CyberGuard 2024: A1 Hrvatska i CSI okupili vodeće svjetske stručnjake na konferenciji o online sigurnosti

#A1 svijet #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 04.10.2024.
Konferencija CyberGuard 2024

Iako nove tehnologije i internet olakšavaju život, važno je koristiti ih odgovorno, a odgovornost za stvaranje sigurnijeg online svijeta leži u svim sferama društva, zaključak je konferencije CyberGuard 2024. koja se 3. listopada održala u zagrebačkom Mozaik Event Centru.

Rastući broj prijetnji internetskih prijevara i porast potencijalnih opasnosti s kojima se djeca, mladi, ali i javnost u poslovnom svijetu suočava na internetu, potaknuli su A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet na organiziranje konferencije „Cyberguard 2024“. Njen primarni cilj bio je okupiti vodeće stručnjake iz područja kibernetičke sigurnosti i poslovnih sigurnosnih rješenja te obrazovanja i nadležnih institucija i pozvati na raspravu o zaštiti i odgovornom ponašanju na internetu.

Posjetitelji su imali prilike čuti nevjerojatna iskustva stručnjaka iz Amerike, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Finske, koji neumorno rade na borbi protiv online nasilja. Kroz dinamičan program, sudionici su u panelima i predavanjima mogli saznati više o aktualnim temama poput sigurnosti djece na internetu, zaštite privatnosti i poslovnim sigurnosnim rješenjima. Tako su navedenim temama govorili Nathalie Rayes, veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj, Kristi O'Malley, pravna savjetnica za računalno hakiranje i intelektualno vlasništvo (ICHIP) pri Ministarstvu pravosuđa SAD-a, Tino Šokić, stručnjak za kibernetičku sigurnost i mnogi drugi. 


„Društvena odgovornost duboko je upisana u DNK svih nas u A1, a kao pružatelj internetskih usluga, svjesni smo kako je ta odgovornost najveća u području online sigurnosti. To je tema kojoj već dugi niz godina posvećujemo posebnu pažnju, bilo kroz našu platformu #BoljiOnline, koja je pokrenuta u suradnji s Centrom za sigurniji internet, bilo kroz sigurnosna rješenja i usluge koje pružamo poslovnom sektoru“, istaknuo je Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija.

Snažne poruke govornika i panelista

Na samoj konferenciji predstavljene su najbolje prakse za podizanje svijesti o online opasnostima i konkretni alati za zaštitu te tehnički aspekti kibernetičke sigurnosti, pružajući uvid u najnovije tehnologije i metode zaštite podataka.


„Ova konferencija je jedinstvena prilika za stjecanje novih znanja i usvajanje novih percepcija o žrtvama i traumi u online prostoru, ali i da razviju alate koji mogu pomoći u oporavku žrtava seksualnog zlostavljanja na internetu. Vjerujem da će iskustva svjetskih stručnjaka značajno doprinijeti podizanju razine svijesti i unaprjeđenju stručnog rada na našim prostorima. Konferencija CyberGuard 2024 posebna je jer je organizirana u suradnji s našim dugogodišnjim partnerom A1 Hrvatska, i donosi najbolje od nas i platforme #BoljiOnline“, rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD) te Centra za sigurniji internet (CSI).

Ramljak je istaknuo da su djeca često izložena neprikladnom sadržaju na internetu, zbog čega je za stvaranje boljeg i sigurnijeg online svijeta ključna suradnja roditelja i institucija


„Što se više informiramo o tom problemu i načinima zaštite, to ćemo biti uspješniji u suzbijanju loših ponašanja i posljedica korištenja interneta“, rekao je voditelj Centra za sigurniji internet i apelirao na donositelje odluka da poduzmu sve potrebne korake u zakonskom reguliranju sigurnosti i zaštite na internetu.

Sličnu poruku odaslala je i pravobraniteljica za djecu u RH Helenca Pirnat Dragičević koja je u pozdravnom govoru iznijela jednu poraznu statistiku

“Istraživanja pokazuju da roditelji s djecom u Hrvatskoj prosječno dnevno razgovaraju samo sedam minuta, a to je premalo. Trebaju razgovarati puno više i ako treba i sami sebe educirati o opasnostima s interneta i načinima zaštite kako bi bili podrška svojoj djeci”, naglasila je Dragičević.


A zašto žrtve online zlostavljanja šute o proživljenim događajima, otkrila je Catherine Knibbs, tehnologinja ljudskog ponašanja i direktorica „Children and Tech UK“.

„Šutnja proizlazi iz straha od odbijanja. Zlostavljana djeca obično doživljavaju prijetnje i ucjene. Govori im se da će ih voljeni odbaciti ako nekom priznaju što im se događa. Djeca trebaju druge ljude da bi preživjela. Ono što možemo učiniti jest početi voditi razgovore s najmlađima koji stvaraju otvoren dijalog, a takvo što zahtijeva da odrasli osvijeste kako razgovaraju s djecom i stvore im siguran prostor za osjetljive teme. Roditelji moraju smiriti svoj živčani sustav i kontrolirati reakcije kako bi mogli regulirati dječje osjećaje i poručiti im da im se obrate bez obzira na sve“, riječi su ove stručnjakinje.


Uz panel "Jesmo li #BoljiOnline?", koji je otvorio važna pitanja o stanju u Hrvatskoj i načinima za unaprjeđenje digitalnog svijeta, posebnu pažnju privukao je i panel „Budućnost kibernetičke sigurnosti – što nas čeka?“. Dok je prva panel diskusija obuhvatila teme poput cyberbullyinga, zaštite djece u online svijetu te projekte poput Gen Z Akademije i Škole odgovornog influensanja, drugi panel bio je usmjeren na sigurnost poslovanja i nove tehnološke trendove poput umjetne inteligencije u ICT-ju.


Foto: A1 Hrvatska

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Korištenja mobitela u školi

Sve teme

Nizozemska uvela zabranu korištenja mobitela u školama: Ovo su pozitivne prakse iz Hrvatske

Tehnologija je postala sastavni dio naše svakodnevice, zbog čega se škole sve češće suočavaju s pitanjem kako regulirati korištenje pametnih telefona u učionicama. Dok se dio zemalja odlučio na zabranu mobitela u svrhu poboljšanja koncentracije učenika i promicanja zdravijih navika, većina još uvijek nije poduzela tako drastične korake.

Na početku ove školske godine u Nizozemskoj je na snagu stupila nacionalna zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama. Radi se o proširenju mjere koja je već bila na snazi u tamošnjim srednjim školama, uz objašnjenje nadležnih institucija da mobiteli ometaju školarce, smanjujući im koncentraciju i negativno utječući na proces učenja.

Iako zabrana nije potpuna jer se mobiteli mogu koristiti na nastavi u iznimnim slučajevima, već su zabilježeni pozitivni pomaci. Naime, nizozemski kanal NOS prenosi da su učenici društveniji i aktivniji tijekom velikog odmora, a atmosfera u učionicama se poboljšala.

Jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela zabranu mobitela u školama bila je Francuska, još 2018. godine. S druge strane, u Švedskoj je odluka o zabrani korištenja mobitela prepuštena školama i one samostalno odlučuju hoće li regulirati to pitanje.

Uz Nizozemsku, Francusku i Švedsku, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru

A što je s Hrvatskom?

Iako zabrana korištenja mobitela na nastavi nije uvedena na razini države, dio škola provodi svoje mjere ograničavanja ili zabrane.

Prema istraživanju o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj, koje je u svibnju i lipnju 2022. proveo tim Instituta za društvena istraživanja na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, čak 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama. Istraživanje je obuhvatilo 1705 učitelja, 3706 učenika i učenica petog razreda te 3866 učenika i učenica sedmog razreda iz 84 škole na području cijele Hrvatske.

Kada je riječ o stavovima učenika, oni se razlikuju prema njihovoj starosti. Dok se stariji protive zabrani, mlađi su podijeljeni. Pa se tako, primjerice, 47,4 posto učenika petog razreda posto izrazito protivi zabrani mobitela u školama, dok gotovo 53 posto učenika podržava ili izrazito podržava zabranu. S druge strane, učenici sedmog razreda većinom se protive zabrani (njih 68,9 posto), a manje od trećine je podržava ili izrazito podržava.

Iz Instituta za društvena istraživanja poručuju da bi svi akteri uključeni u školovanje, odnosno ravnatelji, učitelji, stručni suradnici, roditelji i učenici, trebali sudjelovati u donošenju odluke o zabrani te da se svačije mišljenje treba uvažiti.

Pozitivni primjeri iz Splita

Neke zagrebačke, osječke i istarske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova, a njihov primjer slijedile su i splitske škole. Tamošnji gradonačelnik Ivica Puljak u listopadu 2023. godine na Facebooku se pohvalio kako je Split prvi u Hrvatskoj "zajedničkom odlukom ravnatelja potpuno izbacio mobitele iz svih osnovnih škola"

Splitska OŠ „Kamen-Šine“ 18. ožujka 2024. zabranila je donošenje mobitela, pametnih satova, laptopa i drugih informatičkih uređaja u školu. Iznimka su učenici sa zdravstvenim teškoćama i dijabetičari koji mogu koristiti navedene uređaje uz dozvolu ravnatelja škole, kao i upotreba mobitela isključivo u obrazovne svrhe. Ako je učenik uhvaćen s uređajem, učitelj/ica ga oduzima i predaje stručnoj službi, a nakon toga roditelj mora doći u školu po oduzeti uređaj.

Kako je prenijela Slobodna Dalmacija, ravnatelj Bože Ujević tvrdi da je ova odluka donesena jer su učenici sve manje koncentrirani, ne druže se i vokabular im je sve lošiji. Osim toga, u školi je provedena anketa čiji su rezultati pokazali da učenici provode pet do šest sati dnevno na mobitelu.

Prije škole „Kamen-Šine“ zabranu mobitela uvela je osmoljetka u Žrnovnici u okolici Splita. Kako je ravnateljica Matija Šitum otkrila Slobodnoj Dalmaciji, ta je odluka naišla na neodobravanje dijela učenika, a jedan se učenik navodno i tresao kada mu je mobitel oduzet. Međutim, kako je školska godina odmicala, pomaci su bili sve očitiji jer učenici više prate nastavu i međusobno razgovaraju. U početku bi pronašli jedan do dva mobitela tjedna koje su učenici koristili na nastavi, a kasnije samo jedan mjesečno.

Ako te muči ovisnost o mobitelu ili te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Digitalni autizam kod djece

Sve teme

Hrvatski predškolci zumiraju slikovnice: Stručnjaci upozoravaju na digitalni autizam kod djece

Nedavno je u javnosti odjeknula vijest kako je više od 4000 hrvatskih predškolaca dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole zbog određenih teškoća. Stručnjaci upozoravaju da većina njih ima problema s motorikom i govorom, a glavni je krivac, prema njima, prekomjerno korištenje tehnologije.

U javnom diskursu sve se češće koristi termin digitalni autizam, što je vrsta ovisnosti o ekranima kod djece mlađe od dvije godine. Iako tehnologija ima brojne pozitivne strane, poput edukacije i dostupnosti sadržaja za stjecanje novih znanja i vještina, može imati štetan utjecaj ako se ne koristi odgovorno i umjereno.

Budući da današnji roditelji provode velik dio slobodnog vremena uz ekrane ili pokušavaju smiriti djecu dajući im pametne telefone ili tablete u ruke, javlja se sve više razvojnih poremećaja kod najmlađih. Djeca ne mogu obraditi toliki opseg informacija pa im je mozak preopterećen. Preplavljena su podražajima i teško im je prihvatiti dosadu, zbog čega im manjka kreativnosti i mašte.

Zabrinjavajući podaci o hrvatskim predškolcima

Kako su prenijeli brojni domaći mediji, djeca nemaju nikakvih problema s korištenjem tehnologije, dok im problem predstavljaju tradicionalni školski materijali, poput knjiga i radnih bilježnica. Naime, dio djece lista po bilježnici kao na tabletu, a neki čak pokušavaju prstom pauzirati stranicu ili zumirati likove na slikovnici

Kako maknuti djecu od ekrana? Roditeljima se savjetuje uključivanje u smislenu igru kojom se potiče razvoj motoričkih i kognitivnih funkcija. Ne moraš bježati od činjenice da živimo u digitalnom dobu, ali djeca ne moraju ovisiti o ekranima, već razvijati maštu i igru.


Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon prošle su godine proveli prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred ekranima, a rezultati su pokazali da djeca u tim godinama prekomjerno koriste tehnologiju. Naime, 79 % djece mlađe od dvije godine već koristi uređaje, iako prema smjernicama stručnjaka u toj dobi uopće ne bi smjeli gledati u ekrane.

Podsjetimo, preporuka stručnjaka za djecu od tri do šest godina jest da gledaju u ekrane do dva sata dnevno, dok hrvatski predškolci to čine između 2,4 i 2,9 sati radnim danom te između 3,1 i 3,6 sati vikendom.

Zašto je ovaj podatak tako šokantan? Prve tri godine života ključne su za razvoj mozga, a dijete tada pokušava komunicirati sa sadržajem na ekranu. Budući da mu taj sadržaj ne uzvraća komunikaciju i ne dobiva nikakve odgovore, dijete se može početi zatvarati u sebe.

Osim toga, od gotovo 700 predškolaca koji su sudjelovali u istraživanju, svi koriste barem jedan elektronički uređaj. Dvije trećine djece koristi mobitel i tablet, a tijekom tjedna uz ekrane provode dva ili više sati.

Ono što posebno zabrinjava jest podatak da gotovo 50 % roditelja daje djeci mobitele da ih zabavi, a 56 % njih uređajima nastoji djeci zaokupiti pažnju. Samo 58 % roditelja postavlja jasna pravila i ograničenja vezana za korištenje tehnologije, dok 25 % nije nametnulo nikakva pravila.

Što je digitalni autizam?

Digitalni autizam ili ekranizam je vrsta ovisnosti o ekranima. Prije nego što dijete razvije ovisnost, mozak mu je previše stimuliran redovitim korištenjem ekrana, što uzrokuje kronični stres i dovodi do raznih poremećaja u učenju, raspoloženju, pažnji, komunikaciji i ponašanju. Simptomi uključuju slabo razvijen govor i komunikacijske vještine, teškoće u učenju, pamćenju i spavanju, smanjenu regulaciju emocija i burne reakcije.

Ove se smetnje manifestiraju do treće godine života djeteta, no za razliku od „klasičnog“ autizma, ovaj je izlječiv ako se reagira na vrijeme. Važno je napomenuti da digitalni autizam nije priznata medicinska dijagnoza, već pojam koji označava određeni skup ponašanja povezanih s prekomjernim korištenjem tehnologije.

Prevencija digitalnog autizma

Prevencija digitalnog autizma zahtijeva holistički pristup u kojem sudjeluju roditelji, edukatori i političari. Ključni koraci uključuju postavljanje ograničenja vremena pred ekranom, odabir sadržaja koji je primjeren dobi, promicanje tjelesne aktivnosti, njegovanje odnosa licem u lice te podučavanje digitalnoj pismenosti. 

Stručnjaci predlažu sljedeća rješenja za prevenciju digitalnog autizma:

Ograničenje vremena pred ekranom
Postavi vremenska ograničenja pred ekranom koja su primjerena dobi, osiguravajući uravnoteženu kombinaciju digitalnih i nedigitalnih aktivnosti za djecu.

Obrazovni sadržaj
Promoviraj obrazovne materijale koji potiču kognitivni rast i kritičko razmišljanje.

Digitalna pismenost
Informiraj djecu o opasnostima na internetu kako bi donosila informirane odluke.

Roditeljski nadzor
Aktivno se uključi u praćenje i raspravu o internetskim aktivnostima s djecom.

Tjelesna aktivnost
Potiči tjelovježbu i igru na otvorenom jer se na taj način sprječava dugo sjedenje pred ekranom.

Uloga roditelja i učitelja
Naglasi uključenost roditelja, otvorenu komunikaciju i zdravo korištenje tehnologije.

Stručna pomoć
Potraži pomoć stručnjaka kada se kod tvoga djeteta pojave znakovi digitalnog autizma.

A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images