Tehnologija je danas velik i bitan dio svakodnevice pa se lako dogodi da vrijeme pred ekranom izmiče kontroli. Unatoč brojnim prednostima, tehnologija može imati i negativne utjecaje na tvoje mentalno i fizičko zdravlje. Osim problema s vidom i spavanjem, pretjerano korištenje uređaja može uzrokovati pretilost, depresiju i anksioznost. 

Iako postoje jasne smjernice o tome koliko bi vremena mladi i djeca trebali provoditi pred ekranom, to nije tako lako definirati za odrasle. Stručnjacima je teško složiti se oko konkretne brojke jer većina zaposlenih provodi radni dan uz ekrane. Problematičan je i sadržaj koji gledamo, posebno na društvenim mrežama. 

Ako ne znaš provodiš li previše vremena pred ekranom, možeš si postaviti sljedeća pitanja:
-    Kakve su tvoje prehrambene navike?
-    Spavaš li dobro?
-    Vježbaš li?
-    Koliko često izlaziš iz kuće i družiš se?

Ako te zabrinjava odgovor na bilo koje od ovih pitanja, možda trebaš preispitati koliko vremena provodiš pred ekranom. U nastavku teksta donosimo ti sedam savjeta uz koje ćeš smanjiti svoj screen time.

1. Prati svoje vrijeme i navike ispred ekrana 

Kada osvijestiš koliko vremena provodiš gledajući u ekran i što radiš u to vrijeme, bit će ti lakše odlučiti koje aktivnosti izbaciti.

Pomoću aplikacija prati svoje vrijeme pred ekranom pa izračunaj koliko od tog vremena trošiš na:
- aktivnosti vezane za posao 
- druge bitne zadatke poput financija, edukacije ili planiranja
- surfanje internetom i korištenje društvenih mreža
- zabavne ili slobodne aktivnosti (igranje videoigara i gledanje filmova).

Ako na „nebitne“ aktivnosti trošiš više vremena nego što je potrebno, pokušaj si postaviti ograničenja upotrebe na pametnom telefonu ili računalu, a možeš i izbrisati aplikacije koje te najviše ometaju.

2. Ograniči broj ekrana

Gledanje u više ekrana istovremeno može previše stimulirati mozak i povećati negativan utjecaj prekomjernog korištenja tehnologije. Iako je primamljivo skrolati po mobitelu dok gledaš televiziju ili radiš na računalu, pokušaj se ograničiti na samo jedan ekran kad god možeš.

Ako ti je korištenje nekoliko ekrana redovita navika, možeš obuzdati tu želju sklanjanjem uređaja u drugu prostoriju.

3. Učini tehnologiju manje privlačnom

Mobiteli i drugi uređaji snažna su distrakcija koja zaokuplja tvoj mozak i osigurava nalet dopamina.

Smanji svoje vrijeme pred ekranom tako što ćeš učiniti svoj mobitel „manje privlačnim“. Kako to učiniti? Smanji svjetlinu, koristi sive nijanse i isključi zvukove.

Možeš skrenuti misli s tehnologije tako što ćeš uključiti druga osjetila, poput dodira i njuha. Zapali mirisnu svijeću ili u svoj radni prostor stavi igračke poput Rubikove kocke ili stres loptice.

4. Zakaži pauze bez ekrana

Skrati svoj screen time uvođenjem redovitih pauza tijekom radnog dana i dužih pauza tijekom slobodnih dana. Možeš postaviti alarm svakih 30 minuta za pauzu od ekrana, a to uključuje sve ekrane, ne samo pauzu od računala da pogledaš mobitel.

Provodi slobodno vrijeme radeći nešto što uopće ne uključuje ekrane, poput čitanja, čišćenja, kuhanja, druženja s prijateljima ili obitelji van kuće, umjetničkog stvaranja ili vježbanja.

5. Koristi nešto drugo umjesto ekrana

Iako se većina posla danas obavlja na računalu ili nekom drugom uređaju, to ne znači da je za svaki zadatak potreban ekran.

Video sastanak možeš pretvoriti u telefonski poziv, a olovka i papir jednako su dobri za bilježenje i planiranje kao što je program ili aplikacija za obradu teksta na tvome uređaju. 

6. Postavi jasne granice na poslu

Jedan od razloga zašto sve više koristiš ekrane mogao bi biti obavljanje posla tijekom slobodnog vremena. Kako to izbjeći?
-    Odredi svoje fiksno radno vrijeme.
-    Upoznaj svoje klijente i kolege s tim radnim vremenom.
-    Isključi obavijesti vezane za posao nakon radnog vremena.

Postavljanje jasnih granica može ti pomoći u održavanju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao i izbjegavanju burnouta.

7. Ne koristi ekrane prije spavanja

Dobar san važan je za zdravlje i produktivnost, a korištenje ekrana prije spavanja može ti otežati padanje u san i narušiti kvalitetu sna.

Stručnjaci savjetuju da izbjegavaš skrolanje barem sat vremena prije spavanja. Možeš postaviti alarm da označiš kraj vremena provedenog pred ekranom, što će ti pomoći pri vježbanju ove navike ili osloboditi prostor u sobi uklanjanjem uređaja, televizora i punjača.

Međutim, nije dobro biti prestrog prema sebi kada je riječ o screen timeu. Čak i ako iskoristiš samo jedan ili dva od naših savjeta, ta će promjena pozitivno utjecati na tvoje zdravlje i dobrobit.

Foto: Getty Images

Tehnologija je postala sastavni dio naše svakodnevice, zbog čega se škole sve češće suočavaju s pitanjem kako regulirati korištenje pametnih telefona u učionicama. Dok se dio zemalja odlučio na zabranu mobitela u svrhu poboljšanja koncentracije učenika i promicanja zdravijih navika, većina još uvijek nije poduzela tako drastične korake.

Na početku ove školske godine u Nizozemskoj je na snagu stupila nacionalna zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama. Radi se o proširenju mjere koja je već bila na snazi u tamošnjim srednjim školama, uz objašnjenje nadležnih institucija da mobiteli ometaju školarce, smanjujući im koncentraciju i negativno utječući na proces učenja.

Iako zabrana nije potpuna jer se mobiteli mogu koristiti na nastavi u iznimnim slučajevima, već su zabilježeni pozitivni pomaci. Naime, nizozemski kanal NOS prenosi da su učenici društveniji i aktivniji tijekom velikog odmora, a atmosfera u učionicama se poboljšala.

Jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela zabranu mobitela u školama bila je Francuska, još 2018. godine. S druge strane, u Švedskoj je odluka o zabrani korištenja mobitela prepuštena školama i one samostalno odlučuju hoće li regulirati to pitanje.

Uz Nizozemsku, Francusku i Švedsku, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru. 

A što je s Hrvatskom?

Iako zabrana korištenja mobitela na nastavi nije uvedena na razini države, dio škola provodi svoje mjere ograničavanja ili zabrane.

Prema istraživanju o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj, koje je u svibnju i lipnju 2022. proveo tim Instituta za društvena istraživanja na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, čak 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama. Istraživanje je obuhvatilo 1705 učitelja, 3706 učenika i učenica petog razreda te 3866 učenika i učenica sedmog razreda iz 84 škole na području cijele Hrvatske.

Kada je riječ o stavovima učenika, oni se razlikuju prema njihovoj starosti. Dok se stariji protive zabrani, mlađi su podijeljeni. Pa se tako, primjerice, 47,4 posto učenika petog razreda posto izrazito protivi zabrani mobitela u školama, dok gotovo 53 posto učenika podržava ili izrazito podržava zabranu. S druge strane, učenici sedmog razreda većinom se protive zabrani (njih 68,9 posto), a manje od trećine je podržava ili izrazito podržava.

Iz Instituta za društvena istraživanja poručuju da bi svi akteri uključeni u školovanje, odnosno ravnatelji, učitelji, stručni suradnici, roditelji i učenici, trebali sudjelovati u donošenju odluke o zabrani te da se svačije mišljenje treba uvažiti.

Pozitivni primjeri iz Splita

Neke zagrebačke, osječke i istarske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova, a njihov primjer slijedile su i splitske škole. Tamošnji gradonačelnik Ivica Puljak u listopadu 2023. godine na Facebooku se pohvalio kako je Split prvi u Hrvatskoj "zajedničkom odlukom ravnatelja potpuno izbacio mobitele iz svih osnovnih škola". 

Splitska OŠ „Kamen-Šine“ 18. ožujka 2024. zabranila je donošenje mobitela, pametnih satova, laptopa i drugih informatičkih uređaja u školu. Iznimka su učenici sa zdravstvenim teškoćama i dijabetičari koji mogu koristiti navedene uređaje uz dozvolu ravnatelja škole, kao i upotreba mobitela isključivo u obrazovne svrhe. Ako je učenik uhvaćen s uređajem, učitelj/ica ga oduzima i predaje stručnoj službi, a nakon toga roditelj mora doći u školu po oduzeti uređaj.

Kako je prenijela Slobodna Dalmacija, ravnatelj Bože Ujević tvrdi da je ova odluka donesena jer su učenici sve manje koncentrirani, ne druže se i vokabular im je sve lošiji. Osim toga, u školi je provedena anketa čiji su rezultati pokazali da učenici provode pet do šest sati dnevno na mobitelu.

Prije škole „Kamen-Šine“ zabranu mobitela uvela je osmoljetka u Žrnovnici u okolici Splita. Kako je ravnateljica Matija Šitum otkrila Slobodnoj Dalmaciji, ta je odluka naišla na neodobravanje dijela učenika, a jedan se učenik navodno i tresao kada mu je mobitel oduzet. Međutim, kako je školska godina odmicala, pomaci su bili sve očitiji jer učenici više prate nastavu i međusobno razgovaraju. U početku bi pronašli jedan do dva mobitela tjedna koje su učenici koristili na nastavi, a kasnije samo jedan mjesečno.

Ako te muči ovisnost o mobitelu ili te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images