Današnja djeca provode sate i sate na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka.
O kolikoj se količini vremena radi, najbolje dokazuje statistika koju je nedavno objavio Forbes, a koja tvrdi da će svi oni koji počnu koristiti društvene mreže prije puberteta provesti oko šest godina i osam mjeseci svog života na njima. Da budemo precizniji, radi se o 3,4 milijuna minuta života.
Kako aplikacije utječu na mozak?
Iako postoji cijeli niz studija koje apeliraju na smanjivanje vremena pred ekranima, većina ih ignorira. Ili ih preskoči prilikom skrolanja.
Kolektivna opsjednutost društvenim mrežama počela je oko 2014., kada je poraslo korištenje pametnih telefona zbog bolje kvalitete kamere i većih brzina prijenosa podataka na mobilnoj mreži. Mobiteli su se zatim sve više koristili kako je rasla popularnost aplikacija za društvene mreže.
Postoji nekoliko studija koje bi te mogle uvjeriti da promisliš koliko koristiš društvene mreže. Primjerice, medicinski časopis JAMA Pediatrics otkrio je da skrolanje društvenim mrežama tri sata dnevno može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Novija studija, koju je također proveo JAMA Pediatrics, otkrila je da društvene mreže mogu mozak učiniti osjetljivijim na nagrade i kazne. Točnije, više žudiš za mikro-nagradama u vidu češćeg provjeravanja lajkova i komentara.
Jedna je studija još prije nekoliko godina otkrila kako se mijenja moždana aktivnost kod mladih osoba pri korištenju Instagrama. Kada su ispitanici ugledali provokativnu fotografiju, isključila su im se područja mozga povezana sa samokontrolom. Ova je studija predvidjela fenomen doomscrollinga koji uključuje provođenje prekomjerne količine vremena uz negativan sadržaj na internetu.
Doomscrolling = doomthinking
Unatoč svim studijama, vrlo vjerojatno i dalje provodiš previše vremena na svom pametnom telefonu, što potvrđuju i nove statistike. Naime, jedno je istraživanje pokazalo da je korištenje društvenih mreža u 2024. poraslo za 8 % u odnosu na 2023. godinu.
Zato sve više razmišljamo upravo onako kako (doom)skrolamo. Ne poduzimaš ništa, samo nastavljaš skrolati, i to polusvjesno. Phubbing, ili ignoriranje sugovornika u korist mobitela, postao je dio svakodnevice.
Brojni stručnjaci kritiziraju društvene mreže i internet jer se mnogo vremena gubi na besmislenom sadržaju. Prebacuješ se s jedne informacije na drugu, nepromišljeno i pasivno. Umjesto bježanja od takvog informacijskog zagušenja, većina ga svojevoljno prihvaća i odabire.
Istina je da svi mi biramo distrakcije jer one ispunjavaju svoju svrhu. Privremene su, plitke i učinkovite. Većina stvari u životu ne može te zaokupiti tako brzo i sveobuhvatno kao tvoj mobitel, a da u tu aktivnost ne moraš uložiti nikakav napor.
Dok se boriš sa stresom i anksioznošću, prirodno je birati najlakši i najučinkovitiji način da umanjiš tjeskobu. A budući da skrolanje društvenim mrežama nije oblik smislene aktivnosti, zapravo doživljavaš više stresa i trebaš sve više i više distrakcija na ekranu. Na taj način upadaš u začarani krug, a aplikacije društvenih mreža njegov su sastavni dio.
Priznanje o upadanju u začarani krug prvi je korak k smanjenju vremena ispred ekrana. Možda te ovaj tekst ponuka da potrošiš "svega" 3,3 milijuna minuta na društvene mreže tijekom svog života.
Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.
Foto: Getty Images