U svijetu gdje su djeca svakodnevno suočena s raznim digitalnim izazovima, A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet prepoznali su potrebu za dodatnom podrškom onih koji igraju jednu od važnijih uloga – učiteljima i nastavnicima, pravim influencerima u životima mladih. Tako je nastala Mreža najvažnijih influencera, inovativni edukativni program koji, kroz platformu #BoljiOnline, pruža alate i znanja potrebna za sigurno i odgovorno vođenje učenika kroz digitalni svijet.

Junaci digitalnog doba

Centar za sigurniji internet, uz podršku A1 Hrvatska, osmislio je niz specijaliziranih edukacija s ciljem osnaživanja učitelja i nastavnika. Program je osmišljen kako bi im pružio praktična znanja i vještine potrebne za odgovorno vođenje djece kroz izazove digitalnog svijeta te ih pripremio za rješavanje problema kao što su sigurnost na internetu, zaštita privatnosti i prevencija online nasilja.

„Učenici su u online okruženju spretniji od nas, znaju više i mi moramo uhvatiti korak s njima, naučiti kako pričati s njima o temama iz digitalne sfere pri čemu posebno moramo paziti kako im pristupamo. Veselim se edukacijama i mislim da je prijeko potrebno za nas profesore da pomognemo učenicima da sadržajima s interneta pristupaju na pravilan i odgovoran način. Internet je donio puno dobroga, ali nosi i puno rizika, a zadaća je svih nas koji smo uzori djeci da budemo autentični i svojim primjerom pokažemo kako se ponašati“, rekla je Meri Matušan, nastavnica tjelesne i zdravstvene kulture iz zagrebačke Prve gimnazije.

Edukacije prilagođene potrebama učenika

Edukacije su osmišljene tako da učitelje i nastavnike osnaže u prepoznavanju i rješavanju problema vezanih uz digitalnu sigurnost, nasilje na internetu, ovisnost o tehnologiji te nadzor online aktivnosti učenika. Na raspolaganju su tako tri modula edukacija, prilagođena dobnoj skupini učenika s kojima rade. 

Učiteljima od prvog do četvrtog razreda fokus je na temama osnova digitalne zaštite i prevencije, učitelje petih do osmih razreda educirat će se o zaštiti privatnosti i razgovoru u opasnostima, dok će srednjoškolskim nastavnicima fokus edukacije biti na suočavanju s izazovima digitalnog svijeta kao što su slanje eksplicitnih sadržaja i utjecaja mreža na mentalno zdravlje.

Teme edukacija 

Edukacija „Digitalno odrastanje: Zaštita privatnosti i razgovor o opasnostima“ predviđena je za učitelje nižih razreda osnovne škole. Pokriva teme privatnosti i zaštite identiteta na internetu - od dijeljenja privatnih fotografija bez pristanka do stvaranja lažnih profila. Nastavnici će naučiti kako s učenicima razgovarati o rizicima na društvenim mrežama i kako prepoznati seksualno zlostavljanje putem interneta.

Učitelji učenika od petog do osmog razreda mogu odslušati edukaciju „Sigurna škola: Osnove digitalne zaštite i prevencije“ koja pokriva teme digitalne sigurnosti, nadzora aktivnosti djece te prepoznavanja ovisnosti o tehnologiji i cyberbullyinga. Osim toga, bavi se sigurnošću u videoigrama, opasnostima u online chatovima, govorom mržnje i problemima u grupnim razgovorima.

„Razgovor bez tabua: Suočavanje s izazovima digitalnog svijeta“ edukacija je za nastavnike u srednjoškolskim ustanovama. Ova edukacija pokriva teme primjerene tinejdžerskom uzrastu, poput slanja eksplicitnog sadržaja i seksualnog zlostavljanja putem interneta. Osim toga, bavi se utjecajem društvenih mreža na mentalno zdravlje učenika.

Istraživanje koje je pokrenulo promjenu

Cijela kampanja i program edukacija osmišljeni su na temelju istraživanja koje je provedeno na uzorku od preko 200 učitelja, nastavnika i profesora iz cijele Hrvatske. Upravo su oni izdvojili nužnost edukacije za lakše rješavanje svakodnevnih izazova u školama po pitanju odgovornog korištenja tehnologije.

Svaka edukacija traje otprilike tri sata, a kroz stručne savjete i primjere iz prakse, učitelji i nastavnici usvojit će potrebne alate i znanje za sigurno i odgovorno upravljanje digitalnim okruženjem u razredu. Edukacije provodi stručni tim Centra za sigurniji internet, koji čine psiholog, socijalni radnici, pedagog, sociolog i socijalni pedagog iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, a održavat će se u Zagrebu, Osijeku i Splitu.

Zanima te edukacija? Prijavi se OVDJE.


Foto: A1 

Tehnologija je postala sastavni dio naše svakodnevice, zbog čega se škole sve češće suočavaju s pitanjem kako regulirati korištenje pametnih telefona u učionicama. Dok se dio zemalja odlučio na zabranu mobitela u svrhu poboljšanja koncentracije učenika i promicanja zdravijih navika, većina još uvijek nije poduzela tako drastične korake.

Na početku ove školske godine u Nizozemskoj je na snagu stupila nacionalna zabrana korištenja mobitela u osnovnim školama. Radi se o proširenju mjere koja je već bila na snazi u tamošnjim srednjim školama, uz objašnjenje nadležnih institucija da mobiteli ometaju školarce, smanjujući im koncentraciju i negativno utječući na proces učenja.

Iako zabrana nije potpuna jer se mobiteli mogu koristiti na nastavi u iznimnim slučajevima, već su zabilježeni pozitivni pomaci. Naime, nizozemski kanal NOS prenosi da su učenici društveniji i aktivniji tijekom velikog odmora, a atmosfera u učionicama se poboljšala.

Jedna od prvih europskih zemalja koja je uvela zabranu mobitela u školama bila je Francuska, još 2018. godine. S druge strane, u Švedskoj je odluka o zabrani korištenja mobitela prepuštena školama i one samostalno odlučuju hoće li regulirati to pitanje.

Uz Nizozemsku, Francusku i Švedsku, zabrana korištenja mobitela na nastavi, bilo u svim ili pojedinim školama, na snazi je u Engleskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Grčkoj, Finskoj, Španjolskoj i na Cipru. 

A što je s Hrvatskom?

Iako zabrana korištenja mobitela na nastavi nije uvedena na razini države, dio škola provodi svoje mjere ograničavanja ili zabrane.

Prema istraživanju o korištenju mobitela u osnovnim školama u Hrvatskoj, koje je u svibnju i lipnju 2022. proveo tim Instituta za društvena istraživanja na čelu s dr. sc. Borisom Jokićem, dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i Janom Šimon, čak 85 posto nastavnika podržava ograničenje ili zabranu mobitela u školama. Istraživanje je obuhvatilo 1705 učitelja, 3706 učenika i učenica petog razreda te 3866 učenika i učenica sedmog razreda iz 84 škole na području cijele Hrvatske.

Kada je riječ o stavovima učenika, oni se razlikuju prema njihovoj starosti. Dok se stariji protive zabrani, mlađi su podijeljeni. Pa se tako, primjerice, 47,4 posto učenika petog razreda posto izrazito protivi zabrani mobitela u školama, dok gotovo 53 posto učenika podržava ili izrazito podržava zabranu. S druge strane, učenici sedmog razreda većinom se protive zabrani (njih 68,9 posto), a manje od trećine je podržava ili izrazito podržava.

Iz Instituta za društvena istraživanja poručuju da bi svi akteri uključeni u školovanje, odnosno ravnatelji, učitelji, stručni suradnici, roditelji i učenici, trebali sudjelovati u donošenju odluke o zabrani te da se svačije mišljenje treba uvažiti.

Pozitivni primjeri iz Splita

Neke zagrebačke, osječke i istarske škole još su 2022. uvele odredbu o potpunoj zabrani korištenja mobitela i pametnih satova, a njihov primjer slijedile su i splitske škole. Tamošnji gradonačelnik Ivica Puljak u listopadu 2023. godine na Facebooku se pohvalio kako je Split prvi u Hrvatskoj "zajedničkom odlukom ravnatelja potpuno izbacio mobitele iz svih osnovnih škola". 

Splitska OŠ „Kamen-Šine“ 18. ožujka 2024. zabranila je donošenje mobitela, pametnih satova, laptopa i drugih informatičkih uređaja u školu. Iznimka su učenici sa zdravstvenim teškoćama i dijabetičari koji mogu koristiti navedene uređaje uz dozvolu ravnatelja škole, kao i upotreba mobitela isključivo u obrazovne svrhe. Ako je učenik uhvaćen s uređajem, učitelj/ica ga oduzima i predaje stručnoj službi, a nakon toga roditelj mora doći u školu po oduzeti uređaj.

Kako je prenijela Slobodna Dalmacija, ravnatelj Bože Ujević tvrdi da je ova odluka donesena jer su učenici sve manje koncentrirani, ne druže se i vokabular im je sve lošiji. Osim toga, u školi je provedena anketa čiji su rezultati pokazali da učenici provode pet do šest sati dnevno na mobitelu.

Prije škole „Kamen-Šine“ zabranu mobitela uvela je osmoljetka u Žrnovnici u okolici Splita. Kako je ravnateljica Matija Šitum otkrila Slobodnoj Dalmaciji, ta je odluka naišla na neodobravanje dijela učenika, a jedan se učenik navodno i tresao kada mu je mobitel oduzet. Međutim, kako je školska godina odmicala, pomaci su bili sve očitiji jer učenici više prate nastavu i međusobno razgovaraju. U početku bi pronašli jedan do dva mobitela tjedna koje su učenici koristili na nastavi, a kasnije samo jedan mjesečno.

Ako te muči ovisnost o mobitelu ili te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images