Možda ne znaš što je phubbing, ali svi smo ga barem jednom doživjeli ili prakticirali. O čemu je riječ?

Riječ „phubbing“ kombinacija je riječi telefon (phone) te odbijanje (snubbing), a vrlo se jednostavno može objasniti kao ignoriranje druge osobe u korist korištenja pametnog telefona. Primjerice, phubbing je ako na kavi zanemaruješ društvo i umjesto toga provjeravaš poruke, skrolaš Instagramom ili igraš igrice.

Već smo pisali o učestalom posezanju za mobitelom kod mladih, čak i tijekom noći, ali jesu li odrasli išta bolji?

Što je sve phubbing?

Kad vodiš dva razgovora odjednom, jedan online, a drugi uživo.

Kad tijekom druženja s prijateljima stavljaš mobitel na vidljivo mjesto, tako da pratiš sve notifikacije koje ti pristižu.

Osjećaš strah od propuštanja (FOMO) ako je mobitel daleko od tebe, utišan ili s ugašenim obavijestima.

Zašto je phubbing štetan?

Osim ignoriranja prijatelja, partnera ili djece, istraživanja su pokazala da phubbing doprinosi manjem zadovoljstvu odnosom.

Osoba koju ignoriraš zbog mobitela može se osjećati izolirano, odbačeno i nevažno. Kako bi se nosila s tim emocijama, ona može i sama posegnuti za svojim mobitelom i tako započeti začarani krug phubbinga.

Kada je riječ o djeci, ona uče iz primjera. Možeš li onda očekivati njihovu punu pažnju ako im je ne pružaš? Djeci je vrlo važno reći, ali i pokazati što je to odgovorno korištenje tehnologije.

Phubbing kod roditelja je fenomen koji je povezan sa svim opasnostima s kojima se dijete može susresti, online ili offline. Zainteresiranost, razgovor i povjerenje ključ su odnosa s najmlađima. Ako želiš da ti se dijete povjeri o opasnostima i rizicima s kojima se susrelo, važno je biti prisutan, bez ikakvih distrakcija.

Kako se riješiti phubbinga?

Prvi je korak osvijestiti phubbing u društvenim situacijama. A što nakon toga?

Promjena bilo kojeg ponašanja zahtjevan je zadatak, a ova navika nije iznimka. Prije svega, potrebno ti je puno strpljenja, mali koraci i razumijevanje prema sebi.

U nastavku saznaj kako se možeš riješiti phubbinga u svom kućanstvu.

Zajednički objed bez tehnologije
Objedi su jedni od rijetkih trenutaka kada je cijela obitelj na okupu. Pobrini se da to dragocjeno vrijeme iskoristite kvalitetno, odnosno bez tehnologije. Dogovori se s drugim članovima obitelji da ostavite mobitele u drugoj prostoriji i isključite televiziju.

Isplaniraj offline aktivnosti
Nema potrebe da objed bude jedini trenutak kada obitelj provodi vrijeme zajedno. S članovima obitelji isplaniraj i uvedi u raspored vrijeme kada ćete se družiti uživo i bez tehnologije.

Ugasi obavijesti na mobitelu
Gašenje obavijesti može ti pomoći da prestaneš s phubbingom, ali i da smanjiš vrijeme provedeno pred ekranom. Ovaj korak može biti izazovan zbog straha od propuštanja (FOMO), no za razbijanje stalne potrebe za provjeravanjem mobitela važno je da informacije primaš svjesno i namjerno, točnije kada se za to odlučiš, a ne kada ti stigne notifikacija.

Osvijesti svoje navike
Probaj osvijestiti svoje navike korištenja tehnologije. Kada posegneš za svojim uređajem, zapitaj se zašto to radiš. Razlozi mogu biti različiti, poput dosade, straha od propuštanja ili čak bijega od neugodnih emocija. Razjašnjavanje tog pitanja pomoći će ti u stjecanju kontrole nad svojim ponašanjem, a ako ti je za to potrebna stručna pomoć, nemoj se ustručavati i potraži je.

Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 8 do 16 sati. Za savjetovanje uživo u Zagrebu ili Osijeku možeš dogovoriti termin mailom na info@csi.hr ili OVDJE. Na obje adrese predviđeni su termini u trajanju od sat vremena.

Foto: Getty Images

Korištenje društvenih mreža tijekom prethodnih 10 godina raslo je eksponencijalno. Najaktivniji korisnici su adolescenti, pri čemu 85 % 14-godišnjaka navodi da svakodnevno koristi društvene mreže.

Adolescencija je specifično razvojno razdoblje karakterizirano izraženim razvojnim promjenama, poput povećanja davanja važnosti vršnjacima, potrebe za društvenim prihvaćanjem te eksperimentiranjem i formiranjem identiteta, u čemu važnu ulogu mogu igrati upravo društvene mreže.

Neki od negativnih utjecaja društvenih mreža su:
-    promicanje nerealnih standarda ljepote. Gledanje “savršenih” fotografija koje su postignute raznim filterima i aplikacijama za uređivanje fotografija može dovesti do manjeg zadovoljstva tijelom i smanjenog samopouzdanja.

-    usporedbe i nadmetanja. Mladi često uspoređuju svoje tijelo s drugima i žele izgledati identično, ne uzimajući obzir da ljudi objavljuju svoje najbolje fotografije, što često nije realističan prikaz njihova svakodnevnog izgleda.

-    nasilje na internetu. Maltretiranje drugih na internetu zbog fizičkog izgleda, težine i oblika tijela.

-    pogoršavanje poremećaja u prehrani.

Prednosti body positivity trenda

Rezultati mnogih istraživanja pokazuju da je češće korištenje društvenih mreža povezano s manjim zadovoljstvom tijelom, i to kroz internalizaciju idealnog izgleda i usporedbe među adolescentima. Jednostavnije rečeno, učestalo korištenje društvenih mreža dovodi do lošije slike o vlastitom tijelu, a istovremeno se povećava angažiranost na društvenim mrežama.

S obzirom na potencijalne štetne učinke društvenih mreža na zadovoljstvo tijelom, znanstvenici predlažu da tvrtke koje su vlasnice društvenih mreža izmijene svoje politike i prakse kako bi obeshrabrili navedena ponašanja. Tako je društvena platforma Instagram 2019. godine u nekim zemljama uklonila mogućnost provjere broja lajkova na objavama, a sada je ta opcija dostupna svim korisnicima. Iako nijedno empirijsko istraživanje nije ispitalo učinak uklanjanja vidljivosti ove značajke, žene koje su sudjelovale u studijama navele su da će uklanjanje lajkova vjerojatno potaknuti manje usporedbi na društvenim mrežama i poboljšati njihovo mentalno zdravlje.

S druge strane, body positivity trend pokazao nam je kako društvene mreže mogu pozitivno utjecati na zadovoljstvo tijelom kod mladih. Radi se o pokretu čiji je cilj promicati prihvaćanje svih tijela – s fokusom na zdravlje, a ne na fizički izgled.

Izloženost sadržaju koji prikazuje nefiltrirane fotografije te prirodan izgled tijela različitih oblika, a ne samo onih koji predstavljaju trenutačni nedostižni standard ljepote, utječe na poboljšanje zadovoljstva tijelom te smanjenje uspoređivanja s drugima.

Društvene mreže mogu biti i korisne i opasne, a kako bi se spriječili štetni utjecaji na samopouzdanje i sliku o tijelu, važno je da kritički gledaš na sadržaj s kojim se tamo susrećeš. Odgovornost za širenje pozitivnog sadržaja na društvenim mrežama na svima je nama, zato se fokusiraj na onaj sadržaj koji u tebi potiče pozitivne osjećaje, a ne usporedbe.

Ako te muči slika o vlastitom tijelu zbog "savršenog" sadržaja na društvenim mrežama, možeš se obratiti i stručnjacima iz Centra za sigurniji internet na besplatni i anonimni telefon za savjetovanje – 0800 606 606. Možeš zatražiti i savjetovanje uživo u Zagrebu i Osijeku.

Foto: Getty Images