Kako cyberbullying utječe na djecu? Prepoznaj promjene koje su znakovi za uzbunu

#Cyberbullying #BoljiOnline

Autor A1 Hrvatska
Datum 25.03.2024.

Svaka vrsta zlostavljanja može imati fizičke i psihičke posljedice na dijete. Anksioznost, strah, depresija, manjak samopouzdanja, problemi u ponašanju i u školi samo su neki od njih.

Jedna vrsta nasilja pritom može biti posebno štetna – cyberbullying. Za razliku od fizičkog zlostavljanja, koje je uglavnom ograničeno na školske nasilnike, cyber nasilje može se dogoditi bilo kada, a počiniti ga mogu anonimni korisnici. Upravo to čini ga okrutnijim oblikom nasilja. Osim toga, cyberbullying nije ograničen samo na društvene mreže, odnosno javni digitalni prostor, već svakoga trenutka može stići u privatnoj poruci. Zbog toga se djeca uglavnom sama nose s tom tajnom i njezinim posljedicama.

Poznavanje posljedica cyberbullyinga može ti pomoći da pružiš podršku žrtvi, ali i osvijestiš zabrinjavajuća ponašanja i znakove. Prepoznavanje znakova online nasilja kod djece je važno jer se najmlađi uglavnom ne povjeravaju roditeljima i ne traže njihovu pomoć.

1. Posljedice cyber nasilja na mentalno zdravlje

Mnogim žrtvama cyber nasilja život se čini beznadnim i besmislenim. Uglavnom gube interes za stvari u kojima su nekoć uživali i manje komuniciraju s prijateljima i obitelji. U najgorim slučajevima može doći do depresije i suicidalnih ideja. Ovo su najčešće posljedice cyberbullyinga na mentalno zdravlje:

Depresija i anksioznost
Žrtve cyber nasilja mogu razviti tjeskobu, depresiju i druga stanja povezana sa stresom. Brojne studije podržavaju uvriježeno mišljenje o povezanosti između cyberbullyinga i depresije. Zapravo, jedna je studija pokazala da je 93 % žrtava osjeća tugu, nemoć i beznađe.

Nedostatak samopouzdanja
Zlostavljanje na internetu može srušiti djetetovo samopouzdanje. Žrtve mogu osjećati izraženo nezadovoljstvo sa sobom i zbog toga početi propitkivati svoju vrijednost.

Budući da mladi imaju jaku potrebu za prihvaćanjem od strane vršnjaka, cyberbullying može uzrokovati neprilagodbu u društvo i nedostatak samopouzdanja.

Gubljenje interesa za školu
Mlade žrtve cyberbullyinga češće izostaju s nastave od djece koja nisu zlostavljana. Obično izbjegavaju školu kako se ne bi suočili sa zlostavljačima ili zato što su poniženi i osramoćeni u porukama koje su svima vidljive na društvenim mrežama.

Obično pate i njihove ocjene jer im je teško učiti i koncentrirati se. U najgorim slučajevima, djeca mogu ili napustiti školu ili izgubiti interes za nastavak školovanja nakon srednje škole.

Suicidalne ideje i samoozljeđivanje
Neke žrtve na svoje intenzivne osjećaje reagiraju samoozljeđivanjem, što potvrđuje i niz studija. Osim toga, cyberbullying povećava rizik od samoubojstva.

Jedan od takvih slučajeva uzdrmao je regiju krajem 2022. godine, kada si je 22-godišnji mladić iz Bosne i Hercegovine oduzeo život zbog snimke na kojoj traži posao, a koju su njegovi zlostavljači objavili na TikToku i YouTubeu. Kako su kasnije otkrili njegovi prijatelji, digao je ruku na sebe jer nije mogao podnijeti ponižavanje i ismijavanje na društvenim mrežama.

2. Emocionalne posljedice cyberbullyinga

Činjenica je da cyber nasilje predstavlja veliki stres u životu mlade osobe. Jedno je istraživanje pokazalo da 32 % djece-žrtava cyberbullyinga tvrdi da je doživjelo barem jedan simptom stresa.

Osim uznemirenosti, djeca se mogu osjećati i posramljeno, povrijeđeno, pa čak i strahovati za svoju sigurnost, dok dio njih krivi sebe za zlostavljanje. U nastavku otkrij koje su najčešće emocionalne posljedice cyberbullyinga.

Poniženje
Cyberbullying se događa u cyber prostoru, zbog čega se žrtvama čini stalnim. Djeca znaju da uvredljive poruke zauvijek ostaju tamo gdje su napisane, zbog čega se mogu osjećati posramljeno i preopterećeno. Budući da više osoba zna za zlostavljanje, takvo što može uzrokovati intenzivan osjećaj poniženja.

Izolacija
Djeca su ponekad zbog cyberbullyinga izolirana u školi, zbog čega se osjećaju usamljeno. Ovo iskustvo može biti poprilično bolno jer su prijatelji u ovoj dobi jako važni. Kad djeca nemaju prijatelje, to može povećati opseg nasilja.

U slučaju cyber nasilja, roditelji obično isključe računalo ili mobitel svome djetetu, no danas je korištenje ovih uređaja najvažniji način komunikacije među najmlađima. Isključivanje obično znači prekid njihove veze s ostatkom svijeta, zbog čega se mogu osjećati još izoliranije.

Bijes
Istraživanja pokazuju da je ljutnja najčešći odgovor na internetsko zlostavljanje. Neka djeca-žrtve cyberbullyinga mogu čak planirati osvetu, što je opasan pristup jer ih može držati u zatvorenom krugu zlostavljač-žrtva.

Ako misliš da je tvoje dijete ljuto zbog cyber nasilja, preporuča se razgovor sa psihoterapeutom ili drugim stručnjacima koji ga mogu naučiti kanalizirati tu ljutnju na produktivan način.

Bespomoćnost
Žrtve cyber nasilja mogu se osjećati ranjivo i nemoćno, a osjećaj sigurnosti često im je neuhvatljiv. Oni nemaju kamo pobjeći jer zlostavljanje putem interneta može stići na njihove mobitele ili računala u bilo koje doba dana.

Uz to, nasilnici obično ostaju anonimni, što može povećati strah kod žrtava. S druge strane, dio nasilnika bira osobe koji poznaje i nema problema s otkrivanjem svog identiteta.

3. Fizičke posljedice cyber nasilja

Stres i preopterećenost koji se javljaju uslijed cyber zlostavljanja, mogu se manifestirati i fizički, a ovo su najčešće posljedice:

Gastrointestinalne komplikacije
Stres može uzrokovati ili pogoršati stanja poput želučanih tegoba, bolova u trbuhu i čira na želucu. Djeca se također često nose s čestim mučninama, povraćanjem i proljevom.

Poremećaji prehrane
Djeca koja su izložena cyber nasilju mogu promijeniti svoje prehrambene navike nagore, odnosno preskakati obroke ili početi s prejedanjem. Budući da im se čini da je njihov život izvan kontrole, na svoje obrasce hranjenja gledaju kao na nešto što mogu kontrolirati.

Poremećaji spavanja
Kao i svaki oblik stresa, cyberbullying utječe i na obrasce spavanja kod žrtava. One mogu patiti od raznih problema sa spavanjem poput nesanice, dugog spavanja ili noćnih mora.

4. Posljedice cyberbullyinga na ponašanje

Zlostavljana djeca mogu pokazivati iste ili slične promjene u ponašanju kao i žrtve fizičkog nasilja. Često gube interes za aktivnosti i postaju povučenija. U ekstremnim slučajevima djeca pokazuju značajne promjene u ponašanju.

Konzumacija droga ili alkohola
Žrtve cyberbullyinga češće će se upustiti u zlouporabu opijata. Jedna je studija pokazala da su kod takve djece 2,5 puta veći izgledi da će koristiti marihuanu ili veće količine alkohola nego njihovi vršnjaci.

Izostajanje iz škole
Pomisao na odlazak u školu žrtvama cyberbullyinga često je nepodnošljiva. Zato obično izostaju s nastave ili se čak namjerno ponašaju tako da ih se izbaci iz škole.

Ako je tvoje dijete izloženo cyberbullyingu, učini sve što možeš da staneš na kraj njegovim mukama, od prijave sadržaja na društvenim mrežama do obraćanja policiji.

Kome se obratiti za pomoć?

Nemoj ni umanjivati osjećaje djeteta, a pokušaj ga istovremeno osnažiti. Svakodnevno razgovaraj s djetetom i prati promjene u raspoloženju ili ponašanju. A ako primijetiš nešto zabrinjavajuće, uvijek možeš zatražiti pomoć stručne osobe.

Mlade žrtve cyber nasilja mogu imati koristi od psihoterapeuta ili savjetnika koji ih mogu naučiti kako se nositi s takvim oblikom nasilja i odgovoriti na njega. Razvijanje učinkovitih strategija suočavanja s nasiljem može pomoći djetetu da prebrodi ovaj problem i istovremeno radi na svojoj otpornosti i ustrajnosti.

Upravo takvi stručnjaci dio su Centra za sigurniji internet. Ako trebaš pomoć i podršku u slučaju cyberbullyinga, savjet kako se zaštititi, sigurno koristiti internet ili nositi se s neprimjerenim sadržajem ili kontaktom, nazovi anonimni i besplatni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo razgovarati sa stručnjacima iz Centra za sigurniji internet, to možeš učiniti u savjetovalištima u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b).

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti

Sve teme

Održana prva Gen Z Akademija: Kreatori sadržaja otkrili kako se nositi s hejtom na internetu

Ako ti ili tvoje dijete koristite društvene mreže, velike su šanse da pratite barem jednog influencera. Tinejdžeri danas znaju sve o najnovijim trendovima, modi, stilu i vokabularu, a pritom su im najčešći izvori vršnjaci, ali i kreatori sadržaja.

Dok influenceri mogu unijeti uzbuđenje i inspiraciju u živote djece i tinejdžera jer dijele svoja životna iskustva i stavove, uglavnom se radi o pomno osmišljenom sadržaju. Baš kao i druge slavne osobe, oni mogu imati pozitivan ili negativan utjecaj na svoju mladu publiku, a ključno je da mladi kritički razmišljaju o sadržaju koji prate.

Online svijet povlači brojna pitanja o privatnosti, stvarnosti, neprimjerenom sadržaju i utjecaju koji ostavlja na mentalno zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.

Djeca oduvijek imaju uzore, ali oni više do popularnosti ne dolaze zahvaljujući posebnom talentu ili značajnim postignućima, već zbog svoje osobnosti, elokventnosti, spontanosti i drugih razloga.

Što je Gen Z Akademija?

Upravo zato što njihov glas posebno jako odjekuje kod djece, Centar za sigurniji internet (CSI) i A1 Hrvatska u suradnji s kreatorima sadržaja okupljenima u agenciji Mood Media, pokrenuli su projekt pod nazivom Gen Z Akademija powered by A1. Među njima su poznata lica poput Marca Cuccurina i Nike Pavičić, a tijekom sljedeća tri mjeseca posjetit će 10 osnovnih škola diljem Hrvatske u kojima će educirati učenike sedmih i osmih razreda o potencijalnim opasnostima u online svijetu.

Cilj Gen Z akademije je na zabavan, ali edukativan način mladima dati uvid u njihove živote i način rada te istaknuti da takve uloge sa sobom nose veliku odgovnornost. Pritom su svi kreatori sadržaja završili Školu odgovornog influensanja i dobili certifikat „odgovornog influencera“.

Prva Gen Z akademija održana je 19. ožujka u Osnovnoj školi Središće u Zagrebu, gdje su kreatori sadržaja Marco Cuccurin, Andrea Pacadi, Monika Žilavi i Sead Hrustanović, uz Teu Čičić, socijalnu radnicu iz Centra za sigurniji internet, pričali o odgovornom korištenju tehnologije i konzumiranju sadržaja na društvenim mrežama.

Ovi kreatori sadržaja smatraju da je bitno znati tko im je publika i koliko utjecaj imaju na nju. Složni su da sadržaj koji se objavljuje na društvenim mrežama nije nužno stvaran, već se uljepšava zbog raznoraznih razloga.

„Korisnici zaboravljaju da je kreiranje sadržaja, odnosno prikaz savršenosti, zapravo nečiji posao. Djeca i mladi rijetko razmišljaju o pozadini onoga što su vidjeli, već im je bitno samo da ih sadržaj zabavlja“, rekla je Tea Čičić iz Centra za sigurniji internet na prvoj Gen Z Akademiji.

Ljubav, a ne block

Da online svijet može biti daleko od zabavnoga, kreatori sadržaja definitivno znaju iz svoga iskustva budući da se često susreću s hejterskim komentarima. Osim brisanja negativnih komentara i blokiranja komentatora, neki kreatori sadržaja kreativni su sa svojim metodama izbjegavanja negativnosti na društvenim mrežama.

Primjerice, kreatorica sadržaja Monika Žilavi školarcima je iznijela svoju strategiju koju naziva „Ljubav, a ne block“. „Smatram da većina osoba koje ostavljaju ružne komentare nisu zadovoljne svojim životima, a tuđa sreća im izaziva frustraciju. Ali ako vidim da postoji tračak nade da osoba može promijeniti mišljenje, izrazim zahvalnost na komentaru i uputim neku toplu riječ pa ta osoba nema više što odgovoriti jer se osjeća posramljeno“, objasnila je.

Na njezine se riječi nadovezao i Marco Cuccurin koji, kako kaže, koristi obrnutu psihologiju i na hejterski komentar odgovara s: „Ugodan ostatak dana“ ili „Želim ti sve najbolje“, što uglavnom rezultira isprikom od komentatora. „Na taj način potaknem osobu da razmisli što je učinila i sama zaključi da kreator sadržaja nije zaslužio takve riječi jer odgovara pozitivno, a ne negativno“, kazao je.

Ovi savjeti od velike su važnosti djeci jer je, prema statistikama Centra za sigurniji internet, više od 60 posto mladih doživjelo zlostavljanje putem interneta.

Što s neprimjerenim sadržajem?

Odgajaju li danas influenceri djecu, pitanje je koje oko kojeg se struka i akteri slažu – djelomično da, ali odgovornost je ipak na roditeljima.

„Za razliku od televizije gdje postoje oznake o primjerenosti sadržaja za djecu (12, 15 i 18), na internetu to ne postoji pa ne znamo kojem je uzrastu što namijenjeno. Zato roditelji trebaju pomoći djeci pronaći primjeren sadržaj“, objasnila je Čičić.

Kako onda prepoznati je li nešto primjereno za djecu ili nije? Prema Čičić, sve što trebaš učiniti jest vjerovati svom unutarnjem detektoru neprimjerenog sadržaja, a potom svaku sumnju prijaviti odrasloj osobi od povjerenja.

Na svim društvenim mrežama postoji opcija prijavljivanja neprimjerenog sadržaja, poput cyberbullyinga, sextinga, lažnih vijesti ili iskorištavanja djece na internetu. No najčešći i automatski odgovor mreže jest da takvo što ne krši njihove smjernice pa sporna objava neće biti uklonjena. Međutim, ne moraš odustati, već zlonamjerni sadržaj možeš anonimno prijaviti na web stranici Centra za sigurniji internet. Njihovi će stručnjaci zatim kontaktirati određenu društvenu mrežu i u komunikaciji s njima pokušati ukloniti spornu objavu.

Uz to, ako te nešto s interneta uzrujalo, prestrašilo ili narušilo privatnost, možeš se obratiti stručnjacima iz Centra za sigurniji internet (CSI) na besplatni i anonimni broj 0800 606 606. A ako želiš uživo porazgovarati sa stručnjacima o istim temama, OVDJE možeš zatražiti termin za savjetovanje u Osijeku (Bana Josipa Jelačića 83, Višnjevac) i Zagrebu (A1 centar Gajeva, Gajeva 2/b). Osim toga, na platformi #BoljiOnline saznaj kako učiniti internet sigurnijim i pozitivnijim mjestom za sve nas.

Gen Z Akademija nastavlja s radom

Prva Gen Z Akademija powered by A1 pokazala je važnost educiranja mladih o odgovornom korištenju interneta i svijetu kreatora sadržaja i influencera. Kroz otvorene razgovore i praktične savjete, djeca su dobila alate kako bi osvijestila potencijalne opasnosti u online svijetu, ali i kako bi odgovorno koristila društvene mreže.

Ovo je bila samo prvo od 10 predavanja koje će se do sredine svibnja održavati u osnovnim školama diljem Hrvatske. Uz četvero influencera s prve radionice, na ostalima će sudjelovati i druga poznata lica s kojima odrastaju današnje generacije, kao što su Nika Pavičić, Vedran Kantar, Rafaela Seba i Mirsad Kadić.

U nastavku donosimo raspored ostalih radionica:

- OŠ Molve, 9. 4. 2024.
- OŠ Vežica (Rijeka), 11. 4. 2024.
- IV OŠ Bjelovar, 16. 4. 2024.
- OŠ Ivana Filipovića (Osijek), 18. 4. 2024.
- OŠ Hugo Badalić (Slavonski Brod), 23. 4. 2024.
- OŠ Većeslava Holjevca (Zagreb), 25. 4. 2024.
- OŠ Dore Pejačević (Našice), 30. 4. 2024.
- OŠ Biograd, 6. 5. 2024.
- OŠ Ante Starčevića (Zagreb), 14. 5. 2024.

Foto: Mood Media

Ovisnost o internetu i društvenim mrežama

Sve teme

Sve što trebaš znati o ovisnosti o internetu: Simptomi, uzroci, savjeti i kome se obratiti

Internet je vrlo vjerojatno sastavni dio tvog poslovnog, ali i privatnog života. Neka istraživanja pokazuju da u prosjeku provedemo 11 sati dnevno pred ekranima. Upravo zato stručnjaci su sve zabrinutiji zbog relativno novog koncepta ovisnosti o internetu i apeliraju da je se tretira kao i druge vrste ovisnosti.

Iako ovisnost o internetu još uvijek nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, to ne umanjuje njezinu ozbiljnost. Ovisnost ne uključuje samo unos kemijskih ili psihoaktivnih tvari u organizam, već se može razviti iz aktivnosti ili ponašanja koje postaju navika ili nužnost.

Kao i kod drugih vrsta ovisnosti, ne postoji jedan uzrok ovisnosti o internetu, već se oni razlikuju od osobe do osobe.

Ovisnost ili navika?

Ako tvoje navike nisu štetne po nikoga, onda nemaš razloga za brigu. Primjerice, višesatno igranje videoigara vikendom ne znači da patiš od ovisnosti o videoigrama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine službeno je priznala gaming disorder kao bolest i smjestila ga u područje bolesti ovisnosti. Ova se dijagnoza odnosi samo na prekomjerno igranje videoigara, a ne na korištenje interneta.

Kada je riječ o internetu, određivanje granice između navike i ovisnosti poprilično je izazovno.

Navika je ponašanje koje redovito ponavljaš, dio tvoje svakodnevne rutine. Može biti dobra, kao npr. usisavanje, ili loša poput grickanja noktiju kad si pod stresom.

S druge strane, ovisnost uključuje ponašanje ili konzumaciju supstanci jer se osjećaš nagrađeno za to. U tom slučaju može ti biti teško spoznati da je nešto štetno za tebe, ali ne možeš prestati.

Naprimjer, navika je skrolanje Instagramom uz jutarnju kavu, a ako se ne možeš zaustaviti nakon kave i zbog toga kasniš na posao ili s važnim zadacima, vjerojatno se radi o ovisnosti.

Simptomi ovisnosti o internetu

Izazovno je precizirati točne simptome ove ovisnosti, ali provedena su brojna istraživanja na tu temu koja su precizirala neke znakove.

Prema studiji iz 2012., patiš od ovisnosti o internetu ako provodiš veći dio dana online radeći nešto navezano uz posao (igranje videoigara ili pregledavanje interneta) i primjećuješ jedan od ovih simptoma:

-   nagle promjene raspoloženja
-   intenzivna briga o tome što se događa na internetu kada nisi online
-   nemogućnost kontroliranja vremena provedenog online
-   provođenje više vremena online da osjetiš određenu emociju ili raspoloženje
-   simptomi odvikavanja, kao što su razdražljivost, fizički bolovi i depresija, kada ne provedeš „dovoljno“ vremena na internetu
-   provođenje vremena na internetu unatoč sukobu s voljenima, na poslu ili u školi.

Što uzrokuje ovisnost o internetu?

Kao što smo već naveli, ne postoji jedinstveni uzrok ovisnosti o internetu. Uključeno je nekoliko faktora, poput genetike, mentalnog zdravlja i okolišnih čimbenika.

Dio stručnjaka smatra i da su neki pojedinci skloniji ovisnostima jer nemaju dovoljno dopaminskih receptora u mozgu ili nemaju pravilnu ravnotežu serotonina i dopamina.

Kako ograničiti vrijeme na internetu?

Ako te brine koliko vremena provodiš online, postoje neke stvari koje možeš poduzeti prije pronalaska profesionalne pomoći.

Postavi tajmer na mobitelu i računalu
Većina pametnih telefona ima ugrađene postavke s kojima možeš ograničiti svoje vrijeme na određenim aplikacijama. Primjerice, ako provodiš četiri sata dnevno na TikToku, postavi tajmer i zaustavi korištenje nakon određenog trenutka u danu.

Poveži se sa svojom okolinom
Ako si puno na internetu jer se osjećaš usamljeno ili isključeno, idealan je trenutak da se pridružiš nekoj volonterskoj grupi ili npr. književnom klubu u kvartu. Tako ćeš upoznati nove ljude i zaokupiti se nekoliko sati tjedno, što ti može pomoći da se ne osjećaš toliko izolirano.

Meditiraj
Višesatno surfanje ili gejmanje može umoriti tvoj mozak. Odmori se i resetiraj glavu uz meditaciju koja će ti oduzeti samo nekoliko minuta dnevno. Na raznim streaming servisima pronaći ćeš mnogo besplatnih vođenih meditacija.

Kako izgleda liječenje od ovisnosti o internetu?

Postoji više vrsta stručne pomoći koju možeš odabrati ili preporučiti voljenoj osobi.

Individualna terapija
Razgovor jedan na jedan s terapeutom podrazumijeva redovite sastanke na kojoj ćeš razgovarati o svojoj ovisnosti i procesu oporavka, ponavljajućim emocijama i navikama te ciljevima koje si postaviš na putu oporavka.

Grupna terapija
Odlaskom na grupnu terapiju povezat ćeš se i razgovarati s ljudima koji imaju iste probleme kao i ti.

Bolničko i izvanbolničko liječenje
Mnoge klinike za poremećaje ovisnosti nude programe za ovisnost o internetu. Primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivan u zagrebačkom Jankomiru postoji dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.

Unatoč dostupnim rješenjima, mali broj ovisnika odlučuje se na liječenje. Razlozi su razni, od nedostatka informiranosti i neprepoznavanja problema do straha od osuđivanja i općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja. Naime, ovisnost o internetu razlikuje se od drugih oblika ovisnosti jer je internet sastavni dio naše svakodnevice. Zato nije moguće inzistirati na potpunoj apstinenciji jer većina nas radi uredske poslove i ne može izbjeći računala.

Foto: Getty Images