Internet je vrlo vjerojatno sastavni dio tvog poslovnog, ali i privatnog života. Neka istraživanja pokazuju da u prosjeku provedemo 11 sati dnevno pred ekranima. Upravo zato stručnjaci su sve zabrinutiji zbog relativno novog koncepta ovisnosti o internetu i apeliraju da je se tretira kao i druge vrste ovisnosti.

Iako ovisnost o internetu još uvijek nije službeno priznata kao mentalni poremećaj, to ne umanjuje njezinu ozbiljnost. Ovisnost ne uključuje samo unos kemijskih ili psihoaktivnih tvari u organizam, već se može razviti iz aktivnosti ili ponašanja koje postaju navika ili nužnost.

Kao i kod drugih vrsta ovisnosti, ne postoji jedan uzrok ovisnosti o internetu, već se oni razlikuju od osobe do osobe.

Ovisnost ili navika?

Ako tvoje navike nisu štetne po nikoga, onda nemaš razloga za brigu. Primjerice, višesatno igranje videoigara vikendom ne znači da patiš od ovisnosti o videoigrama.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine službeno je priznala gaming disorder kao bolest i smjestila ga u područje bolesti ovisnosti. Ova se dijagnoza odnosi samo na prekomjerno igranje videoigara, a ne na korištenje interneta.


Kada je riječ o internetu, određivanje granice između navike i ovisnosti poprilično je izazovno.

Navika je ponašanje koje redovito ponavljaš, dio tvoje svakodnevne rutine. Može biti dobra, kao npr. usisavanje, ili loša poput grickanja noktiju kad si pod stresom.

S druge strane, ovisnost uključuje ponašanje ili konzumaciju supstanci jer se osjećaš nagrađeno za to. U tom slučaju može ti biti teško spoznati da je nešto štetno za tebe, ali ne možeš prestati.

Naprimjer, navika je skrolanje Instagramom uz jutarnju kavu, a ako se ne možeš zaustaviti nakon kave i zbog toga kasniš na posao ili s važnim zadacima, vjerojatno se radi o ovisnosti.

Simptomi ovisnosti o internetu

Izazovno je precizirati točne simptome ove ovisnosti, ali provedena su brojna istraživanja na tu temu koja su precizirala neke znakove.

Prema studiji iz 2012., patiš od ovisnosti o internetu ako provodiš veći dio dana online radeći nešto navezano uz posao (igranje videoigara ili pregledavanje interneta) i primjećuješ jedan od ovih simptoma:

-    nagle promjene raspoloženja
-    intenzivna briga o tome što se događa na internetu kada nisi online
-    nemogućnost kontroliranja vremena provedenog online
-    provođenje više vremena online da osjetiš određenu emociju ili raspoloženje
-    simptomi odvikavanja, kao što su razdražljivost, fizički bolovi i depresija, kada ne provedeš „dovoljno“ vremena na internetu
-    provođenje vremena na internetu unatoč sukobu s voljenima, na poslu ili u školi.

Što uzrokuje ovisnost o internetu?

Kao što smo već naveli, ne postoji jedinstveni uzrok ovisnosti o internetu. Uključeno je nekoliko faktora, poput genetike, mentalnog zdravlja i okolišnih čimbenika.

Dio stručnjaka smatra i da su neki pojedinci skloniji ovisnostima jer nemaju dovoljno dopaminskih receptora u mozgu ili nemaju pravilnu ravnotežu serotonina i dopamina.

Kako ograničiti vrijeme na internetu?

Ako te brine koliko vremena provodiš online, postoje neke stvari koje možeš poduzeti prije pronalaska profesionalne pomoći.

Postavi tajmer na mobitelu i računalu
Većina pametnih telefona ima ugrađene postavke s kojima možeš ograničiti svoje vrijeme na određenim aplikacijama. Primjerice, ako provodiš četiri sata dnevno na TikToku, postavi tajmer i zaustavi korištenje nakon određenog trenutka u danu.

Poveži se sa svojom okolinom
Ako si puno na internetu jer se osjećaš usamljeno ili isključeno, idealan je trenutak da se pridružiš nekoj volonterskoj grupi ili npr. književnom klubu u kvartu. Tako ćeš upoznati nove ljude i zaokupiti se nekoliko sati tjedno, što ti može pomoći da se ne osjećaš toliko izolirano.

Meditiraj
Višesatno surfanje ili gejmanje može umoriti tvoj mozak. Odmori se i resetiraj glavu uz meditaciju koja će ti oduzeti samo nekoliko minuta dnevno. Na raznim streaming servisima pronaći ćeš mnogo besplatnih vođenih meditacija.

Kako izgleda liječenje od ovisnosti o internetu?

Postoji više vrsta stručne pomoći koju možeš odabrati ili preporučiti voljenoj osobi.

Individualna terapija
Razgovor jedan na jedan s terapeutom podrazumijeva redovite sastanke na kojoj ćeš razgovarati o svojoj ovisnosti i procesu oporavka, ponavljajućim emocijama i navikama te ciljevima koje si postaviš na putu oporavka.

Grupna terapija
Odlaskom na grupnu terapiju povezat ćeš se i razgovarati s ljudima koji imaju iste probleme kao i ti.

Bolničko i izvanbolničko liječenje
Mnoge klinike za poremećaje ovisnosti nude programe za ovisnost o internetu. Primjerice, u Psihijatrijskoj bolnici sv. Ivan u zagrebačkom Jankomiru postoji dnevna bolnica za ovisnost o internetu i videoigrama.

Unatoč dostupnim rješenjima, mali broj ovisnika odlučuje se na liječenje. Razlozi su razni, od nedostatka informiranosti i neprepoznavanja problema do straha od osuđivanja i općoj društvenoj prihvaćenosti takvog ponašanja. Naime, ovisnost o internetu razlikuje se od drugih oblika ovisnosti jer je internet sastavni dio naše svakodnevice. Zato nije moguće inzistirati na potpunoj apstinenciji jer većina nas radi uredske poslove i ne može izbjeći računala.

Foto: Getty Images

Utorak u drugom tjednu veljače rezerviran je za Dan sigurnijeg interneta, jedan od najvažnijih dana kada je riječ o online sigurnosti i odgovornosti.

Ove godine obilježava se 6. veljače, i to pod sloganom „Gejmaj sigurno – zajedno za bolji internet“. Osim javne tribine Osijeku, tematskih radionica, online kvizova s vrijednim nagradama i javljanja stručnjaka, Centar za sigurniji internet pripremio je i publikaciju o sigurnom gejmanju „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ koju možeš besplatno preuzeti OVDJE.

„Tijekom svakodnevnog rada s djecom kao i tijekom održavanja raznih preventivnih aktivnosti za djecu u školama diljem Hrvatske tema igranja videoigara kod djece pokazala se kao ona koja je bliska i atraktivna djeci i mladima koja provode velik dio svog slobodnog vremena igrajući ih. S druge strane, roditeljsko razumijevanje samog koncepta te mogućnost educiranja stručnjaka i roditelja o tome što su zapravo videoigre, koje su prednosti, koji nedostaci, koja je uloga roditelja u postavljanju granica, koje vrste videoigara postoje, kako znati da je određena primjerena za djecu, nisu široko dostupni. Stoga nam je cilj ovom javnom tribinom upoznati i osvijestiti stručnjake koji rade s djecom o stavovima same djece i mladih o videoigrama kao i pružiti dublji uvid u razne sustave kroz koje se ova tema provlači“, ističu stručnjaci Centra za sigurniji internet.



Saznaj zašto mladi toliko vole taj oblik razonode, ali i koje rizike nosi višesatno igranje videoigara. Stručnjaci iz Centra za sigurniji internet otkrili su najnovije preporuke i smjernice za gejmanje.

Mladi i gejmanje

Videoigre su nesumnjivo neizostavan dio života mnogih mladih, ali i odraslih osoba diljem svijeta. Bez obzira na dob, spol ili kulturnu pripadnost, milijuni ljudi se svakodnevno posvećuju raznim igrama na računalu, konzolama, mobilnim uređajima pa čak i u virtualnoj stvarnosti.

Upravo zato videoigre dijelu roditelja, ali i stručnjacima koji rade s djecom predstavljaju izazov koji otvara brojna pitanja, poput sigurnosti, posljedica, rizika i prevencije. 

Roditeljima i svima koji rade s djecom može biti teško pratiti sve novosti u digitalnom svijetu, pogotovo zato što se trendovi stalno mijenjaju, a svakim danom izlazi sve više novih videoigara. Iako videoigre nisu namijenjene samo djeci, većina odraslih ne igra videoigre i zato im nije jasno što je djeci toliko privlačno u njima.

Međutim, djeca su zbog videoigara spremna zanemariti hobije, sport i druženja pa je korisno barem pokušati sagledati stvari iz njihove perspektive.

Pozitivne strane gejmanja

Videoigre jedan su od najzastupljenijih oblika zabave i razonode, osobito kod mladih. Dok s jedne strane postoje upozorenja o razvoju ovisnosti i zanemarivanju društvenog života, s druge strane istraživanja potvrđuju da videoigre poboljšavaju kognitivne sposobnosti.



Ako se videoigre igraju u kraćim intervalima i na odgovoran način, mogu imati pozitivne učinke, a ovo su neki koja su dokazale studije:

-    Igranje videoigara ima društvenu komponentu - može pomoći djeci i adolescentima stvarati prijateljstva u digitalnom okruženju, što im može pomoći kod upoznavanja novih prijatelja u offline svijetu.
-    Igranje može pomoći u razvoju kognitivnih sposobnosti - može pomoći boljoj koncentraciji, orijentaciji i snalaženju u prostoru te boljoj organizaciji vremena.
-    Jedan sat igranja videoigara poboljšava selektivnu pažnju.
-    Određene videoigre poboljšavaju raspoloženje.
-    Videoigre koje iziskuju planiranje i traženje strategije mogu potaknuti razvoj kritičkog mišljenja kod djece.
-    Ako videoigra traži suradnju među igračima kako bi se došlo do cilja, one mogu poticati sposobnosti timskog rada i suradnje kod djece.
-    Igranje videoigara u ograničenoj mjeri pomaže u razvoju natjecateljskog duha.

Negativne strane gejmanja

Međutim, višesatno gejmanje može imati negativne posljedice, rizike i opasnosti. Centar za sigurniji internet u svojoj publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“ upozorio je na samo neke od njih.

Negativne posljedice koje se najčešće spominju su teškoće s pažnjom, nedostatak samokontrole, pojava agresivnog ponašanja, teškoće u ispunjavanju školskih obveza i komunikacije s vršnjacima.

Ostale negativne posljedice prekomjernog gejmanja uključuju:
-    Gubitak interesa za druge životne aktivnosti, a smanjenje društvene i socijalne aktivnosti dovode do niže socijalne inteligencije.
-    Gubitak pravih prijateljstava, depresija i anksioznost.
-    Veća impulzivnost kod djece te teškoće sa spavanjem.
-    Teže nošenje s porazima u digitalnom i stvarnom svijetu.

Sve je u ravnoteži

Pravilo koje primjenjujemo općenito na sigurnost na internetu vrijedi i ovdje - umjerenost igra veliku ulogu. Ako ne pretjeruju u igranju videoigara, one na djecu, mlade, ali i odrasle mogu imati pozitivan učinak.

Više informacija pronađi u publikaciji „Sve što želite i trebate znati o videoigrama“.

Foto: Getty Images