Korištenje ekrana usred noći: Kako se oduprijeti buđenju zbog provjeravanja notifikacija na mobitelu?

#A1 svijet #Pretjerano korištenje tehnologije #BoljiOnline
  • Autor Centar za sigurniji internet i A1 Hrvatska
  • Datum 10.01.2024.
Korištenje mobitela tijekom noći

U današnje digitalno doba teško je zamisliti dan bez mobitela. Vjerojatno je uvijek uz tebe, što god radiš i gdje se god nalaziš. Problem može nastati kada korištenje mobitela postane prekomjerno i kada te stalna želja za provjeravanjem mobitela ometa u obavljanju određenih aktivnosti, na primjer u spavanju.

Istraživanje neprofitne organizacije Common Sense Media pokazalo je da gotovo 60 posto mladih ostavlja svoje mobitele blizu sebe tijekom spavanja. Ako je mobitel stalno pokraj tebe, možeš biti u konstantnom iskušenju za  provjeravanjem obavijesti koje dobivaš u noćnim satima. Zapravo, vjerojatno imaš tendenciju provjeriti kakva ti je notifikacija stigla kada ti mobitel zasvijetli ili proizvede zvuk obavijesti. Ako to činiš u vrijeme kada pokušavaš zaspati, problem je što često odgađaš san zbog scrollanja iako ti je početna ideja bila samo pogledati notifikaciju.



Postoji nekoliko mogućih razloga zašto se budiš tijekom noći zbog provjeravanja mobitela:

- FOMO (eng. fear of missing out), odnosno strah od propuštanja. FOMO je zapravo fenomen koji predstavlja stalno provjeravanje notifikacija i obavijesti koje dolaze na komunikacijske grupe ili profile radi straha od propuštanja određenog događaja. 

- Želiš biti u toku s onime što tvoji prijatelji rade u tom trenutku i informirati se.

- Obavijesti nisu utišane pa te bude.

Kako do boljeg sna?

Korištenje mobitela prije spavanja (i buđenje radi provjeravanja mobitela) može imati brojne negativne utjecaje na tvoj san. Može utjecati na kvalitetu sna, što posljedično može dovesti do slabljenja određenih kognitivnih funkcija poput koncentracije i pamćenja. Plavo svjetlo koje emitiraju ekrani mozgu može otežati oslobađanje hormona koji nas čini umornima – melatonina. Manjak sna zbog provjeravanja mobitela može povećati i rizik od pojave depresije i anksioznosti

U nastavku ti donosimo nekoliko prijedloga za bolji san, zbog čega ćeš bolje funkcionirati tijekom dana i staviti upotrebu mobitela pod kontrolu:

- Ne koristi mobitel i ostale digitalne tehnologije najmanje 90 minuta prije odlaska u krevet

- Ako ostavljaš mobitel na punjaču tijekom noći, prikopčaj ga na punjač u drugoj prostoriji jer tako eliminiraš iskušenje, odnosno korištenje mobitela.

- Koristi aplikacije pomoću kojih možeš pratiti svoje vrijeme provedeno na mobitelu te pratiti napredak u postizanju vremenskog cilja koji si odrediš. 

- Svakoga dana postavi podsjetnik za ostavljanje mobitela sa strane (gdje neće privlačiti tvoju pažnju) nekoliko sati prije spavanja te posveti to vrijeme osobnoj higijeni, čitanju knjige ili drugim sličnim aktivnostima. 


Važno je shvatiti koliko je dobar i kvalitetan san važan za svakodnevno funkcioniranje, koji su negativni utjecaji korištenja mobitela u kasnim satima te kako manjak sna ili loša kvaliteta sna utječu na tebe i tvoje svakodnevno funkcioniranje.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08 do 16 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Dijete i prvi mobitel

Pretjerano korištenje tehnologije

Kupnja prvog mobitela: Otkrivamo kako zaštititi djecu i paziti na njihove prve samostalne online korake

Jedan od vrlo popularnih poklona za blagdane razni su digitalni uređaji. Tijekom cijele godine, a posebno u vrijeme blagdana kada su djeca na zimskim praznicima, važno je podsjetiti se važnosti roditeljskog nadzora u prevenciji nasilja i zlostavljanja putem interneta

Krajnji je cilj ukloniti svaki sadržaj sa seksualnim zlostavljanjem i iskorištavanjem djece, a osim reakcije na takav materijal, potrebno je učiniti sve što možeš da do samog zlostavljanja ni ne dođe.

Prevencija kroz nadzor

Prevencija postoji u raznim oblicima te osobe u izravnom kontaktu s djecom imaju različite razine odgovornosti kod korištenja preventivnih mjera. Često se oslanjamo na web aplikacije koje postavljaju mjere zaštite korisnika, osobito kada se radi o maloljetnim korisnicima. Online platforme imaju veliku odgovornost i utjecaj na online sigurnost. Unatoč tomu, roditelji i skrbnici prva su točka kontakta s djetetom i njegovim korištenjem interneta i ekrana te kao takvi imaju najveći utjecaj na njegovu okolinu i snalaženje u online prostoru.

Iako aplikacije nude razne mogućnosti očuvanja sigurnosti, korisnici ih uglavnom ne koriste. Razlog tome može biti slaba osviještenost o potrebi čuvanja sigurnosti, ali i neznanje. Platforme koje su primjerene za djecu kod kreiranja sadržaja trebaju uzeti u obzir ulogu roditelja u korisničkom iskustvu djeteta. Zato skrbnicima i roditeljima trebaju osigurati lako razumljive resurse o najnovijim značajkama, ažuriranjima te pitanjima privatnosti jer oni mogu proaktivno primijeniti zaštitne mjere koje mladi mogu zanemariti.



Roditeljski nadzor ključan je za očuvanje sigurnosti mladih korisnika. Istraživanja pokazuju da čak i najmanji oblik uključenosti roditelja u digitalni svijet djece može utjecati na povećanje sigurnosti djece na internetu.

Aktivni i pasivni nadzor

Aktivni nadzor odnosi se na promatranje svakodnevnog korištenja digitalnih uređaja kod djece. Roditelji na taj način mogu osigurati da je sadržaj koji djeca konzumiraju primjeren za njihovu dob te mogu biti uključeni u online aktivnost svoga djeteta. Pasivni nadzor odnosi se na jednostavne radnje – na primjer da su roditelji prisutni u istoj prostoriji u kojoj dijete koristi internet (kada ga koristi).

Značajan utjecaj na online sigurnost djece može se ostvariti i određivanjem gdje se u kući ili stanu koriste koji digitalni uređaji (npr. računalo se koristiti samo u dnevnom boravku).
Potencijalni kontakti online predatora usmjereni prema djeci na taj se način mogu smanjiti jer oni prisutnost roditelja smatraju rizikom za otkrivanje njihovih namjera.

Istraživanja pokazuju da roditeljski nadzor predstavlja veliki zaštitni faktor kod digitalne dobrobiti djece. Naime, djeca čije su aktivnosti pod nadzorom roditelja u manjem su riziku od online predatora. Informacija da je roditelj u blizini najčešće će u potpunosti obeshrabriti napadača.

Kako zadržati sigurnost djeteta pri korištenju prvih digitalnih uređaja?
-    Dogovori se s djecom da mobilne uređaje koriste dok si u istoj prostoriji s njima.
-    Dopusti korištenje računala samo u zajedničkim prostorijama.
-    Ograniči korištenje kamere i mikrofona na društvenim mrežama.

Tijekom školskih praznika djeca imaju više slobodnog vremena i posebno je važno da roditelji i skrbnici reduciraju vrijeme koje njihova djeca provode pred ekranima. Smanjenje vremena provedenog pred ekranima može imati brojne zdravstvene prednosti, poput smanjenja pretilosti, poboljšanja tjelesnoga zdravlja, ali i povećanja vremena za aktivnosti u stvarnome životu koje su dobre za zdravlje djece.

Postoje brojne preporuke za provođenje vremena pred ekranima s obzirom na dob. Američka akademija pedijatara tako preporučuje da djeca od 18. do 24. mjeseca života uopće ne koriste ekrane (osim za video pozive), dok se djeci u dobi od 2. do 5. godine preporuča da provode najviše sat vremena dnevno pred ekranom. 

Svjetska zdravstvena organizacija u svojim smjernicama o tjelesnoj aktivnosti, spavanju i sjedilačkom ponašanju za malu djecu preporučuje slično: djeca mlađa od 2 godine ne bi trebala koristiti ekrane, dok bi djeca od 2. do 5. godine ekrane trebala koristiti manje od sat vremena dnevno. Ipak, važno je naglasiti da je ključna kvaliteta sadržaja i je li primjeren određenom uzrastu djeteta jer je korištenje ekrana za edukativne svrhe potpuno različito od igranja videoigara s nasilnim sadržajem.

Kako reducirati vrijeme koje djeca provode pred ekranima?

Uključi se u život djece

Provodi slobodno vrijeme s djecom, daj im pažnju te im osiguraj zabavne aktivnosti kako ne bi imali potrebu koristiti ekrane iz dosade. Poželjno je da svi zajedno provodite vrijeme na otvorenome i da za to vrijeme ostavite mobitele po strani jer to može povećati endorfine i pružiti osjećaj sreće, ali i poboljšati raspoloženje.

Ako tvoja djeca prekomjerno koriste ekrane, počni postavljati manje ciljeve koji su ostvarivi. Umjesto da odmah prijeđu na preporučeno dnevno vrijeme korištenja ekrana, počni napola smanjivati njihovo trenutno vrijeme pred ekranima.

Postavi pravila

Možeš iskoristiti Obiteljski ugovor s kojim cijela obitelj dogovara pravila oko sigurnog i odgovornog korištenja interneta.

Odredi vrijeme bez ekrana

Tijekom vremena za koje se dogovorite da nećete koristiti ekrane, iznesite uređaje iz prostorije kako vam ne bi privlačili pažnju. Možete se dogovoriti i za mjesta u kući na kojima nećete koristiti ekrane – na primjer za blagovaonskim stolom.

Ključno je razumjeti kako provođenje vremena na internetu nosi rizike, osobito za mlade osobe. To ne znači da je provođenje vremena online u potpunosti nesigurno. Postoje brojni načini na koje je moguće osigurati da svi korisnici interneta, a osobito djeca, budu sigurni online. Roditelji mogu pomoći zaštititi sigurnost svoje djece na internetu tako što će njih, ali i sebe opremiti prikladnim resursima, najboljom praksom i potrebnim informacijama.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati. Osim toga, na stranici #BoljiOnline pronađi više sličnih tema i educiraj se o sigurnosti na internetu, odgovornom korištenju tehnologije, sprječavanju cyberbullyinga i lažnim vijestima.

Foto: Getty Images

Skrolanje društvenim mrežama

Sve teme

Kako biti uzoran digitalni građanin? Počni s ovih 7 koraka za odgovorno korištenje društvenih mreža

Društvene mreže danas su primarni način na koji se povezujemo s drugima, pratimo vijesti i aktualne trendove te dijelimo svoje stavove, ali i puno više od toga.
Upravo je zato važno razmišljati o svome digitalnom otisku. Kako biti uzoran digitalni građanin? Kako odlučiti što objaviti, a što preskočiti? Kako pripaziti na svoje interakcije i voditi računa o objavama na društvenim mrežama?

U nastavku saznaj kako biti odgovoran u online svijetu i kreirati sigurno digitalno okruženje za sve.

Promisli prije objave

Na društvenim mrežama uglavnom je lakše izreći ili napisati nešto što ti ne bi bilo ugodno izjaviti u stvarnom životu. Zato si prije objave postavi jednostavno pitanje: „Bih li ovo ikad rekao uživo?“ Također, u trenucima kada te svladaju emocije najbolje se primiriti i izbjegavati objave na društvenim mrežama.

Ne otkrivaj previše

Sigurno postoji puno stvari koje želiš podijeliti na internetu, no bolje je biti oprezan, barem kada je riječ o dijeljenju osobnih podataka kao što su tvoje puno ime i prezime, adresa, financijski podaci – ukratko, sve što hakerima olakšava tvoj pronalazak. Naime, prekomjerno dijeljenje osobnih informacija čini te lakšom metom za krađu identiteta.

Zaštiti svoju privatnost

Provjeri postavke privatnosti na svojim društvenim mrežama jer ćeš jedino tako znati odgovara li ti ono što drugi mogu vidjeti na tvojim profilima. Stručnjaci za cyber sigurnost savjetuju da svakih šest mjeseci pregledaš svoje postavke na svim računima.

Koristi više tražilica

Ako koristiš samo jednu tražilicu, onda tvoje informacije dolaze s jednog izvora. Razmotri korištenje anonimnih tražilica kao što su Startpage, DuckDuckGo i Swisscows jer tako možeš ograničiti koliko se dijeli tvoja povijest pretraživanja i pregledavanja.

Zaštiti i redovito mijenjaj svoje lozinke

Zaštita lozinki i njihovo često mijenjanje hakerima otežava pronalazak informacija o tebi. Kreiraj jedinstvenu lozinku za svaku društvenu mrežu i izbjegavaj korištenje Facebook ili Google računa za prijavu prilikom kreiranja računa na drugim web stranicama ili aplikacijama.

Provjeri izvore informacija

Prije nego što odlučiš nešto podijeliti, provjeri činjenice i vjerodostojnost informacije. Danas je lakše nego ikad prije pronaći i širiti dezinformacije pa može biti teško prosuditi što je istina, a što izmišljotina.

Prijavi nezakonite aktivnosti i neprimjereno ponašanje

Dužnost dobrog digitalnog građanina jest prijaviti sumnjive aktivnosti i cyberbullying kako bi se takvo što spriječilo u budućnosti. Ako vidiš nešto neprimjereno ili nezakonito, prijavi sporni profil.

Želiš koristiti tehnologiju odgovorno i biti dio promjene u online svijetu?

Prijavi se u Školu odgovornog influensanja i preuzmi odgovornost u kreiranju sigurnijeg online okruženja svima nama, a posebno budućim generacijama. Ostavi svoje podatke, a nakon odslušanih edukacijskih modula dobit ćeš Diplomu Centra za sigurniji internet o položenoj Školi odgovornog influesanja.

Također, na stranici #BoljiOnline saznaj sve o prednostima, ali i opasnostima tehnologije te kako biti uzoran digitalni građanin.

Foto: Getty Images