Vijesti za ##Cyberbullying

Cyberbullying kod tinejdžera

Sve teme

Bezazlena šala ili cyberbullying? Tinejdžeri teško prepoznaju kada je netko prešao granicu

Cyberbullying je svaki oblik ponašanja usmjerenog prema određenoj osobi s ciljem da joj se zaprijeti, osramoti ili isprovocira putem online platformi i uređaja, kao što su pametni telefoni, platforme za video igre i društvene mreže.

Najčešće žrtve nasilja na internetu su tinejdžeri, a takav je oblik nasilja danas rašireniji od fizičkog.
Cyberbullying je rašireniji od drugih vrsta zlostavljanja jer se internetu može pristupiti u bilo kojem trenutku. Takvi bolni incidenti mogu dovesti do toga da se tinejdžeri osjećaju nesigurno čak i u svojim domovima. Nerijetko su mete cyberbullyinga fizički jači učenici jer s njima obračun uživo ne dolazi u obzir.

Dok je za „klasično“ zlostavljanje potrebna namjera za nanošenje boli, svaka šala s interneta koja prelazi granicu potencijalno je oblik cyberbullyinga. Osim toga, za razliku od fizičkog nasilja, online zlostavljanje je u potpunosti javno pa njemu mogu svjedočiti i drugi ljudi, što može narušiti imidž obje uključene strane.

Iako se događa samo u online svijetu, cyberbullying može nanijeti trajnu štetu fizičkom i psihičkom zdravlju djece. U blažim slučajevima, tinejdžeri izbjegavaju korištenje društvenih mreža i druženje s prijateljima, dok u teškim slučajevima, cyberbullying može dovesti do samoozljeđivanja i samoubojstva.

Razlika između šale i cyberbullyinga

Normalno je šaliti se s prijateljima, ali ponekad je na internetu teško raspoznati radi li se o zafrkanciji ili namjernom vrijeđanju. Zbog prirode humora, uvredljivi komentari mogu proći nezapaženo, zamaskirani dobacivanjem: "Samo se šalim!“ 

Ako se osjećaš povrijeđeno ili misliš da se drugi smiju tebi, a ne s tobom, onda je šala otišla predaleko. Ako se to nastavi čak i nakon što zatražiš osobu da prestane, a i dalje osjećaš uznemirenost, vjerojatno se radi o maltretiranju.

Osim toga, online nasilje može rezultirati neželjenom pažnjom velikog broja ljudi, uključujući osobe koje ne poznaješ. Zapamti – ne moraš podnositi nasilje, gdje god se ono događa. Ako se osjećaš loše i cyberbullying ne prestaje, pametno je potražiti pomoć.


Sprječavanje cyberbullyinga ne svodi se samo na prozivanje nasilnika, već i prepoznavanje da svaka osoba zaslužuje poštovanje, bilo online ili offline.

Nažalost, većina tinejdžera ne može razlikovati humor od zlostavljanja. Kao što smo već spomenuli, zlostavljanje se događa kada netko želi namjerno povrijediti drugu osobu. Međutim, ponekad osoba nema takve namjere, ali neprikladna ili loše tempirana šala može poslati pogrešnu poruku i nekoga povrijediti.

Humor se bazira na snazi prijateljstva. Ako ne znaš ništa o problemima druge osobe, lako možeš reći nešto što će je povrijediti. Ukratko, prije zadirkivanja između prijatelja mora postojati razumijevanje i prihvaćanje.

Zašto netko na šalu gleda kao na uznemiravanje?

Iako je internet olakšao interakciju, postoje određena ograničenja u komunikaciji koja mogu pogoršati cyberbullying. Kad s nekim komuniciraš online, ne možeš pokazati svoje izraze lica i koristiti govor tijela. Čitatelj sam pretpostavlja ton poruke jer ga ne čuje, što otvara prostor za razne interpretacije.

Zato se ponekad prijateljski i šaljivi komentar može protumačiti onako kako pošiljatelj poruke nije htio. Drugim riječima, primatelj je zbog nedostatka konteksta u nepovoljnom položaju dok procjenjuje značenje poruke.

Međutim, ljudi često prezentiraju online zlostavljanje kao šalu kako bi izbjegli preuzimanje odgovornosti za svoje ponašanje. Ako cyberbullying prikažu kao humor, zaobilaze osudu i prijezir drugih. Zato mlade osobe ne pokazuju neodobravanje prema takvom ponašanju i na sve se smiju, pokušavajući se prilagoditi pritisku vršnjaka, što otežava razlikovanje humora od nasilja.

Emotikoni – rješenje ili još veći izvor problema?

Nedostatak vidljivih izraza lica na internetu se nadoknađuje upotrebom emotikona, sitnih digitalnih slika koje ti pomažu da se izraziš i da se tvoja poruka pravilno protumači. Međutim, iako emotikoni pokrivaju široku lepezu ljudskih emocija, simbola i radnji, još uvijek adekvatno ne prikazuju cijeli raspon ljudskih emocija.

Osim toga, emotikoni mogu imati različita značenja za različite pojedince. Primjerice, korištenje smajlića uz kritički komentar može se protumačiti kao uvredljiva poruka, a kod drugih kao bezopasan komentar.

Što učiniti u slučaju cyberbullyinga?

Društvene mreže neprestano poboljšavaju svoje smjernice zajednice kako bi spriječile internetsko zlostavljanje. U svakom trenutku možeš blokirati ili prijaviti korisnike koji te maltretiraju, bez da ih se o tome obavijesti. Ako ne reagiraš na uvredljivi ili prijeteći sadržaj, drugi mogu prijaviti takve aktivnosti i zaštititi te.

Potraži savjet, pomoć ili podršku od odrasle osobe kojoj vjeruješ, poput roditelja, drugih članova obitelji ili školskog psihologa. 

U slučaju cyber nasilja, možeš se obratiti i stručnjacima iz Centra za sigurniji internet na besplatni i anonimni telefon za savjetovanje – 0800 606 606. Možeš zatražiti i savjetovanje uživo u Zagrebu i Osijeku.

Ako si u neposrednoj opasnosti, obrati se policiji i prijavi cyber nasilje.

Foto: Getty Images

Razvijanje digitalne inteligencije kod djece

Sve teme

Kratki vodič za roditelje: Saznaj kako poticati zdrave digitalne navike kod djece

Roditelji i skrbnici pomažu djeci razviti digitalnu inteligenciju, odnosno društvene, emocionalne i praktične vještine za uspješno snalaženje u online svijetu.

Nikad nije prerano za usaditi dobre navike, a kako tvoje dijete raste, korisno je stalno podsjećati na osnovne principe digitalne inteligencijepoštovanje, empatiju, kritičko razmišljanje, odgovornost i otpornost.

Kako izgraditi zdrave digitalne navike kod djece?

Potiči komunikaciju punu poštovanja

Potakni dijete da se isto ponaša online i offline, uz prihvaćanje različitih gledišta, kultura i pozadina. Ako nešto nije prihvatljivo reći ili učiniti uživo, onda nije prihvatljivo ni na internetu.

Podsjeti ga da ne odgovara na negativne poruke, a ako ih primi, bitno je da o tome razgovara s tobom ili nekom drugom odraslom osobom. Osim toga, bitno je naglasiti djetetove kvalitete i koliko su one vidljive i na internetu. 

Potiči empatiju

Pomozi djetetu da se stavi u tuđe cipele, odnosno poveže s različitim mišljenjima i razumije što je uzrok drugačijeg ponašanja osoba.

Možeš reći da je netko od prijatelja djelovao tužno kad ste ga vidjeli i postaviti sljedeća pitanja: „Što misliš da nije u redu?“, „Što možeš učiniti da pomogneš?“, „Rastužuje li te kad vidiš takvu reakciju?“

Potiči kritičko razmišljanje

Potakni dijete da kritički promišlja o onome što vidi na internetu. Nauči ga da postavlja pitanja kako bi sam prepoznao sadržaj ili poruke u kojima ih se zavarava ili iskorištava.

Upoznaj ih s lažnim vijestima koje se brzo šire društvenim mrežama. Bitno je da provjeravaju što je napisano u vijestima i samostalno pretražuju teme kako bi došli do različitih mišljenja i donijeli svoje.

Istakni im važnost opreza pri sklapanju online prijateljstava jer se ljudi možda namjerno drugačije predstavljaju. Upozori dijete na opasnosti susreta s online prijateljima uživo. Predloži da se sastanu samo ako je s njima odrasla osoba tijekom dana na javnom mjestu.


Potiči sigurno i odgovorno ponašanje

Radi na postizanju zdrave ravnoteže u online i offline aktivnostima djeteta i postavi granice za korištenje tehnologije u svom domu. 

Osim toga, podsjeti najmlađe na važnost čuvanja osobnih podataka koji se mogu koristiti za njihovu identifikaciju ili lociranje. Objasni zašto bi trebali biti sumnjičavi prema spam porukama i e-mailovima te izbjegavati klikanje na skočne oglase na raznim web stranicama.

Pomozi im pri postavljanju najjačih postavki privatnosti na svim uređajima i društvenim mrežama. Redovito provjeravaj te postavke jer ih ažuriranja ponekad mogu vratiti na zadane. 

Pobrini se da tvoje dijete koristi jake lozinke na uređajima i računima, a objasni važnost čuvanja lozinki i opasnosti krađe identiteta.

Pomozi da izgrade otpornost

Zadrži smirenost ako tvoje dijete doživi negativno iskustvo na internetu. Neke su studije čak pokazale da većina djece kasnije vidi pozitivne posljedice na svom ponašanju nakon što su doživjeli takvo što.

Saznaj kako se dijete osjeća, pruži mu podršku i podigni samopouzdanje. Objasni da su teška razdoblja sastavni dio života, ali uvijek postoji podrška i pomoć.

Podsjeti dijete da uvijek dobro provjeri koga prihvaća kao prijatelja na društvenim mrežama te da zna kako nekoga blokirati ili prijaviti sadržaj na stranicama koje prati.

Na platformi
#BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas. A OVDJE možeš donirati i podržati rad mobilnog tima Centra za sigurniji internet kako bi psihološka pomoć došla do svakog kutka Hrvatske, do svakog djeteta i mlade osobe koja se susrela s mračnom stranom online svijeta.

Foto: Getty Images