Danas je Dan sigurnijeg interneta: Kako djeci objasniti algoritme na društvenim mrežama i tražilicama?

#Sigurnost na internetu #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 11.02.2025.
Djeca na internetu

Dan sigurnijeg interneta obilježava se svakog drugog utorka u veljači, s ciljem promicanja sigurnijeg i odgovornijeg korištenja interneta, posebno među djecom i mladima. Ove godine obilježava se 11. veljače u oko 180 država diljem svijeta, pod krilaticom „Zajedno za bolji internet“

Iako nas online svijet u suštini povezuje i nudi bezbroj mogućnosti za komunikaciju, učenje i poslovanje, donosi i brojne rizike. Danom sigurnijeg interneta želi se potaknuti korisnike na sigurno, etično i odgovorno korištenje, kao i širenje svijesti o prijetnjama i korisnim sigurnosnim rješenjima.

Krađa identiteta, lažne web stranice, online prijevare i neprikladan sadržaj samo su neki od rizika kojima se svakodnevno izlažeš pri korištenju interneta. A kako roditelji mogu osvijestiti djecu o ovim izazovima u digitalnom svijetu?

Jedan od načina kako osigurati da je tvoje dijete sigurno online je razumijevanje algoritama i vrste sadržaja koji će se vjerojatno pojaviti na njihovim feedovima.

Algoritmi su skupovi pravila ili uputa koje online platforme koriste za obradu i grupiranje informacija. Na platformama kao što su društvene mreže, tražilice i streaming usluge, algoritmi odlučuju koji se sadržaj prikazuje korisnicima na temelju njihovih preferencija, interakcija i ponašanja. Primjerice, na TikToku ti se pojavljuju video isječci bazirani na tvojim prethodnim lajkovima, komentarima, dijeljenjima i pregledima, dok streaming platforme predlažu serije, filmove ili glazbu slične sadržaju koji je korisnik već pogledao ili preslušao.

Kako algoritmi utječu na online iskustvo djece?

- Personalizirani sadržaj

Algoritmi stvaraju prilagođeno iskustvo, prikazujući tvome djetetu sadržaj koji će ga vjerojatno zainteresirati. To im može biti korisno, ali može i ograničiti izloženost različitim perspektivama.

- Neograničene preporuke

Algoritmi uglavnom potiču korisnike da se duže zadrže na određenoj platformi. To može utjecati količinu vremena koje tvoje dijete provede online.
- Popularan sadržaj

Algoritmi daju prednost sadržaju koji privlači mnogo pažnje, što znači da bi tvoje dijete moglo vidjeti viralne objave koje nisu uvijek prikladne ili istinite.

- Prednosti algoritama

Algoritmi ti mogu pomoći da brže pronađeš sadržaj koji te zanima. Osim toga, možeš otkriti nove interese i hobije, kao i glazbu i serije koji bi ti se mogli svidjeti. Ako pratiš provjerene i verificirane profile, pojačavaš doseg njihovih objava.

- Mane algoritama

Algoritmi daju prednost sadržaju koji potiče veću angažiranost korisnika, kao što su lajkovi i pregledi, čak i ako su informacije pogrešne ili lažne.

Osim toga, često prikazuju sadržaj sličan onome iz tvojih prethodnih interakcija. Na ovaj način ograničava se izloženost različitim stavovima i perspektivama. Uz to, algoritmi su osmišljeni tako da te duže zadrže na platformama korištenjem automatske reprodukcije i preporukom sadržaja prilagođenog tvojim interesima.

Uz to, algoritmi prate tvoju online aktivnost, od lajkova i pretraživanja do dijeljenja objava. Na taj način stvaraju detaljan profil o tebi, utječući na sadržaj koji vidiš.

Kako s djecom razgovarati o algoritmima?

- Objasni što su algoritmi

Opiši djetetu kako platforme koriste aktivnosti korisnika da bi im prikazale određeni sadržaj. Objasni kako aplikacije predlažu video isječke na temelju prethodnih aktivnosti, poput lajkova i pregleda.

- Razgovaraj o tome zašto vide određeni sadržaj

Možeš pitati dijete je li primijetilo sličan sadržaj na svome feedu i usput objasni da to nije slučajno. Potakni znatiželju i diskusiju o pojavljivanju određene vrste sadržaja ili objava.

- Potakni kritičko razmišljanje

Podsjeti dijete da nije sve što vidi online točno ili nepristrano. Ohrabri ih da se upitaju zašto vide neku objavu ili tko ima koristi od takvog sadržaja.

- Promiči raznolik sadržaj

Predloži istraživanje novih tema, perspektiva i kreatora sadržaja jer se tako prekida začarani krug ponavljajućih preporuka. Potakni djecu na praćenje profila ili istraživanje tema koje proširuju njihove horizonte.

Algoritmi su važan dio digitalnog svijeta i važno je da djeca i mladi budu opremljeni vještinama kritičkog razmišljanja kako bi se njime mogli kretati odgovorno i sigurno. Važno je postaviti i zdrave granice, zato uravnoteži vrijeme ispred ekrana s aktivnostima na otvorenom za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Potičući kritičko razmišljanje i otvorenu komunikaciju, možeš pomoći svome djetetu da iskoristi svoja internetska iskustva na najbolji mogući način, izbjegavajući potencijalne izazove.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
RedNote aplikacija

Sve teme

Kineski RedNote nova je zvijezda među aplikacijama: Upoznaj nimalo bezazlenu alternativu TikToku

Nedavno je u SAD-u na doslovce nekoliko sati ugašen TikTok, zbog odluke Vrhovnog suda prema kojem kineska tvrtka ByteDance, vlasnik te društvene mreže, mora prodati popularnu aplikaciju zbog zabrinutosti za privatnost korisnika i nacionalnu sigurnost.

Uvjet za nastavak poslovanja u SAD-u bio je da matična tvrtka u kineskom vlasništvu pristane prodati TikTok američkom vlasniku, što ByteDance zasad odbija.

Istoga dana novoizabrani američki predsjednik Donald Trump umiješao se u cijelu priču i obećao kako će obustaviti zabranu i produljiti rok za dogovor s tvrtkom ByteDance za dodatnih 90 dana. Korisnici su tako ostali bez TikToka na samo nekoliko sati, ali u danima koji su prethodili njegovom privremenom gašenju, sve je veću popularnost stekla druga kineska aplikacija – RedNote.

Radi se o platformi za društveno umrežavanje i e-trgovinu koja je osnovana 2013. i trenutačno broji više od 300 milijuna korisnika. Poznata je i kao kineski odgovor na Instagram koji nije dizajniran za engleske govornike, a uspoređuje se s TikTokom zbog fokusa na kratke video isječke

Zanimljivost RedNotea je što se algoritam vodi interesima korisnika, a ne osobama koje prate, čime se smanjuje utjecaj influencera. No, stručnjaci upozoravaju da bi i RedNote mogao postati meta američkih regulatora.

Iako se RedNote predstavlja kao prostor za kreativnost, samopromociju i viralni sadržaj, postoje brojne zamjerke oko njezine politike privatnosti i smjernica zajednice. Naime, odobravanjem pristaješ na usklađenost sadržaja sa strogim kineskim zakonima i zakonima o cenzuri. Kako piše Forbes, svaka objava, komentar i lajk postoje u sustavu koji daje prednost „osnovnim socijalističkim vrijednostima“ umjesto slobode govora.

Korisnici u početku ne primjećuju što im algoritam servira, ali s vremenom je jasno da se potiče autocenzura i potiskuje neslaganje s režimom o politički osjetljivim pitanjima, poput kritike kineskih zakona o cyber sigurnosti ili zalaganje za ljudska prava.

Zabrinutost za privatnost korisnika

Kritičari RedNotea zamjeraju mu korištenje strogih smjernica za odgovor na tzv. „osjetljive incidente“, točnije kontroverzne političke ili društvene teme. Aplikacija cenzurira rasprave koje smatra osjetljivima za režim, što znači da algoritam preferira sadržaj usklađen s državnom politikom, dok se drugačiji stavovi potiskuju i ignoriraju.

U politikama privatnosti, na koje svaki korisnik pristaje prije početka korištenja aplikacije, eksplicitno se navodi da platforma prikuplja cijeli niz osobnih informacija, poput lokacije, interakcije i navika. Mladi ljudi, često željni povezivanja i izražavanja, možda u potpunosti ne shvaćaju na što pristaju.

Osim toga, RedNote prati informacije o uređaju preko kojeg mu se pristupa. Iako se radi o praksi koju primjenjuju gotovo sve aplikacije, u politikama privatnosti stoji da platforma ima pravo dijeliti takve podatke s pružateljima usluga trećih strana ili relevantnim državnim organima, što može predstavljati rizik za društvo i demokraciju, a ne samo za pojedince.

Iluzija slobode, u kojoj korisnici misle da imaju kontrolu, a zapravo djeluju unutar strogo definiranih granica, mogla bi postati novi standard za društvene mreže. Pristanak bez potpune transparentnosti nije sloboda jer je kontrola u rukama platforme, maskirana iluzijom izbora.

Sigurnost prije svega

Kako regulirati popularne platforme poput RedNotea? Prvi korak definitivno je međudržavna suradnja u zaštiti privatnosti i demokratskih principa. Kako bi zaštitile korisnike takvih aplikacija, vlade moraju inzistirati na transparentnosti prikupljanja podataka i uvođenju globalnih standarda digitalne privatnosti.

Dio zadaće je i na učiteljima i roditeljima koji moraju opremiti mlade za kritičku procjenu digitalnih platformi, osnažujući ih da surfaju internetom uz informirani skepticizam. Uvođenjem digitalne pismenosti u škole, mladi i djeca uče se prepoznati opasnosti platformi, preispituju sadržaj koji konzumiraju i razumiju potencijalne rizike. Na roditeljima je da potiču razgovore o sigurnosti na internetu i važnosti kritičkog mišljenja.

Međutim, kod pitanja cyber sigurnosti, najveća je moć u rukama pojedinaca koji trebaju kritički razmišljati. Pri korištenju nove platforme zapitaj se što se radi s tvojim podacima i kakav bi interes pružatelji usluga mogli imati od toga.

Utjecaj RedNotea seže dalje od hashtagova i viralnih video isječaka. To nije samo aplikacija, već test u kojem kao društvo odgovaramo na digitalne izazove našeg vremena jer se budućnost interneta piše danas. Izbori koje danas donosiš, oblikovat će slobode s kojima živiš sutra.

Foto: Getty Images

Tinejdžeri i društvene mreže

Sve teme

Kako društvene mreže mijenjaju mozak? Na njima ćeš provesti otprilike 3,4 milijuna minuta svog života

Današnja djeca provode sate i sate na društvenim mrežama poput Instagrama i TikToka. 

O kolikoj se količini vremena radi, najbolje dokazuje statistika koju je nedavno objavio Forbes, a koja tvrdi da će svi oni koji počnu koristiti društvene mreže prije puberteta provesti oko šest godina i osam mjeseci svog života na njima. Da budemo precizniji, radi se o 3,4 milijuna minuta života.

Kako aplikacije utječu na mozak?

Iako postoji cijeli niz studija koje apeliraju na smanjivanje vremena pred ekranima, većina ih ignorira. Ili ih preskoči prilikom skrolanja. 

Kolektivna opsjednutost društvenim mrežama počela je oko 2014., kada je poraslo korištenje pametnih telefona zbog bolje kvalitete kamere i većih brzina prijenosa podataka na mobilnoj mreži. Mobiteli su se zatim sve više koristili kako je rasla popularnost aplikacija za društvene mreže.

Postoji nekoliko studija koje bi te mogle uvjeriti da promisliš koliko koristiš društvene mreže. Primjerice, medicinski časopis JAMA Pediatrics otkrio je da skrolanje društvenim mrežama tri sata dnevno može dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Novija studija, koju je također proveo JAMA Pediatrics, otkrila je da društvene mreže mogu mozak učiniti osjetljivijim na nagrade i kazne. Točnije, više žudiš za mikro-nagradama u vidu češćeg provjeravanja lajkova i komentara.

Jedna je studija još prije nekoliko godina otkrila kako se mijenja moždana aktivnost kod mladih osoba pri korištenju Instagrama. Kada su ispitanici ugledali provokativnu fotografiju, isključila su im se područja mozga povezana sa samokontrolom. Ova je studija predvidjela fenomen doomscrollinga koji uključuje provođenje prekomjerne količine vremena uz negativan sadržaj na internetu.

Doomscrolling = doomthinking

Unatoč svim studijama, vrlo vjerojatno i dalje provodiš previše vremena na svom pametnom telefonu, što potvrđuju i nove statistike. Naime, jedno je istraživanje pokazalo da je korištenje društvenih mreža u 2024. poraslo za 8 % u odnosu na 2023. godinu.

Zato sve više razmišljamo upravo onako kako (doom)skrolamo. Ne poduzimaš ništa, samo nastavljaš skrolati, i to polusvjesno. Phubbing, ili ignoriranje sugovornika u korist mobitela, postao je dio svakodnevice.

Brojni stručnjaci kritiziraju društvene mreže i internet jer se mnogo vremena gubi na besmislenom sadržaju. Prebacuješ se s jedne informacije na drugu, nepromišljeno i pasivno. Umjesto bježanja od takvog informacijskog zagušenja, većina ga svojevoljno prihvaća i odabire.

Istina je da svi mi biramo distrakcije jer one ispunjavaju svoju svrhu. Privremene su, plitke i učinkovite. Većina stvari u životu ne može te zaokupiti tako brzo i sveobuhvatno kao tvoj mobitel, a da u tu aktivnost ne moraš uložiti nikakav napor.

Dok se boriš sa stresom i anksioznošću, prirodno je birati najlakši i najučinkovitiji način da umanjiš tjeskobu. A budući da skrolanje društvenim mrežama nije oblik smislene aktivnosti, zapravo doživljavaš više stresa i trebaš sve više i više distrakcija na ekranu. Na taj način upadaš u začarani krug, a aplikacije društvenih mreža njegov su sastavni dio.

Priznanje o upadanju u začarani krug prvi je korak k smanjenju vremena ispred ekrana. Možda te ovaj tekst ponuka da potrošiš "svega" 3,3 milijuna minuta na društvene mreže tijekom svog života.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati.

Foto: Getty Images