Centar za sigurniji internet (CSI) u 2023. godini zaprimio je 300 % više poziva građana kojima je bilo potrebno savjetovanje ili psihološka pomoć djeci koja su doživjela neki oblik nasilja na internetu, u odnosu na godinu prije. S obzirom na sve veću potrebu za stručnom pomoći, u prostorijama A1 centra u zagrebačkoj Gajevoj ulici, otvoreno je prvo CSI savjetovalište specijalizirano za pružanje stručne pomoći roditeljima i djeci koja su se upoznala s negativnom stranom online svijeta. Riječ je o problemima sigurnosti na internetu, sextingu, pretjeranom korištenju tehnologije, cyberbullyingu, lažnim vijestima te ostalim rizicima s kojima se djeca i mladi mogu suočiti na internetu. 

Radno vrijeme novootvorenog Savjetovališta je radnim danom od 8 do 16 sati, a u slučaju hitnosti, stručnjaci su također dostupni na besplatan i anoniman broj 0800 606 606. Za savjetovanje je potrebno dogovoriti termin mailom na info@csi.hr.

„Savjetovalište će biti ključna točka pružanja pomoći i podrške djeci, mladima, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s izazovima digitalnog svijeta. Ovdje će naš tim stručnjaka, s psiholozima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima, biti na raspolaganju kako bi pružio savjetovanje, podršku i edukaciju o sigurnom ponašanju na internetu. Ovo Savjetovalište predstavlja ne samo novi prostor za pomoć, već i simbol naše posvećenosti u borbi protiv svih oblika digitalnog nasilja i zloupotrebe. Pozivamo sve roditelje, djecu, obrazovne institucije i stručnjake da iskoriste naše usluge i pridruže se zajedničkom naporu za stvaranje sigurnijeg internetskog prostora za sve“, istaknuo je Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. 

Novootvoreno Savjetovalište pružit će iznimnu podršku i institucijama koje su usmjerene na pružanje pomoći djeci i mladima. „Svjedoci smo da su danas promjene u digitalnom okruženju vrlo brze i da je svima nama teško pratiti trendove u tom području. Zato je i djeci i učiteljima, a posebno roditeljima, potrebna podrška i osnaživanje kako bi sigurno koračali kroz digitalni svijet, koristili mogućnosti koje im taj svijet pruža i znali se zaštiti. Centar za sigurniji internet ne samo da prati trendove u digitalnom svijetu, nego ih i sam kreira i zaista su jedina ustanova koja je u ovom području dugo vremena sveprisutna od praćenja povreda prava djece na internetu, trendova, mogućnosti zaštite do savjetovanja i edukacija za sve ključne dionike kao i senzibiliziranja javnosti za ovu problematiku“, rekla je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu. 

Doniraj i podrži rad mobilnih timova CSI-ja

Višegodišnja suradnja A1 Hrvatska i CSI-ja temelji se na zajedničkoj viziji interneta kao sigurnog online prostora. Stoga je i na fundraising platformi Čini pravu stvar pokrenut novi izazov pod nazivom Svako dijete je bitno, gdje god se nalazilo kojim se želi prikupiti 40.000 eura za mobilni tim CSI-ja. Time će priliku za stručnim savjetima djelatnika CSI-ja dobiti i brojna manja mjesta u kojima se djeca i odrasli nemaju priliku kvalitetno educirati o negativnim aspektima online svijeta. 

„Iznimno sam ponosna što smo ponovno pokazali uspješnost tandema CSI i A1 Hrvatska u pokretanju i realiziranju projekata koji pružaju značajan doprinos edukaciji građana o pozitivnim i negativnim stranama online svijeta. Naša suradnja kroz platformu #BoljiOnline odražava duboko razumijevanje važnosti sinergije između telekom industrije i stručnjaka za online sigurnost u kreiranju pozitivnih trendova u digitalnom društvu. Prema tome, uspješni projekti koji su za nama, pa tako i otvaranje ovog Savjetovališta, nisu samo dokaz da radimo odličan posao, već su i motivacija da nastavimo djelovati kao pokretač pozitivnih društvenih promjena koje upućuju na to da je A1 Hrvatska više od telekoma“, istaknula je Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska. 

Zajednički projekti Centra za sigurniji internet i A1 Hrvatska

CSI savjetovalište nije bila jedina društveno odgovorna inicijativa koja je predstavljena na otvorenju. Naime, CSI i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u Mood Media agenciji, među kojima su i Marko Cuccurin te Nika Pavičić, u sljedeća će tri mjeseca posjetiti 10 osnovnih škola diljem Hrvatske gdje će radionicama pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1 educirati učenike sedmog i osmog razreda o potencijalnim opasnostima online svijeta. Kako bi što efikasnije osvijestili učenike o odgovornom ponašanju u online svijetu, svi kreatori sadržaja pohađali su Školu odgovornog influensanja te zavrijedili certifikat „odgovornog influencera“. 

Podijeljene su i LIKE nagrade kojima CSI odaje priznanje onima koji su se posebno istaknuli u promicanju odgovornog ponašanja u online svijetu. Tako je LAJK za odgovornost uručen zagrebačkoj Školi za grafiku, dizajn i medijsku produkciju, dok je LAJK za odgovorno izvještavanje dodijeljen kreatorici sadržaja Gloriji Peranić. LAJK za digitalno odgovornog roditelja primila je pjevačica Franka Batelić, a pravobraniteljici za djecu Helenci Pirnat Dragičević uručen je LAJK za promicanje odgovornosti na internetu.

Foto: A1 Hrvatska

Ako redovito daješ djetetu mobitel ili tablet dok nešto radiš, rezultati nove studije o utjecaju ekrana na najmlađe mogli bi te uvjeriti da prestaneš s tom praksom. 

Naime, australski znanstvenici povezali su prekomjerno vrijeme pred ekranom u prvoj godini djetetova života sa smanjenim kognitivnim sposobnostima kasnije u životu. Prema istraživanju koje je objavljeno početkom 2023. u časopisu JAMA Pediatrics, djeca koja su koristila ekrane prosječno dva sata dnevno pokazala su kašnjenje u razvoju, prvenstveno u komunikacijskim vještinama i vještinama rješavanja problema.

Primjerice, jednogodišnjaci koji su provodili do dva sata pred ekranima imali su 61 posto veću vjerojatnost za kašnjenje u razvoju komunikacijskih vještina, nego ona djeca koja su provodila manje od jedan sat dnevno pred ekranom. Rizik je bio gotovo pet puta veći za one koji su provodili četiri ili više sati dnevno uz zaslone.


Dok provode vrijeme pred ekranima, djeca propuštaju presudne trenutke za razvoj svojih jezičnih vještina, tvrde znanstvenici. Manje komuniciraju s bližnjima, ne usvajaju manje riječi od roditelja i ne slušaju razgovore, a upravo je razgovor ključan element pri izgradnji jezičnih vještina. Više je studija dokazalo povezanost komuniciranja kod kuće s usvajanjem jezičnih vještina i zdravog socijalno-emotivnog razvoja.

Osim toga, studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je i da je vrijeme pred ekranima povezano s kašnjenjima u razvoju socijalnih i motoričkih vještina, kao što su pokreti tijela, ruku i prstiju.

Što se događa u bebinu mozgu kada koristi ekrane?

Na kognitivne funkcije koje se razvijaju rano u djetinjstvu lako utječe okolina, posebno ekrani. Kada je beba izložena ekranu, pred njom je izazov procesuiranja informacija koje vidi na ekranu, što je inače namijenjeno naprednijim mozgovima starije djece i odraslih. Spomenuto procesuiranje informacija u tako ranoj dobi utječe na senzorne putove u mozgu, zbog čega kasnije dolazi do manjka tih istih senzornih putova.

Stručnjaci za zdravlje djece potiču fizičku aktivnost i interakcije licem u lice, umjesto provođenja vremena pred ekranima. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) „sjedenje pred ekranima“ ne preporučuje se za dojenčad i trebalo bi ga ograničiti na maksimalno sat vremena dnevno za dvogodišnjake. Ista preporuka vrijedi za djecu u dobi od tri do pet godina. Za šestogodišnjake i stariju djecu bitno je poticati umjerenu upotrebu ekrana i usmjeravati ih na edukativan sadržaj.

Foto: Getty Images