Iz spektra vidljive svjetlosti vjerojatno se najviše govori o tzv. plavom svjetlu koje je ključno za regulaciju ljudskog ciklusa spavanja i budnosti (cirkadijalni ritam). Razlog tomu je što se dosad vjerovalo da remeti san jer ga emitiraju zasloni računala, pametni telefoni, tableti i LED televizori.
Brojna istraživanja pokazala su da prevelika izloženost plavom svjetlu koja dolazi s pametnih telefona i drugih uređaja može oštetiti očnu mrežnicu, dovesti do naprezanja očiju te negativno utjecati na kvalitetu i trajanje sna.
Međutim, nova studija znanstvenika sa Sveučilišta u Baselu i Tehničkog sveučilišta u Munchenu sugerira da plavo svjetlo možda nije toliko opasno za naš unutarnji sat.
Kako plavo svjetlo utječe na san?
Svjetlost se u ljudskom oku pretvara u električne impulse kroz različite stanice – čunjiće, štapiće i intrinzično fotoosjetljive retinalne ganglijske stanice.
Ganglijske stanice su fotoreceptori u oku koji imaju ulogu u ciklusu spavanja i budnosti. Druga dva fotoreceptora u oku, štapići i čunjići, osiguravaju vid pretvarajući svjetlost koja dolazi u oko u električne signale koji se prenose u mozak.
Plavo svjetlo ima kratku valnu duljinu i pomoću čunjića se pretvara u plavu boju. S druge strane, štapići ne razlikuju boje, a ganglijske stanice primaju informacije o intenzitetu svjetla i sudjeluju u reguliranju noćne supresije melatonina.
„Kod ljudi, glavni efekt svjetla na unutarnji sat i spavanje posredovan je preko posebnih ganglijskih stanica osjetljivih na svjetlo u mrežnici, koje maksimalno reagiraju na svjetlo kratke valne duljine oko 490 nanometara. To je bilo poznato i prije naše studije. Međutim, postojao je razlog za vjerovanje da bi boja svjetlosti koju kodiraju čunjići također mogla biti relevantna za unutarnji sat, jer i njihovi signali služe kao dodatni podaci za unutarnji sat. Pitanje je bilo jesu li ti podaci relevantni“, pojasnila je za Medical News Today glavna autorica studije, dr. Christine Blume, psihologinja iz Centra za kronobiologiju Sveučilišta u Baselu.
Zanimljivi rezultati studije
Za ovu studiju znanstvenici su izložili 16 sudionika plavkastom, žućkastom i bijelom pozadinskom svjetlu jedan sat prije spavanja.
Znanstvenici su dizajnirali ova svjetla kako bi aktivirali čunjiće osjetljive na boju u mrežnici na kontrolirani način. Rezultati su pokazali da je stimulacija ganglijskih stanica osjetljivih na svjetlo bila jednaka za sva tri svjetla. To je znanstvenicima omogućilo razdvajanje svojstva svjetlosti koja bi mogla utjecati na ciklus spavanja i budnosti.
Došli su do spoznaje da se najveće promjene svjetline i boje svjetla (iz narančaste u plavu i obrnuto) događaju oko izlaska i zalaska sunca. Međutim, znanstvenici nisu pronašli dokaze da su varijacije u boji svjetla na tom spektru imale preveliku ulogu na ljudske obrasce spavanja. Naprotiv, njihovi su rezultati potvrdili ono što su dokazale i prethodne studije, to da su ganglijske stanice najvažnije za naš unutarnji sat.
Ukratko, učinci svjetlosti na obrasce spavanja mogli bi biti složeniji nego što se dosad mislilo.
Utjecaj različitih vrsta svjetlosti na spavanje uključuju mnogo faktora. Zato su potrebna daljnja istraživanja koja bi mogla precizirati koji faktor utječe na san, kao i otkriti konkretan utjecaj plave svjetlosti.
Autori studije složni su u preporuci da se smanji vrijeme provedeno pred ekranom prije spavanja sve dok se ne otkrije utjecaj plave svjetlosti na naš san.
Foto: Getty Images