A što je s Hrvatskom?
Pozitivni primjeri iz Splita
Nedavno je u javnosti odjeknula vijest kako je više od 4000 hrvatskih predškolaca dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole zbog određenih teškoća. Stručnjaci upozoravaju da većina njih ima problema s motorikom i govorom, a glavni je krivac, prema njima, prekomjerno korištenje tehnologije.
U javnom diskursu sve se češće koristi termin digitalni autizam, što je vrsta ovisnosti o ekranima kod djece mlađe od dvije godine. Iako tehnologija ima brojne pozitivne strane, poput edukacije i dostupnosti sadržaja za stjecanje novih znanja i vještina, može imati štetan utjecaj ako se ne koristi odgovorno i umjereno.
Budući da današnji roditelji provode velik dio slobodnog vremena uz ekrane ili pokušavaju smiriti djecu dajući im pametne telefone ili tablete u ruke, javlja se sve više razvojnih poremećaja kod najmlađih. Djeca ne mogu obraditi toliki opseg informacija pa im je mozak preopterećen. Preplavljena su podražajima i teško im je prihvatiti dosadu, zbog čega im manjka kreativnosti i mašte.
Zabrinjavajući podaci o hrvatskim predškolcima
Kako su prenijeli brojni domaći mediji, djeca nemaju nikakvih problema s korištenjem tehnologije, dok im problem predstavljaju tradicionalni školski materijali, poput knjiga i radnih bilježnica. Naime, dio djece lista po bilježnici kao na tabletu, a neki čak pokušavaju prstom pauzirati stranicu ili zumirati likove na slikovnici.
Kako maknuti djecu od ekrana? Roditeljima se savjetuje uključivanje u smislenu igru kojom se potiče razvoj motoričkih i kognitivnih funkcija. Ne moraš bježati od činjenice da živimo u digitalnom dobu, ali djeca ne moraju ovisiti o ekranima, već razvijati maštu i igru.
Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba i Hrabri telefon prošle su godine proveli prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred ekranima, a rezultati su pokazali da djeca u tim godinama prekomjerno koriste tehnologiju. Naime, 79 % djece mlađe od dvije godine već koristi uređaje, iako prema smjernicama stručnjaka u toj dobi uopće ne bi smjeli gledati u ekrane.
Podsjetimo, preporuka stručnjaka za djecu od tri do šest godina jest da gledaju u ekrane do dva sata dnevno, dok hrvatski predškolci to čine između 2,4 i 2,9 sati radnim danom te između 3,1 i 3,6 sati vikendom.
Zašto je ovaj podatak tako šokantan? Prve tri godine života ključne su za razvoj mozga, a dijete tada pokušava komunicirati sa sadržajem na ekranu. Budući da mu taj sadržaj ne uzvraća komunikaciju i ne dobiva nikakve odgovore, dijete se može početi zatvarati u sebe.
Osim toga, od gotovo 700 predškolaca koji su sudjelovali u istraživanju, svi koriste barem jedan elektronički uređaj. Dvije trećine djece koristi mobitel i tablet, a tijekom tjedna uz ekrane provode dva ili više sati.
Ono što posebno zabrinjava jest podatak da gotovo 50 % roditelja daje djeci mobitele da ih zabavi, a 56 % njih uređajima nastoji djeci zaokupiti pažnju. Samo 58 % roditelja postavlja jasna pravila i ograničenja vezana za korištenje tehnologije, dok 25 % nije nametnulo nikakva pravila.
Što je digitalni autizam?
Digitalni autizam ili ekranizam je vrsta ovisnosti o ekranima. Prije nego što dijete razvije ovisnost, mozak mu je previše stimuliran redovitim korištenjem ekrana, što uzrokuje kronični stres i dovodi do raznih poremećaja u učenju, raspoloženju, pažnji, komunikaciji i ponašanju. Simptomi uključuju slabo razvijen govor i komunikacijske vještine, teškoće u učenju, pamćenju i spavanju, smanjenu regulaciju emocija i burne reakcije.
Ove se smetnje manifestiraju do treće godine života djeteta, no za razliku od „klasičnog“ autizma, ovaj je izlječiv ako se reagira na vrijeme. Važno je napomenuti da digitalni autizam nije priznata medicinska dijagnoza, već pojam koji označava određeni skup ponašanja povezanih s prekomjernim korištenjem tehnologije.
Prevencija digitalnog autizma
Prevencija digitalnog autizma zahtijeva holistički pristup u kojem sudjeluju roditelji, edukatori i političari. Ključni koraci uključuju postavljanje ograničenja vremena pred ekranom, odabir sadržaja koji je primjeren dobi, promicanje tjelesne aktivnosti, njegovanje odnosa licem u lice te podučavanje digitalnoj pismenosti.
Stručnjaci predlažu sljedeća rješenja za prevenciju digitalnog autizma:
Ograničenje vremena pred ekranom
Postavi vremenska ograničenja pred ekranom koja su primjerena dobi, osiguravajući uravnoteženu kombinaciju digitalnih i nedigitalnih aktivnosti za djecu.
Obrazovni sadržaj
Promoviraj obrazovne materijale koji potiču kognitivni rast i kritičko razmišljanje.
Digitalna pismenost
Informiraj djecu o opasnostima na internetu kako bi donosila informirane odluke.
Roditeljski nadzor
Aktivno se uključi u praćenje i raspravu o internetskim aktivnostima s djecom.
Tjelesna aktivnost
Potiči tjelovježbu i igru na otvorenom jer se na taj način sprječava dugo sjedenje pred ekranom.
Uloga roditelja i učitelja
Naglasi uključenost roditelja, otvorenu komunikaciju i zdravo korištenje tehnologije.
Stručna pomoć
Potraži pomoć stručnjaka kada se kod tvoga djeteta pojave znakovi digitalnog autizma.
A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.
Foto: Getty Images
3. Postavi vremenska ograničenja
8. Odaberi zdravije aktivnosti
