Mobiteli i prisluškivanje: Zašto se neki oglasi na mrežama pojavljuju nakon razgovora o proizvodu?

#Sigurnost na internetu #BoljiOnline
  • Autor Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska
  • Datum 15.02.2024.
Prisluškivanje putem mobitela

Sigurno ti se nekada dogodilo da ti se nakon razgovora o određenom proizvodu, upravo taj proizvod počeo prikazivati na oglasima na društvenim mrežama. U takvim situacijama vjerojatno se zapitaš – prisluškuje li me mobitel?

Ako se pitaš radi li se samo o slučajnosti, stručnjaci iz Centra za sigurniji internet tvrde da nas pametni telefoni „slušaju“ u određenoj mjeri.

Aplikacije za virtualne asistente poput Siri daju odgovore na tvoja pitanja, a svaka aplikacija koja ima pristup tvome mikrofonu može te slušati ako joj to dopustiš. Sljedeći put kada kažeš “Hey Siri” ili “Hey Google”, imaj na umu da je to slično otvaranju prozora internet preglednika. Ali zašto nas uopće mobitel “sluša”?

Odgovor je - uglavnom zbog ciljanih oglasa. Google i druge tražilice prate tvoju povijest pretraživanja kako bi online oglasi koji ti se prikazuju bili relevantni za tvoje posebne interese, a isto tako se koriste i glasovni podaci. To oglašivačima pomaže da bolje iskoriste sredstva svojih klijenata i izbjegnu ulaganje u neučinkovite oglase.

Psihološki fenomen ili stvarna prijetnja?

Dio informatičkih stručnjaka tvrdi da se ciljani oglasi pojavljuju samo ako ih pretražuješ na internetu i sve pripisuju psihološkom fenomenu. Smatraju da ciljane oglase primjećuješ tek kada proizvod spomeneš drugoj osobi, a ne pamtiš pretraživanje na internetu ili zadržavanje pogleda na određenoj reklami. Osim toga, uređaji ne moraju prisluškivati razgovore jer ni ne trebaju. Naime, velika je vjerojatnost da su već dobili sve potrebne podatke od tebe zbog dopuštanja "kolačićima" da prate tvoje aktivnosti na internetu.

Drugi tvrde da mobitel skuplja podatke dok god radi. Iako direktno prisluškivanje nije dokazano, definitivno nije nemoguće.

Važno je znati da često daješ pristanak mobitelu da te “sluša” kada prihvaćaš uvjete i odredbe koje najčešće niti ne pročitaš i samo klikneš “Prihvaćam”, a tada te mobitel zapravo potpuno legalno sluša. Važno je spomenuti da mobiteli mogu i nelegalno slušati, odnosno to čine bez tvoga pristanka. To se često događa putem zlonamjernih softvera koji zaraze pametne telefone ili špijunskih programa. Zbog toga je dobro ograničiti dozvole koje daješ aplikacijama te čitati uvjete i odredbe novih programa koji traže pristup mikrofonu.

Ako se pitaš sluša li te mobitel u svakom trenutku, odgovor je također – da. Uređaj mora stalno prisluškivati kako bi prepoznao glasovne naredbe za virtualne asistente, no svakako ne ignorira sve ostalo što govoriš. Iako obično ovo nije zlonamjerno, logično je da svejedno brineš oko svoje privatnosti. Na primjer, na iPhone uređajima Siri stalno sluša što govoriš kako bi čula kada joj se obratiš, a iPhone nasumično odabire dijelove razgovora koje je snimila Siri kako bi utvrdio kako može poboljšati svoju uslugu.

Kako da te mobitel "ne prisluškuje"?

Pregledaj dopuštenja za mikrofon dodijeljena različitim aplikacijama i onemogući virtualne asistente. Virtualne asistente onemogući ovako:

iPhone uređaji: Otvori postavke, klikni na Siri i pretraživanje, zatim isključi sljedeće opcije. Pritisni bočni gumb za Siri i „Dopusti Siri“ kada je uređaj zaključan. Kada vam se pojavi skočni prozor, klikni na „Isključi Siri“.

Android uređaji: Otvori postavke, zatim klikni na „Google – Račun i usluge“, zatim „Pretraga“, „Pomoćnik i glas“. Zatim izaberi „Podudaranje glasa“ i isključi opciju „Hey Google”.

Za isključivanje pristupa mikrofonu za određene aplikacije otvori Postavke, zatim određenu aplikaciju i klikni na opciju isključivanja mikrofona.

Donosimo ti i savjete za zaštitu privatnosti na pametnim telefonima:
-    Pregledaj dozvole aplikacija i odluči treba li im zaista pristup mikrofonu i tvojim razgovorima.
-    Preuzimaj aplikacije iz službenih trgovina.
-    Izbriši povijest glasovnih zahtjeva na Google asistentu kako tvoji osjetljivi podaci ne bi bili ugroženi.
-    Koristi VPN za zaštitu svoje privatnosti.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Osim toga, na stranici #BoljiOnline saznaj kako koristiti tehnologiju odgovorno te učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Djeca i gejmanje

Sve teme

Pozitivne i negativne strane gaminga: Sve što trebaš znati o videoigrama na jednom mjestu

Utorak u drugom tjednu veljače rezerviran je za Dan sigurnijeg interneta, jedan od najvažnijih dana kada je riječ o online sigurnosti i odgovornosti.

Ove godine obilježava se 6. veljače, i to pod sloganom „Gejmaj sigurno – zajedno za bolji internet“. Osim javne tribine Osijeku, tematskih radionica, online kvizova s vrijednim nagradama i javljanja stručnjaka, Centar za sigurniji internet pripremio je i publikaciju o sigurnom gejmanju „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ koju možeš besplatno preuzeti OVDJE.

„Tijekom svakodnevnog rada s djecom kao i tijekom održavanja raznih preventivnih aktivnosti za djecu u školama diljem Hrvatske tema igranja videoigara kod djece pokazala se kao ona koja je bliska i atraktivna djeci i mladima koja provode velik dio svog slobodnog vremena igrajući ih. S druge strane, roditeljsko razumijevanje samog koncepta te mogućnost educiranja stručnjaka i roditelja o tome što su zapravo videoigre, koje su prednosti, koji nedostaci, koja je uloga roditelja u postavljanju granica, koje vrste videoigara postoje, kako znati da je određena primjerena za djecu, nisu široko dostupni. Stoga nam je cilj ovom javnom tribinom upoznati i osvijestiti stručnjake koji rade s djecom o stavovima same djece i mladih o videoigrama kao i pružiti dublji uvid u razne sustave kroz koje se ova tema provlači“, ističu stručnjaci Centra za sigurniji internet.



Saznaj zašto mladi toliko vole taj oblik razonode, ali i koje rizike nosi višesatno igranje videoigara. Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su najnovije preporuke i smjernice za gejmanje.

Mladi i gejmanje

Videoigre su nesumnjivo neizostavan dio života mnogih mladih, ali i odraslih osoba diljem svijeta. Bez obzira na dob, spol ili kulturnu pripadnost, milijuni ljudi se svakodnevno posvećuju raznim igrama na računalu, konzolama, mobilnim uređajima pa čak i u virtualnoj stvarnosti.

Upravo zato videoigre dijelu roditelja, ali i stručnjacima koji rade s djecom predstavljaju izazov koji otvara brojna pitanja, poput sigurnosti, posljedica, rizika i prevencije

Roditeljima i svima koji rade s djecom može biti teško pratiti sve novosti u digitalnom svijetu, pogotovo zato što se trendovi stalno mijenjaju, a svakim danom izlazi sve više novih videoigara. Iako videoigre nisu namijenjene samo djeci, većina odraslih ne igra videoigre i zato im nije jasno što je djeci toliko privlačno u njima.

Međutim, djeca su zbog videoigara spremna zanemariti hobije, sport i druženja pa je korisno barem pokušati sagledati stvari iz njihove perspektive.

Pozitivne strane gejmanja

Videoigre jedan su od najzastupljenijih oblika zabave i razonode, osobito kod mladih. Dok s jedne strane postoje upozorenja o razvoju ovisnosti i zanemarivanju društvenog života, s druge strane istraživanja potvrđuju da videoigre poboljšavaju kognitivne sposobnosti.



Ako se videoigre igraju u kraćim intervalima i na odgovoran način, mogu imati pozitivne učinke, a ovo su neki koja su dokazale studije:

-    Igranje videoigara ima društvenu komponentu - može pomoći djeci i adolescentima stvarati prijateljstva u digitalnom okruženju, što im može pomoći kod upoznavanja novih prijatelja u offline svijetu.
-    Igranje može pomoći u razvoju kognitivnih sposobnosti - može pomoći boljoj koncentraciji, orijentaciji i snalaženju u prostoru te boljoj organizaciji vremena.
-    Jedan sat igranja videoigara poboljšava selektivnu pažnju.
-    Određene videoigre poboljšavaju raspoloženje.
-    Videoigre koje iziskuju planiranje i traženje strategije mogu potaknuti razvoj kritičkog mišljenja kod djece.
-    Ako videoigra traži suradnju među igračima kako bi se došlo do cilja, one mogu poticati sposobnosti timskog rada i suradnje kod djece.
-    Igranje videoigara u ograničenoj mjeri pomaže u razvoju natjecateljskog duha.

Negativne strane gejmanja

Međutim, višesatno gejmanje može imati negativne posljedice, rizike i opasnosti. Centar za sigurniji internet u svojoj publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ upozorio je na samo neke od njih.

Negativne posljedice koje se najčešće spominju su teškoće s pažnjom, nedostatak samokontrole, pojava agresivnog ponašanja, teškoće u ispunjavanju školskih obveza i komunikacije s vršnjacima.

Ostale negativne posljedice prekomjernog gejmanja uključuju:
-    Gubitak interesa za druge životne aktivnosti, a smanjenje društvene i socijalne aktivnosti dovode do niže socijalne inteligencije.
-    Gubitak pravih prijateljstava, depresija i anksioznost.
-    Veća impulzivnost kod djece te teškoće sa spavanjem.
-    Teže nošenje s porazima u digitalnom i stvarnom svijetu.

Sve je u ravnoteži

Pravilo koje primjenjujemo općenito na sigurnost na internetu vrijedi i ovdje - umjerenost igra veliku ulogu. Ako ne pretjeruju u igranju videoigara, one na djecu, mlade, ali i odrasle mogu imati pozitivan učinak.

Više informacija pronađi u publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“.

Foto: Getty Images

Uznemirujući sadržaj u WhatsApp grupama među mladima

Sve teme

Savjeti za roditelje i nastavnike: Što učiniti kada je dijete član uznemirujuće grupe na WhatsAppu?

WhatsApp grupe s uznemirujućim sadržajem nažalost nisu novost ni u Hrvatskoj. Jedna takva već neko vrijeme kruži među osnovnoškolcima, a u njoj se širi govor mržnje, pornografski materijali i slično, dok su sudionici pozvani da u nju uključe sve koje poznaju.

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet tvrde da pristup ovakvim grupama zahtijeva hitnu reakciju. Zato roditeljima savjetuju da provjere jesu li njihova djeca pozvana u grupu te da ih upozore te da ne pozivaju druge učenike.

U nastavku pročitaj nekoliko savjeta za roditelje i nastavnike u slučaju da je tvoje dijete ili učenik uključeno u WhatsApp grupe s uznemirujućim sadržajem.

Spremi dokaze

Ako dijete ima kontakt s porukama neprimjerenog sadržaja, prvi je korak spremiti dokaze za predaju policiji. Spremi screenshot (snimku zaslona) ili izvezi kompletan sadržaj u obliku fotografije ili tekstualnog dokumenta

Kako izvesti razgovor i multimedijski sadržaj u WhatsAppu? Prati ove korake u aplikaciji:

1. Pokreni WhatsApp na mobitelu (Whatsapp Web ne nudi opciju izvezivanja).
2. Klikni na grupu čiji razgovor želiš izvesti i spremiti.
3. Klikni na tri točke u gornjem desnom kutu razgovora.
4. Klikni na “Više”.

5. Klikni na “Izvezi razgovor”.

6. Odaberi opciju “Uključi medijske zapise”.

7. Odaberi kojom ćete opcijom poslati izvezeni razgovor (e-mailom, SMS-om, WhatsAppom).

Prijavi policiji i Centru za sigurniji internet

Za prijavu uznemirujućeg sadržaja putem Hotline obrasca Centra za sigurniji internet, trebaš doći do poveznice grupe, a do nje možeš doći ovako:

1. Klikni na ime same grupe (njezin naziv na vrhu ekrana) da otvoriš detalje grupe.
2. Na dnu ekrana klikni na opciju ”Pozovi poveznicom”.


3. Klikni na opciju “Kopiraj poveznicu”.
4. Poveznicu zatim možete priloži u Hotline obrascu. Sadržaj je moguće prijaviti i direktno policiji putem aplikacije Red Button.

Prijavi i napusti grupu na WhatsAppu

Grupu koja dijeli uznemirujući sadržaj možeš prijaviti putem WhatsApp aplikacije i napustiti je slijedeći ove korake:

1. Klikni na ime same grupe da otvoriš detalje.
2. Na dnu ekrana klikni na opciju “Prijavi grupu”.
3. Nakon što spremiš potrebne dokaze, stavi kvačicu kod opcije “Napusti grupu i izbriši razgovor”.

4. Klikni na “Prijavi”.

Prilikom prijave grupe, posljednjih pet poruka u grupi proslijedit će se WhatsAppu te nitko u grupi o tome neće biti obaviješten.

Osiguraj nemogućnost dodavanja u grupu

Ako želiš spriječiti mogućnost nepoželjnog dodavanja u grupe, to možeš učiniti u postavkama sigurnosti. Preporuka je da u postavkama WhatsAppa (Privatnost – Grupe) djeca postave tko ih može dodavati u grupe na sljedeći način:

1.    Na svom profilu otvori izbornik “Postavke”.
2.    Klikni na opciju “Privatnost”.
3.    Kliknite na opciju “Grupe”.
4.    Odaberi osobe koje te više neće moći dodavati u grupu opcijom “Moji kontakti, osim…”

Administratori koji te ne mogu dodati u grupu, moći će te pozvati privatno. Preporuka za djecu je da postavke namjeste tako da ih u grupe mogu dodavati članovi obitelji i nekoliko bliskih prijatelja. Međutim, pripazi na jednu stvar - ova se postavka ne primjenjuje na grupe s obavijestima zajednice

Ako je tebi ili nekome koga znaš potrebna pomoć i podrška zbog ovakvih ili sličnih uznemirujućih sadržaja, stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images/Screenshot