Nije sve tako sivo: Devet razloga zašto je tehnologija dobra za djecu

#Sigurnost na internetu #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 03.09.2024.
Zašto je tehnologija dobra za djecu?

Iako je tehnologija postala dežurni krivac za nedostatak koncentracije, odvraćanje pažnje od školskih obveza i manjak fizičke aktivnosti, dokazano je da djeca imaju brojne koristi od nje. Ključ je u pravilnom doziranju i kontroli od strane roditelja.

Tehnološki napredak djeci omogućuje pristup mnoštvu informacija i mogućnosti koje prije jednostavno nisu bile dostupne. U nastavku saznaj sve prednosti tehnologije za razvoj djeteta.

Poboljšane komunikacijske vještine

Uz internet djeca mogu lakše komunicirati s drugima. Mogu ostati u kontaktu s prijateljima i članovima obitelji koji žive daleko, ali i steći nove prijatelje iz cijelog svijeta.

Sve ovo može pomoći djeci da razviju ključne socijalne vještine, kao što su empatija, suradnja i kompromis te bolje izražavanje. A s vježbom, djeca mogu postati samouvjereni komunikatori – kako online, tako i offline.

Revolucioniranje učenja

Uz internet djeca imaju pristup informacijama nadohvat ruke. U samo nekoliko klikova pronalaze odgovore na svoja pitanja, a mogu istraživati i učiti svojim tempom.

Osim toga, postoje mnoge edukativne aplikacije, igre, video zapisi i članci koji mogu pomoći djeci da nauče nove vještine i koncepte. Uz roditeljsko vodstvo, tolika količina informacija može biti sigurno i poučno okruženje koje najmlađi mogu istraživati. 

Poboljšana koordinacija i motorika

Zahvaljujući korištenju ruku i prstiju na nove načine, tehnologija može pomoći u poboljšanju koordinacije i motoričkih sposobnosti. Primjerice, korištenje računalnog miša ili touch screena zahtijeva preciznost koja može poboljšati koordinaciju ruku i očiju. Igranje videoigara također zahtijeva koordinaciju ruku i očiju, kao i brze reflekse.

Razvoj kreativnosti i samoizražavanja

Djeca mogu koristiti tehnologiju da izraze svoju kreativnu stranu, primjerice stvarajući glazbu, videozapise i drugu umjetnost. Također mogu dijeliti svoja djela na društvenim mrežama, bilo s bliskim prijateljima ili s cijelim svijetom.

Ovo samoizražavanje može pomoći djeci da razviju svoj identitet te povećati njihovo samopouzdanje. Osim toga, dobivaju kreativni ispušni ventil uz koji istražuju svoje osjećaje.

Upoznavanje s različitim kulturama

Uz tehnologiju djeca imaju priliku učiti o različitim kulturama jer se mogu povezati s ljudima iz cijelog svijeta, učiti o njihovoj tradiciji, običajima i vjeri. Izlaganje tim informacijama može pomoći djeci da razviju razumijevanje i poštovanje prema drugim kulturama.

Efikasnije rješavanje problema

Pomoću tehnologije djeca uče rješavati probleme na inovativne i efikasnije načine. Mogu eksperimentirati s različitim rješenjima i pronaći ono koje im se čini najbolje. Osim toga, mogu istraživati razne problematike i razglabati o potencijalnim rješenjima na društvenim mrežama.

Uz ovakvu praksu rješavanja problema djeca mogu postati samostalni mislioci i naučiti razmišljati izvan okvira, što je važna vještina u današnjem svijetu koji se neprestano mijenja.

Poboljšano pamćenje i koncentracija

Neke su studije pokazale da određene vrste tehnologije mogu poboljšati pamćenje i koncentraciju kod djece. Primjerice, jedno je istraživanje pokazalo da djeca koja igraju akcijske videoigre imaju bolje radno pamćenje od vršnjaka koji nisu igrali takve igrice. Druge su studije pokazale da obrazovne aplikacije mogu poboljšati pamćenje kod male djece.

Poboljšane organizacijske vještine

Tehnologija od djece zahtijeva organiziranje i upravljanje informacijama, poput stvaranja datoteka, mapi i dokumenata na računalu. Osim toga, možda će morati pamtiti lozinke, korisnička imena i prijave za različite aplikacije i web stranice. Ova praksa može pomoći djeci da razviju jake organizacijske vještine koje će im biti od koristi u školi i na radnom mjestu.

Pripremljenost za budućnost

U današnjem svijetu djeca su digitalni urođenici, a razumijevanjem funkcioniranja različitih tehnologija, bit će bolje pripremljena za budućnost. Moći će iskoristiti nove mogućnosti koje tehnologija donosi, ali i suočiti se s izazovima u svijetu koji se neprestano mijenja.

Tehnologija može imati pozitivan učinak na razvoj djeteta, ali uz umjerenu upotrebu i nadzor roditelja. Osiguravanjem pravih alata mogu razviti važne vještine koje će im poslužiti u školi i izvan nje.

A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Dijete koristi društvene mreže

Pretjerano korištenje tehnologije

Izazov suvremenog roditeljstva: Kada djetetu dopustiti korištenje društvenih mreža?

Kada bi djeca trebala početi koristiti društvene mreže – pitanje je koje muči brojne roditelje budući da njihovo korištenje predstavlja veliki rizik za mentalno zdravlje adolescenata.

Stav stručnjaka je jasan – redovito korištenje društvenih mreža može uvelike promijeniti razvoj dječjeg mozga, čak i djece koja su starija od 13 godina, što je starosni uvjet za otvaranje profila na većini platformi.

Iako je struka uglavnom složna oko toga da nitko mlađi od 13 ne bi trebao koristiti društvene mreže, neki smatraju da bi neometani pristup, bez kontrole ekrana ili roditeljskog nadzora, trebao biti odgođen barem do 16. godine.

Psiholozi tvrde da je teško odrediti točnu dob kada je redovito korištenje društvenih mreža sigurno za dijete jer se svaki pojedinac razvija različitom brzinom. A ako planiraš djetetu pokloniti pametni telefon i omogućiti mu puni pristup društvenim mrežama, većina stručnjaka poziva na oprez. 

Zašto su društvene mreže opasne za dječji mozak?

Dječji mozak funkcionira potpuno drugačije od mozga odrasle osobe, a posebno je osjetljiv tijekom adolescencije. Tako je, primjerice, manjak sna opasniji za adolescente nego za odrasle. Isti je slučaj i sa smetnjama koje sprječavaju djecu u obavljaju školskih zadataka ili uključivanje u stvarne društvene interakcije.

Društvene mreže često uzrokuju upravo takve poremećaje. Algoritmi su većinom postavljeni tako da se potiče maksimalno korištenje, a prema nekim studijama, polovica tinejdžera prijavljuje barem jedan znak kliničke ovisnosti o društvenim mrežama. To znači da im se teško oduprijeti korištenju mreža ili da će poduzeti ekstremne mjere kako bi si osigurali pristup.

Ne smijemo izostaviti ni cyberbullying, diskriminaciju, govor mržnje i objave koje promoviraju štetna ponašanja s kojima se tinejdžeri redovito susreću. Ali kao što smo već pisali, rješenje nije potpuna zabrana korištenja društvenih mreža. 

Adolescenti mogu koristiti mreže za svoj društveni razvoj, aktivizam i prijateljstva sa svima onima koji se ne osjećaju dovoljno zastupljeno.

Ne podliježi pritisku drugih roditelja

Ako se pitaš je li tvoje dijete spremno imati profil na društvenim mrežama, pokušaj što duže čekati.

„Znanstveni dokazi sugeriraju da korištenje društvenih mreža donosi više rizika za mozak adolescenata, nego koristi za njihov društveni život“, rekao je Mitch Prinstein iz Američke udruge psihologa za CNBC.

Ne dopusti da odluke drugih roditelja utječu na tebe. Ako strahuješ da će tvoje dijete biti izopćeno jer nema Instagram ili TikTok, ne moraš brinuti jer je taj strah prenapuhan. Prepuštanje pritisku vršnjaka može dovesti do samoispunjavajućeg proročanstva, zahvaljujući kojem sve više roditelja dopušta djeci korištenje društvenih mreža jer to rade svi drugi roditelji.

Naime, ne postoje istraživanja koja pokazuju da djeca pate jer nisu na društvenim mrežama. Svi se boje da će jedini zabraniti djetetu korištenje društvenih mreža, što dovodi do toga da im svi to dopuštaju.

Često razgovaraj s djetetom

Kada djetetu dopustiš otvaranje profila na društvenim mrežama, otvoreno i iskreno razgovajte o odgovornom korištenju. Svakih par mjeseci pokreni isti razgovor.

Porazgovaraj s djetetom o razlici između društvenih mreža i stvarnosti, značenju lajkova i samostalnom provjeravanju činjenica. Osvijesti im da pasivno skrolanje nije dobro, kao i nezdravo uspoređivanje s drugima, a prepoznaj i kritiziraj govor mržnje i diskriminaciju.

Djeci je važno pojasniti i zašto društvene mreže uopće postoje. Iako je to super alat koji milijunima korisnika omogućuje povezivanje s drugima i pristup informacijama, pokrenula ga je tehnološka tvrtka koja prikuplja podatke zbog profita, a pritom koristi algoritme koji namjerno promoviraju određeni sadržaj. Na taj način adolescenti će se zapitati koriste li društvene mreže zbog sebe ili ih je na to netko natjerao.

Prati koliko vremena djeca provode online

Kada djeca otvore svoje profile, psiholozi savjetuju da im ograničiš korištenje na 30 minuta dnevno. Iako ti se to može činiti kao malo vremena, posebno za tinejdžera, struka kaže da je to pametno zbog opasnosti na društvenim mrežama na koje adolescenti nisu spremni. „Nije fer izlagati ih nečemu za što nisu dobro pripremljeni“, kazao je Prinstein.

Brojne aplikacije i pametni telefoni omogućuju ti postavljanje ograničenja vremena korištenja. Osim toga, u postavkama privatnosti možeš ograničiti koje značajke tvoje dijete može koristiti te pratiti koga prate ili s kim razgovaraju. Dio stručnjaka preporučuje nadziranje onoga što tvoje dijete gleda i objavljuje na društvenim mrežama, što mu se vjerojatno neće svidjeti, a zahtijeva nimalo jednostavan razgovor o privatnosti i povjerenju.

Upravo je zato važno razgovarati s djetetom prije dopuštanja korištenja društvenih mreža. Na taj način možeš im prenijeti da želiš poštivati njihovu privatnost, ali i postaviti zdrave granice za tu online aktivnost. Zahvaljujući tim razgovorima, roditelji mogu pomoći tinejdžerima da postanu osviješteni korisnici društvenih mreža.

A ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš kontaktirati stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images

Guglanje neprimjerenih pojmova kod djece

Izazovi predpuberteta: Što učiniti kada dijete pretražuje sadržaj za odrasle na internetu?

Svaki se roditelj teško suočava s činjenicom da njihovo dijete neće zauvijek imati nevin i neiskvaren um. Ali stvarnost je potpuno drugačija jer će vjerojatno u jednom trenutku na internetu tražiti odgovore na neka škakljiva pitanja, i to vjerojatno prije nego što misliš.

Iako se roditelji obično plaše takvih situacija i pitaju se zašto njihovo dijete pretražuje eksplicitne pojmove povezane sa seksom i seksualnošću, velika je vjerojatnost da su te u tim godinama zanimala ista pitanja. Teško se oduprijeti traženju informacije koja te zanima puno više od onoga što su ti prenijeli roditelji ili učitelji.

Djeca obično smišljaju raznorazne izgovore kako bi se izvukli od suvišnih roditeljskih pitanja nakon što ih uhvate u pretraživanju neprikladnog sadržaja. „Kriva je moja prijateljica“, „Kliknuo sam na oglas“ ili „Nemam pojma kako je to završilo u rezultatima pretraživanja“, samo su neke od njih.

Ako se kao roditelj nađeš u sličnoj situaciji, uvijek možeš upitati svoje dijete zašto je pretražilo škakljivi pojam. Odgovor je u većini slučajeva znatiželja i važno je ne posramiti dijete zbog toga. 

Zašto djeca pretražuju „neprikladne“ pojmove?

Može ti biti neugodno razmišljati o tome da tvoje dijete traži informacije za koje se čini premlado, no stručnjaci se slažu da je takvo što normalno i karakteristično za predpubertet, točnije u dobi između 10 i 11 godina.

Nekoliko faktora utječe na to kada će tvoje dijete početi tražiti sadržaj za odrasle. Neki od njih su razgovori s vršnjacima te braćom ili sestrama, navike u tvom kućanstvu i sadržaj na koji nailaze na internetu. Psiholozi tvrde da postoje i razlike među spolovima budući da djevojčice postanu znatiželjne ranije od dječaka.

Zato roditeljima savjetuju da s djecom počnu pričati o seksu kada dosegnu dob od osam ili devet godina, odnosno prije početka puberteta, i to iskreno, izravno i bez korištenja eufemizama. Služi se ispravnim izrazima za intimne dijelove tijela i normaliziraj razgovor o seksu jer to može smanjiti osjećaj srama ili nelagode kod djeteta.

Međutim, koliko god komuniciraš s djetetom o seksu, možda će se ipak okrenuti internetu za dodatna istraživanja. Pa ako uhvatiš dijete da googla riječi koje se odnose na seks, duboko udahni i podsjeti se da je to najvjerojatnije sasvim normalno. 

Kako možeš razgovarati s djetetom o povijesti pretraživanja?

Stručnjaci savjetuju da što prije porazgovaraš s djetetom jer što dulje čekaš, više gubiš kontrolu nad takvim ponašanjem.

Ono što je presudno je tvoj stav o ovoj temi. Zato psiholozi savjetuju da ne izgledaš zabrinuto tijekom razgovora te da djetetu ne pristupaš preozbiljno ili previše ležerno. Osim toga, ne pokušavaj razmišljati i razgovarati kao vršnjaci tvoga djeteta. Dijete će te prozreti, a to bi moglo narušiti vaš odnos. Nasmiješi se te mu ponudi emocionalnu podršku i razumijevanje.

Uvijek imaj na umu da tvoje dijete nije učinilo ništa loše, kao ni ti. Ne okolišaj, već odmah prijeđi na temu i objasni djetetu da je znatiželja sasvim normalna.

Možeš pitati dijete zašto je posjetilo određenu stranicu ili pretražilo neki pojam, a nemoj prihvatiti „ne znam“ ili slijeganje ramenima kao odgovor. Poruči im da znaš da se radi o neugodnom razgovoru, ali da isto tako da trebaš znati odakle interes za takve teme.

Kako postaviti granice oko pretraživanja osjetljivih pojmova?

Koliko god ti eksplicitne pretrage od strane djeteta predstavljale nelagodu, to je pravi trenutak da poduzmeš odgovarajuće mjere opreza oko korištenja interneta. Primjerice, možeš koristiti Googleove SafeSearch postavke za filtriranje pornografskih ili drugih eksplicitnih rezultata pretraživanja, dok na iPadu možeš uključiti Ograničenje sadržaja i privatnosti. Dio stručnjaka predlaže i da priznaš djetetu ako na njegov uređaj dodaješ roditeljski nadzor koji prije nisu imali i kažeš zašto su nove mjere na snazi.

Iskoristi ovu priliku i za razgovor o sigurnom korištenju interneta, čak i ako se taj razgovor već dogodio. Educiraj djecu o rizicima i primjerenom ponašanju online i dozvoli im neka tebe nauče o trendovima među svojim vršnjacima.

Nikako ne posramljuj svoje dijete zbog onoga što je tražilo, ali daj mu do znanja da informacije koje pronađu na internetu mogu biti netočne i uznemirujuće, a ponekad i zastrašujuće. Zato im poruči da si uvijek tu za njih ako ih nešto zanima.

Kada neprikladna pretraživanja interneta predstavljaju znak za uzbunu?

Dječji psiholozi vide ova ponašanja kao potencijalno štetna:

-    pretraživanja su česta, a tvoje dijete čini se opsjednuto gledanjem eksplicitnog sadržaja
-    neprimjerene ili česte izjave o seksu kod kuće, pred drugim ljudima ili u školi
-    sadržaj koji gledaju je sve eksplicitniji i izrabljujući
-    neprimjereno dodirivanje, igra ili razgovor s vršnjacima ili braćom i sestrama.

Ovakva ponašanja mogu biti znak da su postali opsjednuti ili fiksirani na sadržaj koji konzumiraju.

Zato je koristan roditeljski nadzor uz koji ćeš ograničiti ili nadzirati korištenje interneta od strane tvog djeteta. Osim toga, promisli o tome kako se ekrani koriste u tvom domu. Primjerice, drži računalo u dnevnom boravku ili u nekoj drugoj prostoriji u kojoj je dijete lakše nadzirati. Druga je opcija da dopustiš korištenje pametnih telefona do određenog vremena u danu, a nakon toga ih držiš u svojoj sobi da se puni tijekom noći.

Međutim, i ovdje je ključna iskrena komunikacija o pravilima korištenja uređaja. Kada se djeci nešto prezentira kao neprimjereno, ponekad im to djeluje još poželjnije.

Što je uzrok pretraživanja neprimjerenog sadržaja kod djece? Uglavnom je teško otkriti točan uzrok takvog ponašanja. Dok nekima smanjuje stres, drugi se samo žele uklopiti s drugim vršnjacima. Ako tvoje dijete nastavi tražiti eksplicitan sadržaj čak i nakon upozorenja, ako ti se čini da je jako fokusirano na njega ili samo trebaš podršku, dobra je ideja obratiti se s stručnjaku. Osim toga, možeš se obratiti školskom psihologu ili nekome za koga misliš da najbolje poznajte tvoje dijete.

Ako te nešto s interneta uzrujalo, povrijedilo, prestrašilo ili narušilo privatnost, kontaktiraj stručnjake iz Centra za sigurniji internet na besplatan i anoniman broj 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE.

Foto: Getty Images