Slika govori više od 1000 riječi: Manipulacija fotografijama danas postaje sve opasnija

#Lažne vijesti
  • Autor A1 Hrvatska i 24sata
  • Datum 06.10.2023.
Manipulacija informacijama

Ovaj članak nastao je u suradnji s 24sata.

Fotografijama se najčešće manipulira na društvenim mrežama, a to sa sobom nosi mnoge opasnosti, od dezinformacija i širenja lažnih vijesti, narušavanja povjerenja, pa sve do negativnog utjecaja na emocionalno zdravlje

Tehnološki napredak učinio je manipulaciju fotografijama dostupnijom i sofisticiranijom nego ikad prije, a pitanje koje se sve češće postavlja je koliko je to zaista opasno. Jedna od najozbiljnijih posljedica jest narušavanje povjerenja. Kad fotografija više ne predstavlja istinu ili stvarnost, gubi se osnova na kojoj ljudi grade svoje razumijevanje događaja. Posebno je to vidljivo u politici kad takve slike mogu poslužiti za širenje lažnih vijesti.

Zato je danas, kad se slike i videosnimke šire velikom brzinom i postaju viralni, ključno razvijati medijsku pismenost i kritičko razmišljanje kako bismo osigurali da fotografije i dalje govore istinu a ne laž. A o tome kako se najčešće manipulira multimedijalnim zapisima, ali i kako ih najlakše prepoznati, razgovarali smo s managing direktorom Pixsella Petrom Glebovim.

Događa se sve češće

Manipulacija slikom i videom nije ništa novo. Štoviše, postoji onoliko koliko postoji i tehnologija koja nam omogućuje snimanje fotografije i videa. No danas je takva intervencija učestalija nego ikad prije jer nam tehnologija nikad nije bila dostupnija.

- Najčešće se to događa na društvenim mrežama. U natjecanju za skupljanje što više lajkova kreatori sadržaja često pretjeruju manipulacijom kako bi privukli i zadržali pažnju gledatelja. Najčešće su to fotografije portreta i autoportreta na kojima osoba izgleda znatno mlađe, vitkije nego u stvarnosti, na fotografijama krajobraza prenaglašavaju se boje i unose elementi koji inače nisu vidljivi na fotografijama kako bi neko mjesto prikazali atraktivnijim nego što jest - kaže sugovornik.

Osim toga, dodaje, fotografijama i videima ljudi se često "poigravaju" kako bi postigli neki ideološki ili politički cilj.

- U posljednje vrijeme mnogo se govori o generativnom AI-u. To zapravo nisu manipulirane fotografije nego sintetizirane slike koje je neki od generativnih AI programa proizveo na temelju tekstualnog upita korisnika, zahvaljujući milijunima slika koje je taj program 'prožvakao' ne bi li 'naučio' kako što izgleda - kaže Glebov.


'Zadnja linija obrane od lažnih vijesti'

No osim pitanja autorskog prava na fotografijama koje je proizvela umjetna inteligencija, takve fotografije postaju osobito velik problem kad je riječ o lažnim vijestima.

- Uz pomoć umjetne inteligencije na isti je način moguće upravljati i videom i zvukom. AI može, nakon što je dovoljno puta analizirao nečiji glas, prilično vjerodostojno reproducirati boju glasa neke osobe, do te mjere da to gotovo nitko neće primijetiti. Kad se to spoji s videom, nastaje opasan 'deepfake' - upozorava Glebov.


Ipak, u tradicionalnim medijima, digitalnim i tiskanim, ovakvih je situacija znatno manje ili ih nema. Razlog tome je, kaže Glebov, taj što mediji najčešće imaju svoje fotoreportere ili fotografije preuzimaju od agencija, koje se moraju držati visokih standarda autentičnosti.

- Bez obzira na mogućnosti koje imamo u Photoshopu, u novinskoj fotografiji postoji pravilo da se na slikama smiju izvoditi samo radnje koje su proizašle iz tamne komore (izrez, minimalan utjecaj na svjetlinu, kontrast i oštrinu), što vrijedi i dan danas. Fotografija koja je ujedno vijest ne smije biti na taj način promijenjena i zato je agencijska novinska fotografija zadnja linija obrane od lažnih vijesti. Agencijske fotografije snimaju iskusni fotoreporteri, koji su ujedno novinari, koji svojim imenom i prezimenom stoje iz toga što je na slici i onoga što su napisali u tzv. captionu, opisu slike - pojašnjava nam sugovornik.

Kako prepoznati lažnu fotografiju?

Nažalost, zbog silovitog napretka tehnologije dobra fotomontaža postaje sve teže prepoznatljiva golim okom.

- U poplavi fotografija na društvenim mrežama većina njih pretjerano su obrađene, pa se vidi da ljudi na njima zapravo izgledaju neprirodno, raspon vidljivih detalja na svijetlim i tamnim područjima slike je prevelik, tako da iz takvih detalja možemo zaključiti je li riječ o istinitoj fotografiji - kaže Glebov.


Osim toga, fotomontažu možemo, pojašnjava naš sugovornik, prepoznati ako obratimo pozornost na rubove objekata na slici. Ako su previše izraženi, moguće je da je manipulirano.

- Odnos veličina objekata na slici trebao bi biti ujednačen. Ako neki objekt odskače veličinom na slici ili je pod neprirodnim kutom, moguće je da je riječ o lošoj montaži. U slučaju da su na fotografiji dvije osobe i na licu im vidimo različite sjene, kao da svjetlo dolazi iz različitih izvora, ili je temperatura boje neujednačena, moguće je da je montaža - dodaje sugovornik.

Ponekad je potrebno fotografije i forenzički analizirati u programima kao što je Photoshop. Međutim, postoje i specijalizirani programi za takve analize, kao što su sustavi JpegSnoop i FotoForensics. Svakako, treba imati na umu da većina današnjih mobitela automatski manipulira slikama tako što pojačava boje, pomlađuje lica, a da korisnik vjerojatno toga nije ni svjestan. Zato je važno razvijati kritičko razmišljanje i educirati se o sigurnosti na internetu na platformama poput #BoljiOnline, koju je razvila tvrtka A1 Hrvatska.

- Bit će sve više fake slika i deepfake videa i sve ćemo ih teže moći razlikovati od stvarnih. Mediji koji žele ostati relevantni vjerojatno će u budućnosti morati jasno označavati fotografije koje su 'fake' ili nastale uporabom AI-a - zaključuje Glebov.

Članak možeš pročitati i ovdje.