privatnosti stoji da platforma ima pravo dijeliti takve podatke s pružateljima usluga trećih strana ili relevantnim državnim organima, što može predstavljati rizik za društvo i demokraciju, a ne samo za pojedince.

Iluzija slobode, u kojoj korisnici misle da imaju kontrolu, a zapravo djeluju unutar strogo definiranih granica, mogla bi postati novi standard za društvene mreže. Pristanak bez potpune transparentnosti nije sloboda jer je kontrola u rukama platforme, maskirana iluzijom izbora.

Sigurnost prije svega

Kako regulirati popularne platforme poput RedNotea? Prvi korak definitivno je međudržavna suradnja u zaštiti privatnosti i demokratskih principa. Kako bi zaštitile korisnike takvih aplikacija, vlade moraju inzistirati na transparentnosti prikupljanja podataka i uvođenju globalnih standarda digitalne privatnosti.

Dio zadaće je i na učiteljima i roditeljima koji moraju opremiti mlade za kritičku procjenu digitalnih platformi, osnažujući ih da surfaju internetom uz informirani skepticizam. Uvođenjem digitalne pismenosti u škole, mladi i djeca uče se prepoznati opasnosti platformi, preispituju sadržaj koji konzumiraju i razumiju potencijalne rizike. Na roditeljima je da potiču razgovore o sigurnosti na internetu i važnosti kritičkog mišljenja.

Međutim, kod pitanja cyber sigurnosti, najveća je moć u rukama pojedinaca koji trebaju kritički razmišljati. Pri korištenju nove platforme zapitaj se što se radi s tvojim podacima i kakav bi interes pružatelji usluga mogli imati od toga.

Utjecaj RedNotea seže dalje od hashtagova i viralnih video isječaka. To nije samo aplikacija, već test u kojem kao društvo odgovaramo na digitalne izazove našeg vremena jer se budućnost interneta piše danas. Izbori koje danas donosiš, oblikovat će slobode s kojima živiš sutra.

Foto: Getty Images