Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet: „Moramo pustiti djecu da nas uče o digitalnom svijetu“

#A1 svijet

Autor A1 Hrvatska
Datum 26.10.2023.

Nije tajna da današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o korištenju tehnologije. Najmlađi se na internetu suočavaju sa situacijama s kojima se stariji nisu imali prilike susresti, što predstavlja jedan od većih izazova u roditeljstvu.

Kako razgovarati s djecom o tehnologiji i pripremiti ih za suživot s ekranima, zašto zabrane nisu rješenje, kako osvijestiti influencere o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu te kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga, u podcastu Ane Radišić otkrio je Tomislav Ramljak, voditelj i jedan od osnivača Centra za nestalu i zlostavljanu djecu pod čijim je vodstvom nastao i program Centar za sigurniji internet.

U svojem radu nastoji senzibilizirati, informirati i educirati javnost o sigurnosti i odgovornom ponašanju na internetu. U poslu koji nema radno vrijeme i nerijetko zahtijeva putovanje s jednog kraja države na drugi, Ramljak i njegovi kolege preventivnim i edukativnim aktivnostima jačaju digitalne kompetencije u području sigurnosti i zaštite u online svijetu kako djece i mladih, tako i roditelja.

Djeca uče iz primjera

Najmlađi danas uz pametne telefone, računala, televizore i gejming konzole uče, povezuju se i razvijaju maštu. Kada se tehnologija koristi odgovorno, ima potencijal potaknuti kreativnost i širiti vidike, no surova stvarnost nosi mnoge ozbiljne rizike, a ne postoji univerzalni odgovor kako im doskočiti.

„Djeca ne uzimaju sama ekrane, roditelji im ih stavljaju u ruke jer je tako jednostavnije. Telefoni i ekrani su digitalne dadilje koji roditeljima omogućuju 5 minuta mira jer je dijete tada zaokupljeno. Međutim, nismo ni svjesni utjecaja koji tehnologija ima na našu djecu. Neka recentna istraživanja pokazuju povećan broj ADHD-a, slabiju motoriku, smanjenu koncentraciju“, izjavio je Tomislav Ramljak u podcastu Ane Radišić.

Ukazao je na dvostruka mjerila poput roditeljske zabrane korištenja ekrana, dok oni istovremeno vise na pametnim telefonima zbog posla ili drugih obveza.

„Djeca uče iz primjera, a roditelji ili skrbnici su im primjer i trebaju savladati tu odgovornost. Puno je jednostavnije dati im mobitel u ruke, nego prošetati, odigrati društvenu igru ili porazgovarati“, dodao je voditelj Centra za sigurniji internet.

Ramljak se osvrnuo na zabrane korištenja mobitela u školama i tvrdi kako je takvo što dvosjekli mač jer bi se energija trebala ulagati u učenje odgovornog korištenja tehnologije i razvoj kritičkog razmišljanja.

Digitalna džungla

„Odrasli se trebaju zainteresirati za digitalni svijet djece jer djeca danas provode puno više vremena tamo nego u stvarnom. Internet njima nije samo zabava, njima je internet sve – prijateljstva, ljubavne veze, školska zadaća“, tvrdi Ramljak i poziva roditelje da provjere koje aplikacije njihova djeca koriste.

Online svijet nazvao je „digitalnom džunglom“ koju su kreirali odrasli i pustili djecu unutra. „U toj džungli postoje predatori koji vrbuju našu djecu“, upozorio je.

Usporedio je statistike iz 2013. godine kada je u Hrvatskoj zabilježeno 40-ak slučajeva iskorištavanja djece za pornografiju, dok se prošle godine ta brojka popela na čak 422 slučaja.

Međutim, to je samo santa leda i broj poznatih kaznenih djela, dok se ne zna koliko je djece žrtava budući da predatori na internetu obično ne vrebaju jednu osobu, već više njih.

Uloga roditelja u prevenciji cyberbullyinga

Kako prepoznati da je dijete žrtva cyberbullyinga? Ramljakov odgovor je jasan – svaki roditelj koji ima izgrađen odnos sa svojim djetetom to će lako prepoznati.

„Promjena ponašanja uvijek je najbolji pokazatelj. Dijete se zatvara, povlači u sobu, odbija ići u školu ili jesti, gubi interes za hobijima. Nesvjesno traže pomoć i to se vidi. Roditelji moraju upoznati svoje dijete, razgovarati i poslušati ga. Važnije je pitati kako se osjeća, nego kako je bilo u školi. Pitanje je kvalitete zajedničkog vremena, a ne kvantitete. Moramo se fokusirati na dijete i dati mu priliku da ga zaista saslušamo i uvažavamo, bez pametovanja i zvocanja, kako bismo ga pustili da nas uči o sebi i digitalnom svijetu“, smatra voditelj Centra za sigurniji internet.

Po njemu, izgrađen odnos s djecom je najbolja prevencija, a ne zabrana ekrana koja dovodi do izoliranja u društvu. Taj se odnos ne smije temeljiti na strahu jer se dijete onda zatvara u sebe. Iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Odgovornost influencera

Živimo u vremenu kada će se dijete prije povezati s influencerom, nego s roditeljem. Nerijetko će osjetiti potrebu povjeriti mu se, a kreatori sadržaja pritom ne znaju kako im odgovoriti, što može biti opasno.

Upravo je to jedan od razloga zašto je Centar za sigurniji internet u suradnji s A1 Hrvatska pokrenuo Školu odgovornog influensanja. Cilj ove online Škole jest osvijestiti influencere i kreatore sadržaja o važnosti odgovornog ponašanja u online svijetu, podići svijest o važnosti prepoznavanja i prijave neprimjerenog sadržaja na internetu kao i načinu prijave istog, te prepoznati važnost kreiranja pozitivnog online sadržaja i stvaranja pozitivnog utjecaja.

„Ako su im već djeca publika, moraju biti svjesni svojih riječi. Bitno je da znaju koliku moć imaju nad najmlađima“, smatra Ramljak.

Sretna djeca za sretniju budućnost

Društvo je odgovorno za trajno ulaganje u djecu i njihovu dobrobit, dok se u praksi uglavnom reagira nakon velikih tragedija. Veliki se naglasak mora staviti na roditelje kojima je potrebno osvijestiti probleme u online svijetu, ali i pozvati ih da budu dio rješenja.

Misliš da je nešto s interneta neprikladno, opasno ili uznemirujuće? Stručnjaci iz Centra dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Više informacija o odgovornom korištenju tehnologije pronađi na web stranici Bolji online.

Foto: Podcast Ana Radišić

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti

Sigurnost na internetu

Mladi sve više koriste TikTok kao tražilicu: Koliko je pouzdan i na što sve trebaš pripaziti prilikom pretraživanja?

Popularna društvena mreža TikTok, aplikacija za dijeljenje i kreiranje kratkih videozapisa, u 2022. godini premašila je milijardu aktivnih korisnika mjesečno. TikTok je najpopularniji među generacijom Z, odnosno osobama rođenima između 1995. i 2012. godine, i oni ga sve više koriste za pretraživanje informacija umjesto klasičnih tražilica poput Googlea.

Iako starije generacije TikTok doživljavaju uglavnom kao aplikaciju s plesnim koreografijama i pop glazbom, ona je puno više od toga. Preporuke za kafiće i restorane, kao i za izložbe, filmove i koncerte, ali i korisne informacije poput recepata ili savjeta – sve to možeš pronaći na TikToku. Generacija Z tu društvenu mrežu koristi kao „one-stop shop“ za zabavu, inspiraciju, ali i informiranje. Naime, prema istraživanjima čak 40 posto pripadnika generacije Z koristi Instagram i TikTok za pretraživanje umjesto Googlea.

Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su koje su prednosti, a koje su mane korištenja TikToka kao primarne internetske tražilice te kako točno funkcionira njegov čuveni algoritam.

tik tok

Kako funkcionira TikTok algoritam?

Na TikToku se nalaze milijuni sati sadržaja i koliko god skrolaš, nikad nećeš doći „do kraja“. Kako onda ova društvena mreža bira što će ti pokazati? Informacije na TikToku do tebe dolaze pomoću algoritma koji personalizira sadržaj na temelju tvoje interakcije u aplikaciji. To znači da TikTok, kao i ostale društvene mreže, prati koliko vremena provodiš na nekom videozapisu, tj. temi i je li izazvao reakciju poput lajkanja i dijeljenja.

Cilj algoritma je da te što duže zadrži na TikToku, a to ne bi postigao prikazivanjem sadržaja koji te ne zanima, zar ne? Svaka For You stranica u potpunosti je jedinstvena i prilagođava se interesima korisnika.

Za generaciju Z pretraživanje na TikToku zanimljivije je od upisivanja upita na Googleu jer na taj način dobiju rezultate koje su producirale „stvarne“ osobe. Osim toga, mnogima ovaj način pretraživanja ne služi samo za traženje proizvoda ili zanimljivih mjesta i događaja, već i za pronalazak edukativnog sadržaja kojim šire svoje horizonte.

Pozitivne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

TikTok prikazuje videozapise u skladu sa sadržajem koji ti je zanimljiv.
Informacije dijele stvarne osobe, a ne bezlične web stranice. Autentično se prenosi doživljeno iskustvo kroz videozapise, dok je Google ograničen na fotografije i tekst.
Pretraživanje na TikToku često je interaktivnije od upisivanja upita na Googleu.
Možeš pronaći razne proizvode, recepte, ideje za putovanja, naučiti kako se nešto radi i educirati se o određenoj temi gledajući videozapise kraće od minute.

Negativne strane korištenja TikToka za pretraživanje:

Uspon TikToka kao tražilice može značiti više susreta s dezinformacijama koje bi se posljedično mogle proširiti. Zabilježeno je kako se platforma borila s moderiranjem obmanjujućeg sadržaja o izborima u više država, ratu u Ukrajini i pobačaju.
Dolazi do iskorištavanja hashtagova, što se može vidjeti na primjeru hashtaga za “anoreksičnost”. Videozapisi s ovim hashtagom imaju više od 20 milijuna pregleda zajedno, što je istovremeno zapanjujuće i zastrašujuće. Zbog toga mnoge pogrešno napisane i problematične ključne riječi još uvijek prikupljaju milijune pregleda.
TikTok koristi zajedničke zvukove kako bi grupirao slične videozapise. To omogućava korisnicima da lako pronađu više sadržaja koji koriste isti zvuk ili isječak pjesme pomoću tražilice. Međutim, korisnici mogu „preoteti“ određene zvukove ili isječke pjesme kako bi promovirali toksične trendove.
TikTok algoritam zadržava korisnike i otežava napuštanje aplikacije, odnosno provjeru informacija na drugim tražilicama.

tik tok
U par klikova i za nekoliko sekundi na TikToku možeš naći sve što te zanima, no postoje brojne opasnosti poput dezinformiranja i lažnih vijesti. Zato je ključno uspostaviti ravnotežu između korištenja TikToka kao alata za pretraživanje i ostalih provjerenih tražilica te se educirati o tome kako prepoznati dezinformacije.

Trebaš savjet kako to učiniti? Javi se na besplatnu i anonimnu liniju Centra za sigurniji internet 0800 606 606, svakog radnog dana između 8 i 16 sati. Za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Foto: Getty Images i Unsplash

Sigurnost na internetu

Kako s djecom razgovarati o online sigurnosti? Provjeri brošuru koja roditeljima donosi sve odgovore

Prvi dani rujna u znaku su povratka u školske klupe. Početak nove školske godine nije stresan samo za školarce, već i za njihove roditelje. Osim što donosi više obveza, poput raznih izvanškolskih aktivnosti na koje ih treba razvažati, roditeljskih sastanaka i informacija, moraju voditi računa i o sigurnosti na internetu budući da mališani tamo mogu biti izloženi neprimjerenom sadržaju ili ponašanju.

Današnja djeca žive u znatno drukčijem svijetu od njihovih roditelja, posebno kada je riječ o izloženosti tehnologiji. Često se na internetu susreću sa situacijama koje stariji nisu imali prilike iskusiti na svojoj koži, što nekima predstavlja izazov pri razumijevanju, pružanju podrške i stvaranju osjećaja sigurnosti.

Upravo kako bi pomogli roditeljima i osvijestili ih o raznim izazovima u online svijetu, ali i pozvali na odgovorno korištenje tehnologije, Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska predstavili su brošuru Siguran početak nove školske godine. U njoj ćeš pronaći pregledne informacije za bolje razumijevanje digitalnih aktualnosti s kojima se osnovnoškolci svakodnevno susreću. Osim savjeta za djecu, donosi i brojne upute za roditelje koje će svima zajedno omogućiti bezbolnije uživanje u blagodatima tehnologije.

„Svaki je dan dobar dan za podizanje svijesti o sigurnijem korištenju modernih tehnologija. Početak školske godine mnogim roditeljima i djeci predstavlja novu stranicu koju sami pišu, a mi želimo da ista bude ispisana sigurnim i odgovornim korištenjem modernih tehnologija, kao i odnosom povjerenja na razini roditelj-dijete“, kažu Martina Nikolić, mag.psych. i Ana Veočić, mag.act.soc., iz Centra za sigurniji internet.

„Početak školske godine sam po sebi je težak svim roditeljima. Uz sve brige koje ih neizbježno čekaju, ovom brošurom htjeli smo im dati savjete za poticanje razgovora s djecom o online svijetu. Tako u njoj mogu pronaći preporuke za korištenje ekrana ovisno o dobi djeteta, kako se postaviti prema online izazovima te saznati više o samom cyberbullyingu i pronaći savjete za određene situacije“, otkrila je Marijana Zagorac, koordinatorica medijske strategije, gaminga i sponzorstva u A1 Hrvatska.

U brošuri su pokrivene razne teme koje je Centar za sigurniji internet procijenio važnima i korisnima kroz praktični rad s djecom, mladima i njihovim roditeljima. Roditelji mogu iskoristiti konkretne alate u pojedinim situacijama kojima će pridonijeti digitalnoj dobrobiti cijele obitelji. Osim toga, brošura donosi i detalje o klasifikaciji videoigara, prepoznavanju predatora i tzv. sharentingu (pretjeranom dijeljenju fotografija i podataka o djeci). Na kraju brošure nalazi se Obiteljski ugovor, odličan alat za započinjanje razgovora o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije s kojom svi članovi obitelji mogu postaviti jasna očekivanja i granice.

Budući da živimo u digitalnom dobu, zabrane ekrana nemaju smisla pa se preporučuje uspostavljanje zdrave ravnoteže između aktivnosti na internetu i uživo. Uz to, iznimno je važan otvoreni razgovor s djecom, kao i stvaranje sigurne okoline za izražavanje osjećaja i stavova jer će najmlađi samo tada otkriti ako ih nešto tišti.

Besplatnu brošuru možeš preuzeti OVDJE, a za više informacija o odgovornom korištenju tehnologije posjeti web stranicu #BoljiOnline.

Imaš dodatnih pitanja? Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet dostupni su na besplatnom i anonimnom broju 0800 606 606 svaki radni dan od 8 do 16 sati.

Foto: Brošura Siguran početak nove školske godine/Getty Images