Iako nove tehnologije i internet olakšavaju život, važno je koristiti ih odgovorno, a odgovornost za stvaranje sigurnijeg online svijeta leži u svim sferama društva, zaključak je konferencije CyberGuard 2024. koja se 3. listopada održala u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

Rastući broj prijetnji internetskih prijevara i porast potencijalnih opasnosti s kojima se djeca, mladi, ali i javnost u poslovnom svijetu suočava na internetu, potaknuli su A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet na organiziranje konferencije „Cyberguard 2024“. Njen primarni cilj bio je okupiti vodeće stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti i poslovnih sigurnosnih rješenja te obrazovanja i nadležnih institucija i pozvati na raspravu o zaštiti i odgovornom ponašanju na internetu.

Posjetitelji su imali prilike čuti nevjerojatna iskustva stručnjaka iz Amerike, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Finske, koji neumorno rade na borbi protiv online nasilja. Kroz dinamičan program, sudionici su u panelima i predavanjima mogli saznati više o aktualnim temama poput sigurnosti djece na internetu, zaštite privatnosti i poslovnim sigurnosnim rješenjima. Tako su navedenim temama govorili Nathalie Rayes, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj, Kristi O'Malley, pravna savjetnica za računalno hakiranje i intelektualno vlasništvo (ICHIP) pri Ministarstvu pravosuđa SAD-a, Tino Šokić, stručnjak za kibernetičku sigurnost i mnogi drugi. 


„Društvena odgovornost duboko je upisana u DNK svih nas u A1, a kao pružatelj internetskih usluga, svjesni smo kako je ta odgovornost najveća u području online sigurnosti. To je tema kojoj već dugi niz godina posvećujemo posebnu pažnju, bilo kroz našu platformu #BoljiOnline, koja je pokrenuta u suradnji s Centrom za sigurniji internet, bilo kroz sigurnosna rješenja i usluge koje pružamo poslovnom sektoru“, istaknuo je Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija.

Snažne poruke govornika i panelista

Na samoj konferenciji predstavljene su najbolje prakse za podizanje svijesti o online opasnostima i konkretni alati za zaštitu te tehnički aspekti kibernetičke sigurnosti, pružajući uvid u najnovije tehnologije i metode zaštite podataka.


„Ova konferencija je jedinstvena prilika za stjecanje novih znanja i usvajanje novih percepcija o žrtvama i traumi u online prostoru, ali i da razviju alate koji mogu pomoći u oporavku žrtava seksualnog zlostavljanja na internetu. Vjerujem da će iskustva svjetskih stručnjaka značajno doprinijeti podizanju razine svijesti i unaprjeđenju stručnog rada na našim prostorima. Konferencija CyberGuard 2024 posebna je jer je organizirana u suradnji s našim dugogodišnjim partnerom A1 Hrvatska, i donosi najbolje od nas i platforme #BoljiOnline“, rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) te Centra za sigurniji internet (CSI).

Ramljak je istaknuo da su djeca često izložena neprikladnom sadržaju na internetu, zbog čega je za stvaranje boljeg i sigurnijeg online svijeta ključna suradnja roditelja i institucija. 


„Što se više informiramo o tom problemu i načinima zaštite, to ćemo biti uspješniji u suzbijanju loših ponašanja i posljedica korištenja interneta“, rekao je voditelj Centra za sigurniji internet i apelirao na donositelje odluka da poduzmu sve potrebne korake u zakonskom reguliranju sigurnosti i zaštite na internetu.

Sličnu poruku odaslala je i pravobraniteljica za djecu u RH Helenca Pirnat Dragičević koja je u pozdravnom govoru iznijela jednu poraznu statistiku. 

“Istraživanja pokazuju da roditelji s djecom u Hrvatskoj prosječno dnevno razgovaraju samo sedam minuta, a to je premalo. Trebaju razgovarati puno više i ako treba i sami sebe educirati o opasnostima s interneta i načinima zaštite kako bi bili podrška svojoj djeci”, naglasila je Dragičević.


A zašto žrtve online zlostavljanja šute o proživljenim događajima, otkrila je Catherine Knibbs, tehnologinja ljudskog ponašanja i direktorica „Children and Tech UK“.

„Šutnja proizlazi iz straha od odbijanja. Zlostavljana djeca obično doživljavaju prijetnje i ucjene. Govori im se da će ih voljeni odbaciti ako nekom priznaju što im se događa. Djeca trebaju druge ljude da bi preživjela. Ono što možemo učiniti jest početi voditi razgovore s najmlađima koji stvaraju otvoren dijalog, a takvo što zahtijeva da odrasli osvijeste kako razgovaraju s djecom i stvore im siguran prostor za osjetljive teme. Roditelji moraju smiriti svoj živčani sustav i kontrolirati reakcije kako bi mogli regulirati dječje osjećaje i poručiti im da im se obrate bez obzira na sve“, riječi su ove stručnjakinje.


Uz panel "Jesmo li #BoljiOnline?", koji je otvorio važna pitanja o stanju u Hrvatskoj i načinima za unaprjeđenje digitalnog svijeta, posebnu pažnju privukao je i panel „Budućnost kibernetičke sigurnosti – što nas čeka?“. Dok je prva panel diskusija obuhvatila teme poput cyberbullyinga, zaštite djece u online svijetu te projekte poput Gen Z Akademije i Škole odgovornog influensanja, drugi panel bio je usmjeren na sigurnost poslovanja i nove tehnološke trendove poput umjetne inteligencije u ICT-ju.


Foto: A1 Hrvatska

Tehnologija je postala sastavni dio naše svakodnevice, zbog čega se škole sve češće suočavaju s pitanjem kako regulirati korištenje pametnih telefona u učionicama. Dok se dio zemalja odlučio na zabranu mobitela u svrhu poboljšanja koncentracije učenika i promicanja zdravijih navika, većina još uvijek nije poduzela tako drastične korake.

Na početku ove školske godine u Nizozemskoj je na snagu stupila nacionalna zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama. Radi se o proširenju mjere koja je već bila na snazi u tamošnjim srednjim školama, uz objašnjenje nadležnih institucija da mobiteli ometaju školarce, smanjujući im koncentraciju i negativno utječući na proces učenja.

Iako zabrana nije potpuna jer se mobiteli mogu koristiti na nastavi u iznimnim slučajevima, već su zabilježeni pozitivni pomaci. Naime, nizozemski kanal NOS prenosi da su učenici društveniji i aktivniji tijekom velikog odmora, a atmosfera u učionicama se poboljšala.

Jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela zabranu mobitela u školama bila je Francuska, još 2018. godine. S druge strane, u Švedskoj je odluka o zabrani korištenja mobitela prepuštena školama i one samostalno odlučuju hoće li regulirati to pitanje.

Uz Nizozemsku, Francusku i Švedsku, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru. 

A što je s Hrvatskom?

Iako zabrana korištenja mobitela na nastavi nije uvedena na razini države, dio škola provodi svoje mjere ograničavanja ili zabrane.

Prema istraživanju o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj, koje je u svibnju i lipnju 2022. proveo tim Instituta za društvena istraživanja na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, čak 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama. Istraživanje je obuhvatilo 1705 učitelja, 3706 učenika i učenica petog razreda te 3866 učenika i učenica sedmog razreda iz 84 škole na području cijele Hrvatske.

Kada je riječ o stavovima učenika, oni se razlikuju prema njihovoj starosti. Dok se stariji protive zabrani, mlađi su podijeljeni. Pa se tako, primjerice, 47,4 posto učenika petog razreda posto izrazito protivi zabrani mobitela u školama, dok gotovo 53 posto učenika podržava ili izrazito podržava zabranu. S druge strane, učenici sedmog razreda većinom se protive zabrani (njih 68,9 posto), a manje od trećine je podržava ili izrazito podržava.

Iz Instituta za društvena istraživanja poručuju da bi svi akteri uključeni u školovanje, odnosno ravnatelji, učitelji, stručni suradnici, roditelji i učenici, trebali sudjelovati u donošenju odluke o zabrani te da se svačije mišljenje treba uvažiti.

Pozitivni primjeri iz Splita

Neke zagrebačke, osječke i istarske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova, a njihov primjer slijedile su i splitske škole. Tamošnji gradonačelnik Ivica Puljak u listopadu 2023. godine na Facebooku se pohvalio kako je Split prvi u Hrvatskoj "zajedničkom odlukom ravnatelja potpuno izbacio mobitele iz svih osnovnih škola". 

Splitska OŠ „Kamen-Šine“ 18. ožujka 2024. zabranila je donošenje mobitela, pametnih satova, laptopa i drugih informatičkih uređaja u školu. Iznimka su učenici sa zdravstvenim teškoćama i dijabetičari koji mogu koristiti navedene uređaje uz dozvolu ravnatelja škole, kao i upotreba mobitela isključivo u obrazovne svrhe. Ako je učenik uhvaćen s uređajem, učitelj/ica ga oduzima i predaje stručnoj službi, a nakon toga roditelj mora doći u školu po oduzeti uređaj.

Kako je prenijela Slobodna Dalmacija, ravnatelj Bože Ujević tvrdi da je ova odluka donesena jer su učenici sve manje koncentrirani, ne druže se i vokabular im je sve lošiji. Osim toga, u školi je provedena anketa čiji su rezultati pokazali da učenici provode pet do šest sati dnevno na mobitelu.

Prije škole „Kamen-Šine“ zabranu mobitela uvela je osmoljetka u Žrnovnici u okolici Splita. Kako je ravnateljica Matija Šitum otkrila Slobodnoj Dalmaciji, ta je odluka naišla na neodobravanje dijela učenika, a jedan se učenik navodno i tresao kada mu je mobitel oduzet. Međutim, kako je školska godina odmicala, pomaci su bili sve očitiji jer učenici više prate nastavu i međusobno razgovaraju. U početku bi pronašli jedan do dva mobitela tjedna koje su učenici koristili na nastavi, a kasnije samo jedan mjesečno.

Ako te muči ovisnost o mobitelu ili te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images