Kineski RedNote nova je zvijezda među aplikacijama: Upoznaj nimalo bezazlenu alternativu TikToku

#Sigurnost na internetu #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 03.02.2025.
RedNote aplikacija

Nedavno je u SAD-u na doslovce nekoliko sati ugašen TikTok, zbog odluke Vrhovnog suda prema kojem kineska tvrtka ByteDance, vlasnik te društvene mreže, mora prodati popularnu aplikaciju zbog zabrinutosti za privatnost korisnika i nacionalnu sigurnost.

Uvjet za nastavak poslovanja u SAD-u bio je da matična tvrtka u kineskom vlasništvu pristane prodati TikTok američkom vlasniku, što ByteDance zasad odbija.

Istoga dana novoizabrani američki predsjednik Donald Trump umiješao se u cijelu priču i obećao kako će obustaviti zabranu i produljiti rok za dogovor s tvrtkom ByteDance za dodatnih 90 dana. Korisnici su tako ostali bez TikToka na samo nekoliko sati, ali u danima koji su prethodili njegovom privremenom gašenju, sve je veću popularnost stekla druga kineska aplikacija – RedNote.

Radi se o platformi za društveno umrežavanje i e-trgovinu koja je osnovana 2013. i trenutačno broji više od 300 milijuna korisnika. Poznata je i kao kineski odgovor na Instagram koji nije dizajniran za engleske govornike, a uspoređuje se s TikTokom zbog fokusa na kratke video isječke. 

Zanimljivost RedNotea je što se algoritam vodi interesima korisnika, a ne osobama koje prate, čime se smanjuje utjecaj influencera. No, stručnjaci upozoravaju da bi i RedNote mogao postati meta američkih regulatora.

Iako se RedNote predstavlja kao prostor za kreativnost, samopromociju i viralni sadržaj, postoje brojne zamjerke oko njezine politike privatnosti i smjernica zajednice. Naime, odobravanjem pristaješ na usklađenost sadržaja sa strogim kineskim zakonima i zakonima o cenzuri. Kako piše Forbes, svaka objava, komentar i lajk postoje u sustavu koji daje prednost „osnovnim socijalističkim vrijednostima“ umjesto slobode govora.

Korisnici u početku ne primjećuju što im algoritam servira, ali s vremenom je jasno da se potiče autocenzura i potiskuje neslaganje s režimom o politički osjetljivim pitanjima, poput kritike kineskih zakona o cyber sigurnosti ili zalaganje za ljudska prava.

Zabrinutost za privatnost korisnika

Kritičari RedNotea zamjeraju mu korištenje strogih smjernica za odgovor na tzv. „osjetljive incidente“, točnije kontroverzne političke ili društvene teme. Aplikacija cenzurira rasprave koje smatra osjetljivima za režim, što znači da algoritam preferira sadržaj usklađen s državnom politikom, dok se drugačiji stavovi potiskuju i ignoriraju.

U politikama privatnosti, na koje svaki korisnik pristaje prije početka korištenja aplikacije, eksplicitno se navodi da platforma prikuplja cijeli niz osobnih informacija, poput lokacije, interakcije i navika. Mladi ljudi, često željni povezivanja i izražavanja, možda u potpunosti ne shvaćaju na što pristaju.

Osim toga, RedNote prati informacije o uređaju preko kojeg mu se pristupa. Iako se radi o praksi koju primjenjuju gotovo sve aplikacije, u politikama privatnosti stoji da platforma ima pravo dijeliti takve podatke s pružateljima usluga trećih strana ili relevantnim državnim organima, što može predstavljati rizik za društvo i demokraciju, a ne samo za pojedince.

Iluzija slobode, u kojoj korisnici misle da imaju kontrolu, a zapravo djeluju unutar strogo definiranih granica, mogla bi postati novi standard za društvene mreže. Pristanak bez potpune transparentnosti nije sloboda jer je kontrola u rukama platforme, maskirana iluzijom izbora.

Sigurnost prije svega

Kako regulirati popularne platforme poput RedNotea? Prvi korak definitivno je međudržavna suradnja u zaštiti privatnosti i demokratskih principa. Kako bi zaštitile korisnike takvih aplikacija, vlade moraju inzistirati na transparentnosti prikupljanja podataka i uvođenju globalnih standarda digitalne privatnosti.

Dio zadaće je i na učiteljima i roditeljima koji moraju opremiti mlade za kritičku procjenu digitalnih platformi, osnažujući ih da surfaju internetom uz informirani skepticizam. Uvođenjem digitalne pismenosti u škole, mladi i djeca uče se prepoznati opasnosti platformi, preispituju sadržaj koji konzumiraju i razumiju potencijalne rizike. Na roditeljima je da potiču razgovore o sigurnosti na internetu i važnosti kritičkog mišljenja.

Međutim, kod pitanja cyber sigurnosti, najveća je moć u rukama pojedinaca koji trebaju kritički razmišljati. Pri korištenju nove platforme zapitaj se što se radi s tvojim podacima i kakav bi interes pružatelji usluga mogli imati od toga.

Utjecaj RedNotea seže dalje od hashtagova i viralnih video isječaka. To nije samo aplikacija, već test u kojem kao društvo odgovaramo na digitalne izazove našeg vremena jer se budućnost interneta piše danas. Izbori koje danas donosiš, oblikovat će slobode s kojima živiš sutra.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Tinejdžeri i društvene mreže

Sve teme

Kako društvene mreže mijenjaju mozak? Na njima ćeš provesti otprilike 3,4 milijuna minuta svog života

Današnja djeca provode sate i sate na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka. 

O kolikoj se količini vremena radi, najbolje dokazuje statistika koju je nedavno objavio Forbes, a koja tvrdi da će svi oni koji počnu koristiti društvene mreže prije puberteta provesti oko šest godina i osam mjeseci svog života na njima. Da budemo precizniji, radi se o 3,4 milijuna minuta života.

Kako aplikacije utječu na mozak?

Iako postoji cijeli niz studija koje apeliraju na smanjivanje vremena pred ekranima, većina ih ignorira. Ili ih preskoči prilikom skrolanja. 

Kolektivna opsjednutost društvenim mrežama počela je oko 2014., kada je poraslo korištenje pametnih telefona zbog bolje kvalitete kamere i većih brzina prijenosa podataka na mobilnoj mreži. Mobiteli su se zatim sve više koristili kako je rasla popularnost aplikacija za društvene mreže.

Postoji nekoliko studija koje bi te mogle uvjeriti da promisliš koliko koristiš društvene mreže. Primjerice, medicinski časopis JAMA Pediatrics otkrio je da skrolanje društvenim mrežama tri sata dnevno može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Novija studija, koju je također proveo JAMA Pediatrics, otkrila je da društvene mreže mogu mozak učiniti osjetljivijim na nagrade i kazne. Točnije, više žudiš za mikro-nagradama u vidu češćeg provjeravanja lajkova i komentara.

Jedna je studija još prije nekoliko godina otkrila kako se mijenja moždana aktivnost kod mladih osoba pri korištenju Instagrama. Kada su ispitanici ugledali provokativnu fotografiju, isključila su im se područja mozga povezana sa samokontrolom. Ova je studija predvidjela fenomen doomscrollinga koji uključuje provođenje prekomjerne količine vremena uz negativan sadržaj na internetu.

Doomscrolling = doomthinking

Unatoč svim studijama, vrlo vjerojatno i dalje provodiš previše vremena na svom pametnom telefonu, što potvrđuju i nove statistike. Naime, jedno je istraživanje pokazalo da je korištenje društvenih mreža u 2024. poraslo za 8 % u odnosu na 2023. godinu.

Zato sve više razmišljamo upravo onako kako (doom)skrolamo. Ne poduzimaš ništa, samo nastavljaš skrolati, i to polusvjesno. Phubbing, ili ignoriranje sugovornika u korist mobitela, postao je dio svakodnevice.

Brojni stručnjaci kritiziraju društvene mreže i internet jer se mnogo vremena gubi na besmislenom sadržaju. Prebacuješ se s jedne informacije na drugu, nepromišljeno i pasivno. Umjesto bježanja od takvog informacijskog zagušenja, većina ga svojevoljno prihvaća i odabire.

Istina je da svi mi biramo distrakcije jer one ispunjavaju svoju svrhu. Privremene su, plitke i učinkovite. Većina stvari u životu ne može te zaokupiti tako brzo i sveobuhvatno kao tvoj mobitel, a da u tu aktivnost ne moraš uložiti nikakav napor.

Dok se boriš sa stresom i anksioznošću, prirodno je birati najlakši i najučinkovitiji način da umanjiš tjeskobu. A budući da skrolanje društvenim mrežama nije oblik smislene aktivnosti, zapravo doživljavaš više stresa i trebaš sve više i više distrakcija na ekranu. Na taj način upadaš u začarani krug, a aplikacije društvenih mreža njegov su sastavni dio.

Priznanje o upadanju u začarani krug prvi je korak k smanjenju vremena ispred ekrana. Možda te ovaj tekst ponuka da potrošiš "svega" 3,3 milijuna minuta na društvene mreže tijekom svog života.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images

Roditelji i nadzor djetetovih online aktivnosti

Sve teme

Špijuniranje tinejdžera na internetu: Je li pametno pratiti aktivnosti djece na društvenim mrežama?

Roditelji danas koriste tehnologiju koja je drastično drugačija u usporedbi s tehnologijom koju su koristili u djetinjstvu. Zato im sigurnost djece na internetu može predstavljati izazov.

Ako se pitaš koliko stvarno trebaš nadzirati svoje dijete na internetu, odgovor varira o dobi djeteta, zrelosti i njihovom stavu prema odgovornosti i sigurnosti.

Prema studiji iz 2017., tinejdžeri ne dijele većinu toga što se događa na internetu sa svojim roditeljima, i to zbog srama i/ili straha od kazne. Prema stručnjacima, najbolje rješenje za izbjegavanje rizičnog online ponašanja je bolja komunikacija s djetetom. Dakle, potrebno je uložiti više napora u izgradnju zdravog odnosa s djecom, odnosno njegovati komunikaciju i povezanost umjesto straha i kontroliranja.

Dobre i loše strane roditeljskog nadzora

Kontrola ima svojih prednosti, ali i mana. Zato svaki roditelj mora pronaći ravnotežu koja funkcionira u kontekstu njegove ili njezine obitelji.

Uz nadzor roditelji znaju koje stranice djeca posjećuju na internetu, s kim se povezuju i kakve influencere prate. Povremeno praćenje daje vrijedan uvid u ponašanje najmlađih, a na taj način roditelji mogu podučavati ili odvratiti djecu od potencijalno rizičnih ili emocionalno štetnih ponašanja. Osim toga, možeš otkriti potencijalno opasne situacije, kao što su cyberbullying, uznemiravanje, sukobi, seksualno vrbovanje i emocionalni problemi s kojima se djeca ne mogu nositi. Teško je protiviti se nekom obliku praćenja online aktivnosti djece kada su takvi problemi uobičajen dio života današnje djece.

Unatoč tome, prevladavaju loše strane nadziranja, pogotovo kada bi roditelji trebali pripremiti djecu da se sama nose s online rizicima. „Njuškanje“ može narušiti povjerenje i komunikaciju između roditelja i djece. Najmlađi se boje povjeriti roditeljima jer znaju pretjerano reagirati. Osim toga, nadziranje se smatra zadiranjem u privatnost i nepovratno uništava međusobno povjerenje.

Dakle, sve ovisi o tvojoj obiteljskoj dinamici, točnije kakva je kvaliteta komunikacije i razina povjerenja između tebe i djeteta. Je li tvoj roditeljski stil pretjerano zaštitnički ili proaktivan i u skladu s promjenama? Donosimo ti nekoliko savjeta uz koje ćeš potaknuti svog tinejdžera na razgovor o online navikama.

Savjeti za razgovor s djetetom

-    Obrati pozornost na to kako doživljavaš i reagiraš na rizike s kojima se tinejdžeri susreću na internetu.

-    Prilagodi svoju reakciju kada tinejdžeri podijele nešto s tobom jer ćeš tako donekle premostiti jaz u razumijevanju digitalnih navika tinejdžera.

-    Suzdrži se od osuđivanja i traži prilike za pomoć djeci u snalaženju u nekim čudnim i uznemirujućim iskustvima s kojima se mogu susresti na internetu.

-    Osvijesti da djeca danas žive u drugačijem svijetu i izložena su svim vrstama sadržaja koji bi te mogli zabrinjavati, ali zapamti - pretjerane reakcije ne pomažu.

-    Pokušaj izbjeći roditeljstvo temeljeno na strahu.

-    Češće pitaj svoje tinejdžere što im se događa, ali odupri se porivu za prodikama ili živciranjem zbog onoga što govore.

Empatija, slušanje i dosljednost

Roditeljstvo danas zahtijeva konstantnu prilagodbu na nove informacije o tehnologiji. Prvi je korak biti prisutan u životu djece i saslušati njihovu perspektivu.

Djeca svih dobi trebaju i zaslužuju poštovanje svoje privatnosti. Ali digitalni svijet se odvija na vrlo javnoj pozornici, postoji potreba za smislenim roditeljstvom i sigurnošću koja se ne može zanemariti. Kako djeca prelaze iz osnovnoškolaca u srednjoškolce, više nije toliko važno tvoje povjerenje u njih, već i njihovo povjerenje u tebe.

Roditeljstvo bi se trebalo voditi empatijom, slušanjem i dosljednošću. Ako se možeš staviti u cipele svog djeteta te proživjeti sve dobre i loše strane digitalnog svijeta, slušati prije nego što počneš s prodikama te prakticirati dosljednost sa svojim postupcima, na dobrom si putu da poboljšaš komunikaciju sa svojim djetetom i njihovu sigurnost na internetu.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images